Njemačko tržište novih automobila u srpnju je poslalo možda najjasniji signal dosad koliko se brzo mijenja struktura prodaje. Od ukupno 268.068 novoregistriranih osobnih automobila čak 78.609 bilo je potpuno električno. To znači tržišni udio od 29,3 posto, odnosno da gotovo svaki treći novi automobil u najvećem europskom automobilskom tržištu više nema benzinski ni dizelski motor.
Još je impresivniji rast u odnosu na prošlu godinu. Prodaja električnih automobila skočila je čak 61,7 posto, dok je cijelo tržište poraslo samo 1,2 posto. Plug-in hibridi također su snažni s 30.609 registracija i udjelom od 11,4 posto. Ukupno je registrirano 105.284 hibrida svih vrsta, što je 39,3 posto tržišta i čini hibride uvjerljivo najprodavanijim pogonom. Zbroje li se električni auti i svi i hibridi, čak 68,6 posto novih automobila u Njemačkoj ima neki oblik elektrificiranog pogona.
Istodobno klasični pogoni snažno padaju. Benzinci su zauzeli samo 18,9 posto tržišta, uz pad registracija od čak 29,7 posto. Dizelaši su pali manje, 21,8 posto, ali sada drže samo 11,8 posto tržišta. Prosječna emisija CO2 novih automobila smanjena je 15,1 posto na 91,2 g/km.
Ukupno njemačko tržište raste umjereno. U srpnju je registrirano 1,2 posto više automobila nego godinu prije, dok je u prvih sedam mjeseci rast iznosio 5,1 posto. Privatne registracije porasle su osam posto i dosegnule udio od 36,8 posto, dok su poslovne pale 2,4 posto.
Među markama uvjerljivo vodi Volkswagen sa 17,9 posto tržišta, iako mu je prodaja pala 7,6 posto. Mercedes drži 9,9 posto, BMW 9,2, Audi 6,5 posto, a Škoda je s 8,7 posto najjača uvozna marka. Najveću eksploziju bilježi BYD koji je povećao registracije čak 365,4 posto i dosegnuo udio od dva posto. Renault je porastao 32,3 posto, Citroën 23,1, Peugeot 22, a Kia 11,4 posto. S druge strane, Toyota je pala 25 posto, Opel 18,1 posto, Ford 17 posto, Volvo 14,2, a Dacia 11,2 posto.
Nijemci i dalje najviše kupuju SUV-ove. Oni drže 35,7 posto tržišta, a zajedno s terencima čak 45,9 posto. Kompaktna klasa pala je na 13,8 posto, dok mali automobili rastu na 13,3 posto. Najmanji gradski modeli skočili su čak 25 posto, ali i dalje čine samo 2,8 posto tržišta.
Njemačka je tako došla do točke u kojoj električni automobili više nisu niša. Oni sami drže gotovo 30 posto tržišta, dok benzinci i dizelaši zajedno čine tek nešto više od 30 posto. No tek će idući mjeseci pokazati gledamo li stvarnu prekretnicu ili je srpanjski rezultat djelomično posljedica izvanrednih okolnosti. Od početka rata u Iranu cijene nafte i goriva snažno su porasle i oscilirale, a benzin i dizel u Njemačkoj ponovno su se tijekom ljeta popeli iznad dva eura po litri. Takvo okruženje električne automobile čini mnogo privlačnijima, posebno kupcima koji ih mogu jeftino puniti kod kuće. Ako se njihov udio od gotovo 30 posto zadrži i nakon smirivanja cijena goriva, moći će se govoriti o pravoj prekretnici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....