Gotovo svaki četvrti u lipnju u Europskoj uniji registrirani automobil bio je električni, odnosno udio električnih automobila na području EU u prvom polugodištu ove godine dostigao je 22 posto, što je čak 5 postotnih poena više nego u istom razdoblju 2025. Porast je to, dakle, od čitavih 35 posto. Neusporedivo snažniji nego, primjerice, plug-in ili blagih hibrida, čiji se udio među novoregistriranim automobilima u istom razdoblju povećao za samo 1, odnosno 2 posto. Istodobno su automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem činili samo 30 posto novoregistriranih, što je čak osam posto manje nego u prvom polugodištu 2023.
Najveći je rast pritom zabilježen na dvama najvećim europskim tržištima – njemačkom i francuskom – na kojima su električni automobili dostigli 26, odnosno 28 posto udjela. Rast udjela električnih automobila zabilježen je i na sljedeća dva po važnosti europska tržišta, tradicionalno nesklona elektroautima, talijanskom (8%) i španjolskom (10%). Na začelju je Hrvatska, sa svega četiri posto udjela električnih automobila, jedan posto manje od Poljske, a dva od Slovačke, Grčke i Estonije.
Čudno, s obzirom na to da kod nas postoje svi preduvjeti za značajniji udio električnih automobila. Uz to, sami proizvodimo dovoljno struje (većim dijelom iz obnovljivih izvora), tri četvrtine stanovništva živi u kućama (pristup priključku za punjenje), punionica je svakim danom sve više i više (pogotovo ultrabrzih, što olakšava međugradska putovanja), a država kupnju potiče iznosom od čak 9000 eura, što je među najvećim poticajima u EU.
Uz to, na tržište stiže nova generacija cijenom povoljnijih elektroauta, poput novog VW ID. Polo. Dosad su, primjerice, u ponudi bili samo veći i skuplji modeli, počevši od ID.3 Neo za 35.298 eura, a zatim i ID.4, ID.5 i ID.7 te ID. Buzz. Među našim kupcima popularni Polo (80 KS/18.477 eura) i T-Cross (95 KS/19.944 eura) nisu imali svoje električno izdanje – sad dolaze kao ID. Polo (116 KS) i ID. Cross (116 KS), po cijenama od 24.950 i 27.950 eura, što nakon obračuna poticaja padaju na 15.950 i 18.950 eura. Dvije do tri tisuće eura, dakle, povoljnije od benzinskih izdanja...
Niski troškovi i olakšice
Jeftini servisi, pri kupnji se ne plaća PPMV
Troškovi održavanja električnih automobila čak su 30 do 50 posto niži u usporedbi s benzincima i dizelašima. Elektromotori, naime, ne koriste ulje, pločice i diskovi traju puno duže zbog regenerativnog kočenja, nema zupčastog remena, svjećica, ispušnog sustava, spojke... A pri kupnji su u potpunosti oslobođeni plaćanja posebnog poreza na motorna vozila. PPMV na električni ID. Polo, primjerice, iznosi 0 eura, dok na benzinski Polo kreće od 150 do 400 eura, ovisno o opremi, cijeni i motoru, odnosno emisiji ugljičnog dioksida (CO2).
Električni automobili se, također, mogu koristiti i kao službeni, odnosno može se odbiti polovica iznosa poreza na dodanu vrijednost prilikom kupnje automobila, odnosno cjelokupan iznos ako je riječ o automobilu za autoškole, testiranje, iznajmljivanje... ili je, pak, riječ o automobilu kategorije N1. Isto vrijedi i za struju, odnosno nabavu i ugradnju kućnog punjača (tzv. wallboxa).
Izdašni poticaji S čak 9000 eura
Hrvatska u vrhu Europske unije
Devet tisuća eura s kojima država potiče kupnju električnih automobila među najvećim je iznosima u EU. Susjedna Slovenija, primjerice, daje do 7200 eura, Njemačka nakon ponovnog uvođenja do 6000 eura, a Francuska do 5700 eura. Ove godine država je raspisala dva odvojena programa poticaja – jedan za tvrtke i obrtnike, a drugi za građane – za što je do kraja godine osigurano 23,2 milijuna eura, dovoljno za oko 2600 automobila. U prvom je krugu u veljači dodijeljeno 3,2 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok je u srpnju najavljeni jesenski krug namijenjen isključivo građanima s dosad najvećim proračunom od 20 milijuna eura. Istodobno će se na tržištu pojaviti cijela nova generacija povoljnih elektroauta, kao što je, primjerice, VW ID. Polo za manje od 25.000 eura.
