Kinesko automobilsko tržište danas je golemo i složeno poput paukove mreže. Više od stotinu brendova, prepletenih kroz državne konglomerate, privatne divove i hrpu manjih startupa, čini ga najdinamičnijim automobilskim okruženjem na svijetu. Analitičar Felipe Munoz nedavno je objavio infografiku koja precizno prikazuje tko zapravo vlada tim tržištem i kakvi su izgledi za budućnost. Rezultat je fascinantan pregled i upozorenje da mnogi proizvođači možda neće preživjeti iduće desetljeće.
Prema njegovim podacima, četiri najveće grupacije, Geely, BYD, Chery i Changan, drže čak 56 posto prodaje u Kini. Među njima se najviše ističe BYD, koji unatoč relativno jednostavnom portfelju ima najveći globalni zamah. Osim matičnog brenda, tu su Denza (zajednički projekt s Mercedesom), luksuzni YangWang i robusni Fan Cheng Bao. Strategija je jasna: od pristupačnih električnih gradskih modela do ultraskupih SUV-ova i superautomobila, BYD pokriva gotovo cijeli spektar tržišta.
Geely je, nasuprot tome, stvorio je pravi mali svemir marki. U njegovom vlasništvu ili suvlasništvu se između ostalih nalaze Zeekr (premium električni brend), Proton, Farizon (komercijalna vozila), LEVC (poznat po londonskim taksijima), Galaxy, Volvo, Lotus, Lynk & Co, Polestar, Smart (u suradnji s Mercedesom), Geome, Belgee, Radar... Geely tako kombinira lokalne marke s globalnim ikonama, gradeći poziciju istinskog međunarodnog igrača.
Chery i Changan, oba u državnom vlasništvu, također se šire impresivnom brzinom. Pod Chery grupom okupljeni su, između ostalih, Fulwin, Omoda, Jetour, Exeed, iCar, Luxeed, Jaecoo, Rely i naravno osnovni Chery. Riječ je o kombinaciji brendova koji ciljaju na različite segmente, od povoljnih gradskih modela do premium SUV-ova za izvoz. Changan pak upravlja markama Avatr, Deepal, Nevo, Volga, Kaicheng i Changan, pri čemu Avatr cilja na luksuzni električni segment razvijen u suradnji s Huaweiem, dok Deepal nastupa u srednjem razredu električne mobilnosti.
Izvan tog “velikog kvarteta” nalaze se druge značajne grupacije. SAIC, najveći državni proizvođač u Kini, vlasnik je marki MG, LDV, Maxus, IM i Roewe. MG je globalno najpoznatiji, posebno u Europi gdje bilježi snažan rast, dok IM predstavlja pokušaj ulaska u premium električnu ligu. JAC kontrolira marke Maextro, JAC, Evo i Nord, a BAIC pod sobom drži Arcfox, Foton, Tiger i Stelato. Dongfeng je još jedan mastodont sa šarolikom paletom: MHero, Voyah, Lingxi, Nammi, Venucia, Forthing...
Unatoč dominaciji velikih grupa, na tržištu se održava i niz startupa koji su do sada izbjegli preuzimanje. Među njima su Nio, koji je stvorio dodatne brendove Onvo i Firefly, zatim Leapmotor, Xpeng, Aiways, Neta, Li Auto i Rox. Ove mlade tvrtke uglavnom ciljaju na tehnološki osviještene kupce i nude napredne električne modele, no pritisak raste jer bez snažne financijske potpore teško mogu preživjeti u dugom roku.
Munoz je na Instagramu objavio i piramidu statusa kineskih brendova. Na samom vrhu smješteni su ultra-premium igrači poput Hongqija, YangWanga i Maextra. Neposredno ispod nalaze se tehnološki izazivači Xiaomi, Nio i Li Auto, koji grade imidž inovatora. U srednjem sloju natiskani su premium i polupremium brendovi poput Stelata, Denze, Zeekra i Xpenga. Na dnu piramide ostaje gomila manjih, jeftinih marki, Sinogold, Hima, Pocco i mnoge druge, koje riskiraju nestanak kako kupci sve više traže povezana, napredna i kvalitetna vozila.
Stručnjaci očekuju da će se kroz sljedeće desetljeće broj brendova značajno smanjiti, jer će mnoge male marke nestati ili biti integrirane u veće grupacije. Kao što su na Zapadu kroz desetljeća nestajali NSU, Autobianchi, Sunbeam, Pontiac ili Oldsmobile, tako će i u Kini mnogi brendovi biti spojeni, ugašeni ili jednostavno zaboravljeni. No jedno je jasno - kineski proizvođači nisu prolazna epizoda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....