Početak 1980-ih bio je razdoblje stalnog rasta za Volkswagen, ali i sve većeg pritiska. Nakon lansiranja 1981. godine, Polo druge generacije brzo je postao jedan od najprodavanijih malih automobila u Europi i činio je upravo ono što su kupci očekivali: bio je praktičan, ekonomičan i pristupačan.
Ali upravo je to bio problem. Segment malih automobila počeo se mijenjati, a konkurenti su dolazili sa smjelijim, snažnijim verzijama koje su dokazivale da kompaktne dimenzije ne moraju značiti dosadnu vožnju. Era ‘hot hatcheva‘ dobivala je na zamahu, a Volkswagen je sve više shvaćao da nije dovoljno samo pouzdano braniti svoje pozicije na ljestvicama prodaje.
Uz masovno proizvedene modele, trebao mu je i tehnološki izložbeni prostor kako bi demonstrirao svoju tehničku superiornost i sposobnost pomicanja granica. Polo, do tada percipiran kao racionalan gradski automobil, postao je neočekivani kandidat za takav eksperiment. Polo Sprint nije nastao kao odgovor na specifičnu tržišnu potražnju ili kao pregled budućeg proizvodnog modela. Bio je to interni projekt kojem su zeleno svjetlo dali izravno Volkswagenovi razvojni odjeli u Wolfsburgu.
Inženjeri su dobili priliku testirati koliko daleko mogu ići s performansama i tehnologijom na platformi malog automobila ako odbace ustaljene konvencije. Zato se koncept pojavio potpuno izvan redovnog plana proizvoda marke. Kad ga je Volkswagen predstavio na konferenciji za novinare o financijskim rezultatima 1983. godine, a kasnije i na sajmu automobila IAA u Frankfurtu, za mnoge je to bio šok. Polo, s potpuno drugačijim konceptom od onog na koji su novinari bili navikli, bio je jasan signal da je marka spremna eksperimentirati čak i tamo gdje to nitko ne bi očekivao. Motor smješten straga i pogon na stražnje kotače predstavljali su radikalnu promjenu za Polo.
Mali gradski automobil, do tada strogo povezan s prednjim pogonom i motorom ispod prednjeg poklopca, potpuno se odvojio od tradicije u Sprint verziji. Premještanje pogonske jedinice straga nije bio sam sebi cilj niti nostalgična odluka, već isključivo tehnička odluka. S velikom snagom u laganom prednjem dijelu, prianjanje vrlo brzo doseže svoje granice – prednji kotači moraju istovremeno upravljati i prenositi snagu, što dovodi do proklizavanja i nesigurnog ubrzanja. Postavljanjem motora iznad stražnje osovine znatno je povećano opterećenje pogonskih kotača, a time i mogućnost prijenosa snage na asfalt bez gubitka stabilnosti.
Istovremeno, međutim, ovo rješenje neizbježno je izazivalo asocijacije na povijest marke. Motor straga, spremnik goriva sprijeda i kompaktne dimenzije podsjećali su na legendarnu Bubu, koja je desetljećima bila tehnička osnova Volkswagena. Zato su mnogi Polo Sprint vidjeli kao simboličan povratak korijenima – doduše u modernom, znatno snažnijem obliku. Sam pogon bio je primjer kako je Volkswagen mogao koristiti vlastiti grupni modularni sustav.
Osnova je bio vodom hlađeni četverocilindrični ‘flat‘ motor obujma 1,9 litara, poznat iz komercijalnog vozila Transporter T3. U serijskom obliku bio je robustan, ali ne baš sportski motor, no u slučaju Polo Sprinta doživio je temeljnu modifikaciju. Inženjeri su ga opremili eksperimentalnim mehaničkim G-Lader kompresorom, koji je tada još bio u razvoju, dopunjen međuhladnjakom komprimiranog zraka i elektroničkim ubrizgavanjem Bosch Digijet. Snaga se prenosila modificiranim peterostupanjskim ručnim mjenjačem. Ovjes je bio područje gdje su dizajneri morali najviše improvizirati. Serijski Polo nikada nije bio dizajniran za pogon na stražnje kotače, a kamoli za prijenos takve snage.
