Koloni u kojoj se nalazite ne nazire se početak niti kraj, uglavnom više stojite u mjestu nego se vozite i tako već dobrih deset minuta. Već debelo kasnite na posao i sve ste nervozniji, a najviše vas živcira što uopće ne znate što je uzrokovalo prometni kolaps.
Jutarnja špica, naime, već je odavno prošla, koliko je poznato nikakva strana delegacija nije u gradu da bi se za nju zatvarale prometnice...
Sigurno se dogodila neka strašna prometna nesreća, pomislite naivno u jednom trenutku, iako na vidiku nema vozila Hitne pomoći, a još manje policije. Vraga. Kad konačno, nakon gotovo dvadeset minuta, stignete do mjesta gdje kolona započinje, imate što vidjeti. Sudarila su se dva automobila, i to jedva, u mjeri da isprva nije moguće vidjeti niti najmanje oštećenje niti na jednom od njih.
Svejedno, čini se da vozači nemaju namjeru maknuti automobile i posred ceste čekaju dolazak policije, koja će doći tko zna kada jer su i oni zapeli u gužvi.
Zvuči poznato? Vjerujemo da jest, jer onaj tko se često vozi gradom sigurno je imao takvo ili slično iskustvo, koliko god Zakon o sigurnosti prometa na cestama u članku 176. jasno govori da su “vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni, ako je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa...” Dakle, ne može biti jasnije.
Vozači, doduše, prema istom članku ne smiju napustiti mjesto nesreće prije nego ispune Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili na drugi način razmijene osobne podatke, no taj čin mogu – a po zakonu i moraju, barem u slučaju kad je riječ o prometnoj nesreći pri kojoj je nastala isključivo materijalna šteta – obaviti nakon što sklone automobile s ceste i omoguće drugima koliko – toliko normalnu vožnju po ionako prometno zagušenim cestama. No, to mnogi ne znaju ili ih – što je također moguće - jednostavno nije briga.
Ili su, pak, toliko traumatizirani zbog svoje prometne nesreće da ne primjećuju kako svojim potezom potpuno nepotrebno zagorčavaju život ostalim sudionicima u prometu.
Nazire li se kraj ovakvoj praksi?
Bojimo se da ne, osim ako ovaj naš tekst ne napravi čuda i prosvijetli vozače u mjeri da krenu micati svoje automobile nakon nesreće kako bi spriječili stvaranje nepotrebnih gužvi, barem kad to mogu. Zakonom propisana kazna od 60 eura, jasno je, nije pripomogla stvaranju reda, koliko god ju policija relativno revno ispisivala.
Samo u 2023. je, naime, ispisano 4850 kazni onima koji su se ogriješili o zakon tako što nakon nesreće nisu s kolnika maknuli svoje automobile i tako omogućili normalno odvijanje prometa, a kad se gledaju posljednje tri godine ta brojka raste na 15.152 ispisane kazne. Policija tako radi svoj posao i ispisuje kazne u situacijama kad je iz aviona jasno vidljivo da vozila nisu toliko oštećena da ne bi bila u voznom stanju, no rezultat izostaje. Šteta, jer da se poštuje ova zakonska odredba vozački život svima bi nam bio jednostavniji.
Ukratko
Ne treba strahovati zbog osiguranja - mnogi vozači boje se potencijalnih problema kod prijave štete i zato ne miču aute do dolaska policije, no za to nema potrebe
Tko se često vozi po gradu, posebno po Zagrebu, sigurno je više puta svjedočio situaciji koju opisujemo. Dva ili tri auta malo se kvrcnu i ubrzo nastaje neviđeni kaos
Policiju nije potrebno zvati nakon prometne nesreće s isključivo materijalnom štetom, a ako se to čini treba prvo maknuti auto s kolnika
Policija revno ispisuje kazne od 60 eura onima koji ne maknu svoja vozila s kolnika nakon prometne nesreće i stvore gužvu, no ta se priča svejedno nastavlja