Nakon nekoliko stotina kilometara autoceste mnogima je prva ideja odmah oprati automobil i skinuti kukce, prašinu i prljavštinu s prednjeg dijela. U većini slučajeva to neće izazvati nikakav problem, ali postoji nekoliko situacija u kojima je pametnije automobil prvo ostaviti da se malo ohladi.
Najveći problem su užareni kočioni diskovi
Ako je automobil dugo vožen autocestom bez mnogo kočenja, diskovi često uopće nisu pretjerano zagrijani. Situacija je drukčija nakon vožnje planinskom cestom, niza snažnih kočenja, spuštanja niz prijevoj ili vrlo dinamične vožnje. Tada temperatura kočionih diskova može biti vrlo visoka.
Usmjeravanje snažnog mlaza hladne vode izravno na vrlo vruće diskove stvara naglu temperaturnu razliku. Jednokratno pranje vjerojatno neće automatski uništiti kočnice, ali takav toplinski šok može dodatno opteretiti materijal i pridonijeti deformacijama ili nastanku naprezanja, osobito ako su diskovi već jako zagrijani.
Zato nakon zahtjevne vožnje ima smisla pričekati 15 do 30 minuta prije pranja. Još jednostavnije pravilo glasi: ako se iz područja kotača osjeća jaka toplina ili miris zagrijanih kočnica, nije trenutak za visokotlačni perač.
Duga vožnja autocestom sama po sebi nije problem
Važno je razlikovati dugu vožnju od naporne vožnje. Motor može satima raditi na autocesti, a da kočnice pritom ostanu relativno hladne. Ako se posljednjih nekoliko kilometara vozilo mirno i bez jakih kočenja, nema posebnog razloga da automobil sat vremena stoji prije pranja.
Problem nastaje upravo kada se neposredno prije dolaska intenzivno kočilo. Primjerice, nakon brzog silaska s autoceste i nekoliko snažnih kočenja diskovi mogu biti mnogo topliji nego nakon prethodnih 300 kilometara putovanja.
A što je s lakom i karoserijom?
Lak automobila također može biti vrlo zagrijan, posebno ljeti kada se dugoj vožnji pridruži jako sunce. Hladna voda na vruću karoseriju u pravilu neće izazvati dramatično oštećenje, ali pranje užarenog automobila nije idealno. Voda i šampon na vrlo toploj površini mnogo se brže suše pa ostaju mrlje od kamenca i tragovi deterdženta. Kemijska sredstva također mogu djelovati agresivnije ako se osuše prije ispiranja.
Zato je automobil najbolje prati u hladu i kada karoserija više nije izrazito vruća na dodir. To vrijedi neovisno o tome je li upravo završena duga vožnja ili je automobil nekoliko sati stajao na suncu.
Poseban oprez s naplatcima i kočnicama
Naplatci nakon duže vožnje mogu biti zagrijani upravo zbog topline kočnica. Agresivna sredstva za čišćenje felgi ne bi trebalo nanositi na vrlo vruću površinu jer se mogu prebrzo osušiti i ostaviti tragove.
Isto vrijedi za visokotlačni perač. Nema potrebe iz neposredne blizine snažnim mlazom gađati kočione čeljusti, diskove, gumene brtve ili električne priključke. Automobil je napravljen da podnosi kišu i vodu, ali koncentrirani mlaz visokog tlaka nije isto što i normalna vožnja po mokroj cesti.
Treba li čekati zbog motora ili turbine?
Kod običnog vanjskog pranja ne treba posebno čekati da se motor potpuno ohladi. Voda ionako ne dolazi izravno do većine najtoplijih dijelova pogonskog sklopa. Druga je stvar pranje motornog prostora, gdje usmjeravanje hladne vode po vrlo vrućim metalnim dijelovima i električnim komponentama nije dobra ideja.
Ako se automobil nakon sportske vožnje ionako ostavlja nekoliko minuta da se temperature stabiliziraju, jednako ima smisla odgoditi i pranje.
Kada je onda sigurno prati automobil?
Nakon normalne vožnje do praonice automobil se može prati praktički odmah. Nakon višesatne vožnje po autocesti također nema razloga za veliku zabrinutost ako posljednji dio puta nije uključivao snažna kočenja. No nakon planinske ceste, vrlo brze vožnje ili više uzastopnih jakih kočenja najbolje je napraviti kratku pauzu. Petnaestak ili dvadesetak minuta obično je dovoljno da se temperature značajno smanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....