POTVRĐENO

Istraživanje dokazalo ono što svi vide: Dodirni zasloni su najopasniji dio modernih automobila

Čim se pažnja prebaci na zaslon, preciznost i brzina rukovanja vozilom padaju za više od 50 posto, dok istodobno kvaliteta vožnje slabi

Dodirni zaslon, ilustracija 

 Mercedes
Čim se pažnja prebaci na zaslon, preciznost i brzina rukovanja vozilom padaju za više od 50 posto, dok istodobno kvaliteta vožnje slabi

Dodirni zasloni posljednjih su godina postali središnji element unutrašnjosti automobila. Od multimedije i navigacije do klime i sigurnosnih postavki, sve se češće seli u digitalne izbornike, dok klasične tipke i kotačići nestaju. Proizvođači takav pristup rado predstavljaju kao tehnološki napredak, no novo istraživanje pokazuje je cijena tog trenda može sigurnost.

Studiju su proveli University of Washington i Toyota Research Institute, a rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu posvećenom korisničkim sučeljima. Istraživači su željeli kvantificirati ono što vozači već dugo instinktivno osjećaju, da korištenje dodirnog zaslona tijekom vožnje ozbiljno narušava sposobnost upravljanja vozilom.

image

Dodirni zaslon, ilustracija

Josip Bandic/CROPIX

U istraživanju je sudjelovalo 16 ispitanika koji su vozili u visoko realističnom simulatoru, dok su istodobno morali obavljati uobičajene zadatke preko središnjeg zaslona, poput promjene glazbe, upravljanja porukama ili podešavanja postavki. Znanstvenici su pritom pratili pokrete očiju i ruku, širenje zjenica i promjene na koži povezane sa stresom i mentalnim opterećenjem.

Rezultati su bili vrlo jasni. Čim se pažnja prebaci na zaslon, preciznost i brzina rukovanja vozilom padaju za više od 50 posto, dok istodobno kvaliteta vožnje osjetno slabi. Odstupanja od vozne trake povećala su se za više od 40 posto, a reakcije vozača postale su sporije i nesigurnije. Riječ je, važno je naglasiti, o osnovnim funkcijama koje proizvođači očekuju da će se koristiti tijekom vožnje, a ne o ekstremnim distrakcijama poput tipkanja poruka.

image

Dodirni zaslon, ilustracija

Josip Bandic/CROPIX

Ključni problem nije samo u tome što zaslon traži pogled, nego i u kognitivnom opterećenju. Radnje koje su se nekad obavljale "napamet", jednim okretajem gumba, danas zahtijevaju vizualnu provjeru, čitanje izbornika i donošenje odluka. Oči, ruke i mozak istodobno su preopterećeni.

Istraživači ne zazivaju potpuni povratak analognim komandama, svjesni da su zasloni jeftini, fleksibilni i privlačni proizvođačima. Umjesto toga, predlažu konkretnija rješenja stavljanje često korištenih funkcija na jasno dostupno mjesto na zaslonu, veće i jasnije virtualne tipke te sustave koji prepoznaju visoko mentalno opterećenje vozača i privremeno ograničavaju sporedne funkcije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2025 22:27