Električni automobili nemaju ispušnu cijev i tijekom vožnje ne izbacuju CO2, NOx ni čestice iz motora. No to ne znači da su bez emisija. One nastaju pri proizvodnji automobila, osobito baterije, te pri proizvodnji električne energije kojom se pune. Upravo se taj argument često koristi protiv električnih vozila - ako se pune strujom iz ugljena, jesu li zaista bolja od benzinskih ili dizelskih automobila?
Novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Environmental Research Letters potvrđuje da jesu, ali uz važnu napomenu. U većini lokacija baterijski električni automobili smanjuju emisije za 40 do 60 posto u odnosu na usporedive automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem. U nekim područjima korist je još veća, dok je u regijama s vrlo prljavom električnom mrežom manja. Ključni faktor je energetski miks, odnosno način na koji se proizvodi struja.
Ako se električni automobil puni strujom iz ugljena, njegov klimatski učinak slabiji je nego u zemlji s velikim udjelom hidroelektrana, vjetra, sunca ili nuklearne energije. No čak i uz struju iz ugljena električni pogon ima prednost u učinkovitosti. Benzinski motor velik dio energije izgubi kao toplinu, dok elektromotor mnogo veći dio energije pretvara u kretanje. Zato se električni automobil ne može jednostavno proglasiti "autom na ugljen", kako to često rade kritičari.
Studija pokazuje i da lokalne razlike mogu biti velike. Kako električna mreža postaje zelenija, električni automobili automatski postaju čišći tijekom svojeg životnog vijeka. Benzinski automobil, s druge strane, cijeli život ovisi o gorivu koje izgara u motoru. Upravo je to jedna od najvećih prednosti elektrifikacije: isti automobil za pet ili deset godina može imati manji ugljični otisak nego danas, ako se promijeni izvor struje.
Zanimljiv je i zaključak o načinu vožnje. Električni automobili najveću prednost imaju u gradskoj vožnji, gdje često koče, regeneriraju energiju i rade učinkovitije nego motori s unutarnjim izgaranjem. Kod ruralne vožnje, s većim brzinama i duljim dionicama, razlika je manja, ali i dalje postoji. Istraživači navode da plug-in hibridi u gradskoj vožnji mogu dosegnuti 80 do 90 posto emisijske koristi potpuno električnih automobila, ali samo ako se redovito pune i zaista voze na struju. U ruralnim uvjetima taj učinak pada na oko 60 posto.
To je važna razlika za službene flote, gradove i tvrtke. Vozila koja puno voze, često staju i kreću te se koriste u urbanim područjima donose najbržu emisijsku korist ako se elektrificiraju. Zato električni taksiji, dostavna vozila, gradske službe i komunalne flote imaju veći učinak od automobila koji godišnje naprave malo kilometara.
Trošak također sve manje ide protiv električnih automobila. Istraživači navode da su električni auti u mnogim lokacijama i za mnoge korisnike već troškovno konkurentni klasičnim automobilima. Presudni su cijena struje, cijena goriva, porezi, poticaji i mogućnost punjenja kod kuće. Tko puni noću na jeftinoj tarifi, ima potpuno drukčiju računicu od vozača koji ovisi isključivo o skupim brzim punionicama.
Zaključak nije da je svaki električni automobil savršen, niti da su svi jednako dobri za okoliš. Veliki i teški električni SUV s ogromnom baterijom nije isto što i manji, učinkovitiji električni auto. No temeljna tvrdnja sve je čvršća - u ukupnoj bilanci električni automobili u pravilu imaju znatno niže emisije od benzinskih i dizelskih. Najveća razlika nastaje ondje gdje se čista struja spoji s pametnim izborom vozila i načinom korištenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....