Sve više punionica
Svakim danom ih je sve više, pogotovo ultrabrzih
Kod nas trenutačno postoje 1074 javne punionice s više od 2000 punjača, otkrivaju podaci Europske udruge proizvođača automobila (ACEA). Susjedna, a upola manja Slovenija, ima oko 1600 punionica. Uz to, kod nas je uglavnom riječ o sporijim punjačima do 22 kW (1368 komada), dok je ultrabrzih iznad 150 kW i dalje relativno malo (400). Nove se punionice, međutim, otvaraju iz dana u dan, pogotovo duž glavnih autocesta A1 i A3, a kod nas su uz domaće Elen (HEP) i HT, prisutni i veliki međunarodni lanci Qelo, Petrol, Moon, E.ON, Eleport, kao i Tesla te Ionity. Najveća prednost naših javnih punionica pritom je cijena električne energije u odnosu na inozemne cijene, a najveći problem sezonalnost, jer se ljeti domaćim vlasnicima elektroauta priključi više od 80.000 stranaca.
Punjenje kod kuće
U kućama s izravnim pristupom mreži živi čak 76 posto Hrvata
Čak tri četvrtine stanovnika, točnije 2,93 milijuna građana Hrvatske (76%), živi u kućama (umjesto stanovima), po čemu smo na četvrtom mjestu u Europskoj uniji, odmah iza Irske, Nizozemske i Belgije. Hrvatska, dakle, ima golemu strukturalnu prednost za prelazak na električne automobile u usporedbi s državama u kojima većina ljudi živi u stambenim zgradama, poput Španjolske ili Njemačke. Svaki vlasnik elektroauta, dakle, ima izravan pristup mreži, a čak se i na običnoj utičnici baterija automobila može noću (8-10 sati) napuniti dovoljno za 100 do 150 kilometara, što je dovoljno za iduća tri do pet dana (32-33 kilometra je prosječna dnevna kilometraža u Hrvatskoj). I to po noćnoj tarifi, upola jeftinijoj od dnevne, što trenutačno iznosi osam centi po kilovatsatu, pa ispada da je godišnji trošak struje samo 176 eura. U usporedbi s prosječnim dizelašem (6 litara na sto kilometara, 1,6 eura za litru) to je 1130 eura, odnosno ušteda je 954 eura.
Prosječan automobil – 20 kWh/potrošnje i 11.818 kilometara – godišnje na struju potroši svega 176 eura, drastično manje od prosječnog benzinca (1130 eura)
Proizvodnja struje
Da sutra polovica auta prijeđe na struju, potrošili bismo manje nego proizvedemo samo u NE Krško
Lani smo u domaćim elektranama proizveli 16,2 TWh, od čega iz obnovljivih izvora – hidro, sunčanih, vjetro i termoelektrana na obnovljiva goriva – čak 10 TWh, a potrošili 19,3 TWh, što znači da smo uvezli 3,1 TWh ili 16 posto. S druge strane, trenutačno je u Hrvatskoj registrirano oko 12.600 električnih automobila i ako svaki u prosjeku troši 20 kWh/100 kilometara te godišnje prevali u prosjeku 11.818 kilometara, ispada da svi zajedno potroše manje od 30 GWh. Na prvu to zvuči puno, ali je kap u moru – točnije svega 0,15 posto – ukupne potrošnje od 19,3 TWh (19.300 GWh). Drugim riječima, električni automobili gotovo da i ne opterećuju elektroenergetsku mrežu. Čak i kad bi nekim čudom već danas svaki drugi registrirani automobil bio električni, što znači da bi ih bilo 1,03 milijuna, godišnje bi trošili 2435 GWh, što je manje od godišnje proizvodnje nuklearne elektrane Krško (2700 GWh) ili prošlogodišnjeg uvoza električne energije (3137 GWh).
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnjis Volkswagen Hrvatska
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....