
Nema sumnje, nikako nam na ruku ne ide tajming objave statističkih brojki vezanih uz sigurnost prometa na cestama, koje Europska komisija sad već tradicionalno objavljuje krajem lipnja. Iz godine u godinu, naime, pokazuje se da Hrvatska pripada u talog EU kad je riječ o sigurnosti prometa na cestama, i to baš na početku turističke sezone, kad mnogi kao jedno od mogućih odredišta za svoj ljetni odmor razmatraju i Hrvatsku. Ništa drugačije nije niti sada.
Službena statistika za 2024. pokazuje da smo lani imali 64 smrtno stradala na milijun stanovnika, što govori da su za vožnju u cijeloj EU opasnije samo Grčka (64), Bugarska (74) i Rumunjska (77).
Dakle, s izuzetkom Grčke, mi smo prometno najriskantnija zemlja na cijelom Mediteranu.
U Hrvatskoj se očito divlja na cesti kudikamo više nego u Italiji (51) i Francuskoj (48), da ne spominjemo Španjolsku (36). Možemo se mi busati u prsa da je broj smrtno stradalih kod nas u osjetnom padu (2014. smo imali 73 pogibije na milijun stanovnika), no ta je brojka padala i u drugim članicama, pa smo mi i dalje pri samom europskom dnu.
Kako se može postići znatno više najbolje pokazuje slučaj Latvije. Ova je baltička država 2014. držala negativni rekord po broju smrtno stradalih (108), da bi tu brojku sada gotovo prepolovila (60) i postala sigurnija za vožnju od Hrvatske, iako je tamošnja cestovna mreža puno skromnija.
Alarmantno je to upozorenje da kod nas treba štošta mijenjati, pa tako i cjenike na autocestama, zbog kojih mnogi izbjegavaju vožnju po dokazano najsigurnijoj prometnici.
UKRATKO:
- Nema sumnje da bi velik doprinos sigurnosti na cestama ponudilo pojeftinjenje cestarina, odnosno vinjete. Upravo i zato osjetno manje stradalih u prometu imaju Slovenci (32), Austrijanci (38), Mađari (52)...
- Pisanje kazni za prometne prekršaje dobro puni proračun, no za manje stradalih treba pojeftiniti cestarine, kontrolirati zdravstveno stanje vozača, na sve načine stimulirati kupnju novih, sigurnijih auta...
- Raspodjela stradalih u 2024. prema vrsti prometnice identična je kao i lani. Najviše ljudi poginulo je na magistralnim cestama (53%), a daleko najmanje na autocestama (8%)
Komentari
0