Plan Europske komisije o zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. ponovno je pod snažnim udarom. Uz udruženje europskih proizvođača automobila ACEA, otvoreno su mu se usprotivile i Njemačka te Italija, dvije države čije gospodarstvo ovisi o automobilskoj industriji.
U pismu Europskoj komisiji ACEA upozorava da je prelazak na električna vozila sporiji od očekivanog. Prema njihovim podacima, da bi se ispunili klimatski ciljevi, 25 posto novih automobila već bi sada trebalo biti potpuno električno, a udio je tek 16 posto. Industrija stoga traži fleksibilnost, uvođenje CO2-neutralnih goriva kao legitimne alternative, blaže kazne za proizvođače koji ne dosegnu ciljeve te mogućnost stjecanja CO2 kredita za vozila s nižim emisijama.
Njemačka i Italija u zajedničkom pismu Bruxellesu predlažu reviziju zakonodavstva kako bi se izbjegle, kako kažu, "nerazmjerne kazne". Obje zemlje traže da se u proračun emisija uključe i biogoriva te da se više pažnje posveti razvoju infrastrukture za punjenje i vodik. Također upozoravaju da elektrifikacija nije jedini put prema smanjenju emisija, već da bi se u obzir trebali uzeti i hibridni pogoni.
Njemački kancelar Friedrich Merz nakon sastanka s predstavnicima industrije u Berlinu izjavio je da će "učiniti sve kako bi spriječio zabrane automobila na unutarnje izgaranje 2035.", te da industriji treba više vremena za tranziciju. Sastanak je, među ostalim, obuhvatio teme slabljenja prodaje, kineske konkurencije, trgovinskih napetosti, gubitka radnih mjesta i rasta troškova proizvodnje, problema koji sve više opterećuju europske proizvođače.
Europska komisija zasad ne popušta, ali će se cilj o nultoj emisiji novih automobila i kombija službeno preispitati do kraja godine. Ishod bi mogao odrediti smjer europske automobilske industrije za iduće desetljeće, između ubrzanog prelaska na struju i realnijeg, postupnijeg napuštanja benzina i dizela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....