Još jedna ‘mudra‘ ideja: UN želi uvesti pravila za pretvaranje starih benzinaca i dizelaša u električne aute

Pretvaranje starih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem u električne zasad je posao za entuzijaste, specijalizirane radionice i vlasnike spremne na prilično složen postupak homologacije. No to bi se u sljedećim godinama moglo promijeniti. UNECE, Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu, radi na jedinstvenim pravilima za prenamjenu benzinaca i dizelaša u električne automobile, a cilj je da okvir bude spreman do 2027. godine.

Ideja je jednostavna, ali provedba nije. U svijetu je trenutačno oko 1,4 milijarde osobnih automobila, a velika većina i dalje koristi klasične motore. Čak i kada bi se već od sutra prodavali samo električni automobili, postojeći vozni park ostao bi na cestama još desetljećima. Prenamjena dijela tih vozila na električni pogon mogla bi smanjiti emisije, produljiti životni vijek automobila i smanjiti dio resursa potrebnih za proizvodnju potpuno novog vozila.

Automobil prerađen na električni pogon, ilustracija

UGO AMEZ/Sipa Press/Profimedia

Trenutačno je najveći problem regulativa. U mnogim državama svaki takav zahvat zahtijeva pojedinačno homologacijsko odobrenje, što postupak čini skupim, sporim i nepredvidljivim. Novi UN-ov standard trebao bi definirati minimalne tehničke zahtjeve, sigurnosne kriterije i performanse sustava, a omogućio bi i uporabu standardiziranih setova za ugradnju koji bi bili priznati u državama koje prihvate pravila UNECE-a. To uključuje članice EU-a, ali i zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Japana i Južne Koreje.

Prema sadašnjem nacrtu, prenamjene bi smjeli obavljati samo ovlašteni instalateri. To znači da bi kućne prerade u garaži i dalje ostale izvan standardiziranog sustava te bi morale prolaziti individualnu i skuplju proceduru homologacije. Za profesionalne tvrtke koje se specijaliziraju za određene modele standard bi mogao biti veliko olakšanje. Kod potpuno individualnih prerada korist bi bila manja jer se svaki automobil tehnički razlikuje.

Cijena ostaje najveća prepreka. Njemački specijalist Marco Lorey, čija je radionica dosad prema vlastitim navodima preradila više od 300 vozila, za Auto Bild kaže da zahvati počinju od oko 10.000 eura, primjerice za mali Fiat 500. Konačni iznos ponajviše ovisi o veličini baterije. Što se želi veći doseg, to je potrebno više baterijskih modula, a time rastu masa, cijena i složenost ugradnje.

Automobil prerađen na električni pogon, ilustracija

Lucian Alecu/Shutterstock Editorial/Profimedia

Ekološki argument ipak postoji. Francuska agencija za okoliš ADEME navodi da prenamijenjeni mali automobil tijekom preostalog životnog vijeka može proizvesti 66 posto manje CO2 od dizelaša koji bi se nastavio koristiti i 47 posto manje od potpuno novog električnog automobila. Analiza Fraunhoferova instituta za sustave i inovacijska istraživanja pokazuje i da se prenamjena može ekonomski isplatiti, pri cijeni od 12.000 do 15.000 eura i godišnjoj kilometraži od 14.000 kilometara, ulaganje bi se moglo vratiti nakon približno sedam godina.

Prenamjena na električni pogon neće biti rješenje za sve automobile. Kod jeftinih, istrošenih i tehnički prosječnih vozila često neće imati smisla. No kod klasika, gradskih automobila i modela za koje postoje "serijski" setovi za ugradnju, standardizacija bi mogla smanjiti pravne i tehničke prepreke.