‘POSPANA‘ VOŽNJA

Istraživanje pokazalo: rad u noćnoj smjeni povećava vjerojatnost prometne nesreće za tri puta!

Veliko ograničenje postavlja nedostatak formalne definicije pospanosti
'Pospana' vožnja
 Profimedia

Poremećaj spavanja nešto je što ima svatko tko radi u više smjena na svom poslu, uključujući i noćnu. Novo istraživanje Sveučilišta u Missouriju došlo je do zaključka kako rad u noćnoj smjeni povećava vjerojatnost prometne nesreće za čak tri puta. 'Ljudi koji imaju netradicionalno radno vrijeme, poput od 23 sata do 7 sati, imaju veći rizik od razvoja ovih kroničnih stanja koja utječu na njihov san, što može imati velike implikacije na njihov život i živote drugih'.

Tu su i drugi poremećaji u spavanju, poput apneje i nesanice, koje također povećavaju rizik prometne nesreće za 29, odnosno 33 posto. Koautor istraživanja Praveen Edara dodaje kako 'ovo otkriće ima implikaciju, a to je utvrđivanje kako riješiti problem'. Noćna smjena je potrebna, a jedino što Edari pada na pamet je 'veća dostupnost odmorišta na autocesti ili prelazak na druge načine prijevoza, poput javnog prijevoza ili usluga kao što je 'dijeljenje vožnje'.

image
Noćna vožnja
Profimedia

Varijabla glasi: vozači koji imaju poremećaje u spavanju vjerojatno će biti manje pažljivi u vožnji od onih koji nemaju. 'Već neko vrijeme znamo da poremećaji spavanja povećavaju rizik od sudara, ali ovdje smo u mogućnosti kvantificirati taj rizik koristeći podatke o stvarnim nesrećama, uzimajući u obzir zbunjujuće varijable kao što su prometnice i prometne karakteristike'.

Ovi nalazi temelje se na drugoj studiji koju je proveo Strateški program istraživanja autocesta (SHRP) američkog Kongresa. Veliko ograničenje postavlja nedostatak formalne definicije pospanosti. U budućnosti, istraživači pričaju o suradnji s djelatnicima javnog zdravstva specijaliziranim za istraživanje spavanja. 'To će nam omogućiti da istražimo kakve kontramjere možemo razviti i testirati kako bismo poboljšali ukupnu sigurnost ovih vozača i vozača oko njih', kaže Edara.

Prema Nacionalnoj upravi za sigurnost u prometu na autocestama, pospana vožnja uzrokovala je 697 smrtnih slučajeva u 2019. godini. Uz to, ove nesreće događaju se najčešće između 24 i 6 sati, 'kada cirkadijalni ritam ljudi njihovog tjelesnog sata pada'. Iako još uvijek nedostaju bitne smjernice u smislu kako se nositi s problemom, sa sigurnošću se može reći da on postoji.

No treba napomenuti kako 1500 organizacija radi na soluciji, uključujući i američko Nacionalno vijeće za sigurnost. Ove organizacije su u siječnju zajedničkim pismom od predsjednika Bidena i ministra prometa Buttigiega zatražile da se 'obvežu na nula smrtnih slučajeva do 2050. godine'. I Republika Hrvatska je 2011. godine predstavila 'Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa' u kojem se umor navodi kao jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 17:30