Kazne za prometne prekršaje u budućnosti bi mogle silovito narasti - kako za koga, barem. Kazne bi se naplaćivale po visini nečijih primanja. Neke europske zemlje već koriste ovaj model, a sada postoji mogućnost da ga preuzme i Hrvatska. O tome je u srijedu za RTL-ov Danas.hr pričao Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti.
Na pitanje zašto naplaćivati kazne po primanjima vozača, Ševrović kaže da je Fakultet prometnih znanosti dobio zadatak "istražiti mogućnost da bi se visina iznosa kazni plaćala prema dohotku, prema imovini koju taj prekršitelj u tom trenutku ostvaraju i tako bi se kazne prilagodile imovinskom statusu". Drugim riječima, ovaj model čini se pravedniji.
No jasno, svi odmah vide i potencijalnu nepravednu stranu. Što ako je vozač skupocjenog automobila prijavljen na minimalac?. "Naravno da se bi se tako nešto moglo dogoditi", priznaje Ševrović. "To je intencija ovoga što želimo istražiti. Najprije ćemo vidjeti kako je to u europskim zemljama. Vidjet ćemo kakav je efekt takve mjere, daje li pozitivne ili negativne rezultate. Vodit ćemo se iskustvima Europske unije".
Već dugo se govori da su kazne za divljanje premale. Na pitanje kako točno funkcionira ovaj model, Ševrović kaže da za sada postoje iskustva 17 zemalja. "Obično se uzme dnevni dohodak, koji se multiplicira s određenim brojem. Kazna bude definirana na taj način. To znači da, ako imate visoke dnevnice, kazne bi mogle biti mnogo veće nego danas".
No čini se da osim toga, još uvijek nije jasno hoće li se tim modelom smanjiti broj nesreća i prekršaja. Prometni stručnjak ističe da je općenito poznato da zemlje koje imaju najbolji rezultat sigurnosti u prometu koriste taj oblik naplaćivanja kazni. "Tu možemo izvući zaključak da postoji određena dobra veza, ali nećemo ništa prejudicirati dok ne napravimo cijelo istraživanje i donesemo zaključke".