Ima tome sada već gotovo 30 godina otkako je poznati češki proizvođač automobila na tržište izbacio prvu generaciju moderne Octavije, modela koji upravo u svojoj prvoj generaciji još itekako viđamo na našim prometnicama. To dovoljno govori koliko su Česi, jasno uz pomoć ekipe iz Wolfsburga, ozbiljno mislili. Kvaliteta izrade i provjereni motori jamčili su uspjeh i dugovječnost. Kada se pojavila prva moderna Octavia, srednja Europa prolazila je kroz turbulentne promjene – političke, ekonomske i društvene.
A to se nije ticalo samo društva kao takvog, već i tvrtki i cijelog poslovnog okruženja. Ni tradicionalni češki proizvođač automobila Škoda nije izbjegao te promjene, koji se nakon pada komunizma našao u neizvjesnom prostoru između prošlosti u obliku modela Favorit i Felicia i budućnosti koju je predstavljalo pridruživanje Volkswagen grupi. Upravo u tom kontekstu rođen je projekt koji je trebao zauvijek promijeniti sudbinu marke – prva moderna Škoda Octavia.
Baš kao što su se nježno razdvojile Češka i Slovačka, tako su počeli pregovori Škode s velikim Volkswagenom. Nakon niza pregovora, Škoda Auto je 1991. godine postala četvrta marka Volkswagen grupe. Odluka, koja je u to vrijeme doživljavana kao kontroverzna, kasnije se pokazala ključnom. Volkswagen je donio znanje, kapital, moderne proizvodne standarde i, što je najvažnije, viziju. U prvim godinama suradnje marka se usredotočila na modernizaciju modela Favorit, koji je doživio facelift i postao Felicia. No, u pozadini, 1992. godine, već se radilo na potpuno novom automobilu, koji je trebao biti dizajniran od temelja prema zapadnim standardima i s poznatim imenom prve Octavije iz 1959. godine.
Projekt je dobio oznaku Tip 1U – kasnije poznat kao Octavia. Octavia je od početka razvijana s ciljem stvaranja konkurentnog automobila niže srednje klase koji bi se mogao mjeriti s europskim tržištem. Dizajn automobila povjeren je belgijskom dizajneru Dirku van Braeckelu, koji je stvorio karoseriju koja je kombinirala jednostavne i robusne linije s bezvremenskom elegancijom. Usput, Dirk van Braeckel bio je zaslužan za automobile poput Bentleyja, između ostalih. Cilj je bio stvoriti automobil koji ne bi izgledao jeftino, ali bi istovremeno ostao pristupačan.
Tehnička osnova bila je platforma grupe PQ34, koju su dijelili Volkswagen Golf IV, Audi A3 i drugi modeli. Za Škodu je to značilo pristup najnovijoj tehnologiji – modernim motorima, šasiji, sigurnosnim značajkama i elektronici. Međutim, razvoj se odvijao u Mladoj Boleslavi, što je očuvalo autonomiju marke i ojačalo češku inženjersku tradiciju. Zanimljivo je da se razvoj odvijao i tijekom podjele Čehoslovačke – Octavia je de facto prvi pravi češki automobil u modernoj povijesti.
Projekt je od samog početka bio ambiciozan – stvoriti obiteljski automobil niže srednje klase koji bi veličinom i prostranošću premašio granice kompaktne klase. Izvorno je planirana klasična limuzina s četiri vrata, ali nakon konzultacija na najvišim razinama grupe odlučeno je za peta vrata straga, koja su nudila praktičniji pristup prtljažniku i moderan izgled. Razvojni rad odvijao se i u Wolfsburgu, gdje su nastali prvi prototipovi.
Najveća prednost Škodine integracije u Volkswagen grupu bio je upravo pristup tehnologiji. Spomenuta platforma PQ34 donijela je modernu šasiju s neovisnim ovjesom, što je znatno poboljšalo vozne karakteristike i udobnost. Ispod poklopca motora pojavili su se motori koncerna – prvo 1.6 benzinac snage 55 kW, kasnije su dodani snažniji 1.8 i 2.0 agregati, uključujući legendarnu petventilsku verziju 1.8 s opcijom turbopunjača. Dizelske verzije koristile su pouzdani 1.9 TDI motor, koji je postao jedan od najpopularnijih u ponudi. Mjenjači su bili peterostupanjski ručni ili četverostupanjski automatski. Sedan s petim vratima predstavljen je u travnju 1996., 1998. godine dodan je karavan, a godinu dana kasnije verzija s Haldex pogonom na sva četiri kotača.
Karoserijske verzije Octavije nudile su velikodušan prostor za putnike i prtljagu. Klasična izvedba imala je volumen prtljažnika od 528 do 1328 litara, karavan čak do 1550 litara, što je za to vrijeme bilo iznimno mnogo. Octavia se proizvodila u novoj hali u Mladoj Boleslavi, koju je u rujnu 1996. otvorio tadašnji predsjednik Václav Havel. Proizvodnja je bila modularna, s učinkovitim sustavom "just-in-time", što je omogućavalo brz i fleksibilan odgovor na potrebe tržišta.
Model se ubrzo proširio i na druge države – uključujući Indiju, Ukrajinu, Kazahstan i Rusiju. Octavia je tako postala Škodin prvi globalni model, uživajući popularnost ne samo na domaćem tržištu, već i u zapadnoj Europi, posebno u Njemačkoj. Tijekom 14 godina proizvodnje (verzija Octavia Tour, koja se proizvodila istovremeno s drugom generacijom, završila je 2010.) prodano je više od 1,4 milijuna primjeraka, nadmašivši svog prethodnika, Feliciju.
Model je bio cijenjen zbog svoje pouzdanosti, praktičnosti i izvrsnog omjera cijene i performansi, što ga je učinilo popularnim poslovnim i obiteljskim automobilom. Octavia nije bila samo novi automobil. Bila je simbol uspješne transformacije češke marke, koja je od postsocijalističkog proizvođača automobila postala punopravni igrač u Volkswagen grupi. Predstavljala je kombinaciju češke tehničke tradicije, pragmatičnog razmišljanja i zapadne tehnologije.
Bio je to automobil za sve – policajce, obitelji, menadžere i taksiste. Danas, gotovo trideset godina kasnije, jasno je da je prva moderna Octavia bila više od samog automobila – bila je to vizija, hrabrost i dokaz da se čak i u vremenima neizvjesnosti može stvoriti nešto trajno. Njezino nasljeđe živi u svakoj sljedećoj generaciji i nastavlja nas podsjećati na ono što je moguće kada se tradicija susreće s inovacijom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....