Najstrože zabranjen manevar na autocesti: Poginula poznata srpska tenisačica napravila je kobnu pogrešku

Prometna nesreća u kojoj je na beogradskoj obilaznici, kod petlje Orlovača, smrtno stradala bivša srpska tenisačica Tatjana Ječmenica (47) ponovno je otvorila pitanje jednog od najrizičnijih ponašanja u cestovnom prometu – vožnje unatrag na autocesti nakon promašenog izlaza.

Prema prvim informacijama nakon što je bivša tenisačica promašila izlaz s obilaznice, a pri pokušaju da se vrati do izlaza, na njezino je vozilo naletio šleper.

Vatrogasci su dvadesetak minuta kasnije stigli na mjesto nesreće i zatekli dvije osobe zarobljene u vozilu. Tatjana Ječmenica, nažalost, preminula je na mjestu događaja, dok je njezin suprug izvučen pri svijesti te je zbog ozljeda prsnog koša stavljen u induciranu komu, pišu Sportske novosti.

Autocesta u Srbiji, ilustracija

Profimedia

Time u fokus ponovo dolazi jedno od najrizičnijih ponašanja u cestovnom prometu kao i činjenica da takvi manevri nisu rijetkost te koliko mogu biti pogubni. Vožnja unatrag na autocesti jedna je od najopasnijih radnji koje vozač može učiniti u prometu i zakonom je apsolutno zabranjena – s dobrim razlogom, osobito u zemljama u kojima su autoceste projektirane za velike brzine (poput Hrvatske, gdje je dopuštena brzina 130 km/h).

Postoji više razloga zbog kojih takav manevar često završava teškim sudarom s ozbiljnim posljedicama. Velike brzine znače vrlo kratko vrijeme reakcije vozača koji dolaze iza vozila, jer ne očekuju prepreku ispred sebe. Gotovo je nemoguće sigurno reagirati na automobil koji se kreće unatrag prometnom trakom. Primjerice, vozilo pri brzini od 130 km/h u jednoj sekundi prijeđe oko 36 metara, što ostavlja minimalan prostor za kočenje ili izbjegavanje prepreke.

Kod šlepera koji s teretom teže oko 40 tona situacija je još ozbiljnija. Ako se kreće brzinom od 100 km/h, u jednoj sekundi prijeđe oko 28 metara, a za potpuno zaustavljanje može mu trebati i do 150 metara, uz pretpostavku da vozač reagira u roku od jedne sekunde prije nego što započne kočenje.

Bilo da vozilo stoji u voznoj traci ili se vožnjom unatrag pokušava vratiti do propuštenog izlaza, vozači koji dolaze iza njega izloženi su iznimnom stresu jer ne stignu pravovremeno reagirati, što povećava rizik od sudara, uključujući i lančane nesreće.

Savjet vozačima je jasan: ako promašite izlaz, nastavite vožnju do sljedećeg čvora, ondje se legalno okrenite i vratite u ispravnom smjeru. Kašnjenje od nekoliko minuta neusporedivo je manje od rizika teške prometne nesreće.

U hrvatskom zakonodavstvu postoji apsolutna zabrana vožnje unatrag na autocesti u voznim trakama. Prema članku 140. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za takav prekršaj propisana je novčana kazna u iznosu od 390 do 920 eura, a vozaču se u evidenciju upisuju i tri negativna prekršajna boda (stavak 6.). Sukladno članku 145. istog Zakona, navedena zabrana i odgovarajuće kaznene odredbe primjenjuju se i na promet na brzoj cesti te na cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila.