ISTRAŽIVANJE

Stiže li porez na velike aute? Nova studija pokazuje nedostatke SUV-ova zbog kojih bi mogli na crnu listu

Ako se sadašnji trend nastavi, europski gradovi bi do 2040. mogli izgubiti između 8,5 i 14 posto uličnih parkirnih mjesta

Parkiranje, ilustracija

 Goran Mehkek/CROPIX
Ako se sadašnji trend nastavi, europski gradovi bi do 2040. mogli izgubiti između 8,5 i 14 posto uličnih parkirnih mjesta

Automobili su u posljednjih dvadesetak godina tiho, ali uporno rasli. Novi modeli u Europi iz godine u godinu postaju dulji, viši i širi, a prednji krajevi sve su masivniji. Organizacije Transport & Environment i Clean Cities u novom izvješću upozoravaju da taj trend više nije samo stvar ukusa kupaca, nego ozbiljan problem za gradove.

Istraživači za tu pojavu koriste izraz “carspreading”, odnosno širenje automobila. Prema njihovim podacima, novi automobili u Europi svake godine prosječno narastu 1,2 centimetra u duljinu i 0,5 centimetara u visinu. Sličnim tempom povećavaju se širina vozila i visina poklopca motora. Na razini jednog modela to možda ne zvuči dramatično, ali kroz dva desetljeća rezultat su mnogo veći automobili koji sve teže stanu u prostor projektiran za mnogo manja vozila.

image

Uska parkirališta

Antony SOUTER/Alamy/Alamy/Profimedia

Najjednostavnije se to vidi pri parkiranju. Ulice i parkirališna mjesta nisu rasla zajedno s automobilima. Ako se sadašnji trend nastavi, europski gradovi bi do 2040. mogli izgubiti između 8,5 i 14 posto uličnih parkirnih mjesta, zbog toga što bi pojedina mjesta morali širiti i produljivati. U gustim gradskim četvrtima to bi značilo više kruženja, više gužve i manje prostora za pješake, bicikliste i dostavu.

Drugi dio problema odnosi se na sigurnost. Veći automobil ne znači automatski sigurniji promet. Za putnike u samom vozilu masa i visina mogu djelovati kao prednost, ali za pješake i bicikliste vrijedi suprotno. Visok prednji kraj SUV-a ili velikog crossovera pri naletu češće pogađa gornji dio tijela, prsa i glavu, umjesto da pješaka odbaci na poklopac motora. Djeca su pritom posebno ranjiva jer ih vozač teže uočava neposredno ispred vozila.

image

Uska parkirališta

Profiemdia

Autori izvješća procjenjuju da bi nastavak rasta dimenzija do 2040. mogao značiti oko 400 dodatnih smrtnih slučajeva ranjivih sudionika u prometu godišnje u odnosu na scenarij u kojem bi se vozila postupno vratila razumnijim dimenzijama. Također, veći automobili obično su teži, imaju veći otpor zraka i trebaju više energije za kretanje, bez obzira na pogon. Veći električni SUV traži veću bateriju, više sirovina i više struje. Prema izračunu iz izvješća, nastavak sadašnjeg trenda mogao bi do 2040. značiti dodatnih 22,5 TWh potrošnje električne energije godišnje samo zbog većih dimenzija električne flote.

Zato T&E i Clean Cities predlažu mjere koje bi izravno pogodile velike automobile. Među njima su ograničenje visine prednjeg poklopca na 85 centimetara, najveća širina od 192 centimetra, skuplje parkiranje za veća vozila, porezi vezani uz dimenzije te poticaji rezervirani za manje električne automobile kraće od 4,2 metra.

image

Parkiranje, ilustracija

Smart

Takve mjere sigurno bi izazvale otpor. Kupci već godinama biraju SUV-ove jer nude bolju preglednost, lakši ulazak, veći osjećaj sigurnosti i status. Proizvođači ih vole jer na većim modelima ostvaruju veću zaradu. No izvješće upozorava da rast automobila ima cijenu koju ne plaća samo vlasnik, nego i svi ostali korisnici gradskog prostora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. lipanj 2026 17:54