Stoga je kao osnova korištena originalna vučna stražnja osovina, ali je značajno redizajnirana. Na njezinim krajevima prilagođene su glavčine kotača s prednje osovine većeg Passata kako bi se omogućila upotreba pogonskih vratila s homokinetičkim zglobovima. Cijela struktura je ojačana, dopunjena krućim oprugama i amortizerima te precizno podešenom geometrijom kotača kako bi se osigurala stabilnost automobila čak i pri velikim brzinama.
Nije se radilo samo o tome da Polo Sprint može naglo ubrzati, već i da se jasno i sigurno ponaša u zavojima, gdje bi kombinacija kratkog međuosovinskog razmaka i teškog stražnjeg dijela mogla biti opasna. Međutim, rezultat je, prema suvremenim testovima, iznenađujuće dobro funkcionirao i pokazao da se nije radilo o bezumnom eksperimentu, već o dobro osmišljenoj tehničkoj jedinici koja je bila sposobna podnijeti performanse za koje njegova osnovna platforma nikada nije bila dizajnirana.
Brojke koje je nudio Polo Sprint činile su se gotovo apsurdnima 1983. godine. Ubrzanje od nule do 100 km/h za oko osam sekundi i maksimalna brzina veća od 200 km/h bile su brojke koje su u to vrijeme više pripadale svijetu sportskih coupea nego malim gradskim hatchbackovima.
Za usporedbu, obični Polo druge generacije u svojim najsnažnijim verzijama jedva se približio granici od 170 km/h, a 100 km/h je dosezao znatno kasnije. Čak i u usporedbi s tadašnjim sportskim vrhuncem u segmentu malih automobila, Polo Sprint bio je otkriće. Konkurenti poput Peugeota 205 GTI, Fiata Uno Turbo i Renaulta 5 Alpine bili su klasu ispod njega ne samo po performansama već i po dinamici. Sprint ih je nadmašio ne samo po maksimalnoj brzini, već posebno po sposobnosti naglog ubrzanja bez gubitka trakcije. Izgled je također bio nepogrešiv. Iako su zadržane osnovne proporcije Pola, detalji su jasno davali do znanja da se ne radi o serijskom automobilu. Karoserija je dobila znatno proširene blatobrane, koji su prekrivali širi trag i dali automobilu mišićaviji stav.
Prednji i stražnji branici upotpunjeni su aerodinamičnim elementima, čija uloga nije bila samo vizualna agresivnost, već i stabilnost pri velikim brzinama. Cjelinu je podcrtavala upečatljiva metalik boja u narančastoj nijansi, tipična za smjele grupne prototipove tog vremena. Unutrašnjost je nastavila u istom duhu eksperimentiranja. Nadzorna ploča bila je prekrivena nekonvencionalnim ljubičastim velurom, a kabina je više nalikovala dizajnerskoj studiji nego gotovom serijskom proizvodu. S tehničkog gledišta, međutim, ono što je bilo posebno zanimljivo jest da je, unatoč tome što se motor nalazio straga, Polo Sprint zadržao punopravni raspored s četiri sjedala.
Cijena za ovaj koncept bio je znatno ograničen prtljažni prostor, ali za koncept čiji je cilj bio demonstrirati mogućnosti tehnologije, to je bio prihvatljiv kompromis. Kad se Polo Sprint prvi put pojavio pred javnošću, reakcije su oscilirale između čuđenja i zabave. Novinari i posjetitelji autosajma shvatili su da gledaju nešto izvanredno, nešto što je nadilazilo uobičajenu logiku modelnih linija. Kombinacija malih dimenzija i parametara koji su prije pripadali nečemu sasvim drugom izazvala je fascinaciju. Mnogi su se pitali zašto Volkswagen ne bi ponudio nešto takvo kupcima, dok su drugi cijenili samu hrabrost projekta, bez obzira na njegov komercijalni potencijal.
Prema suvremenim testnim vožnjama odabranih novinara i tvorničkih vozača, Polo Sprint ponašao se iznenađujuće dobro, a njegova trakcija i stabilnost nadmašili su očekivanja. Ti su dojmovi bili temelj glasina o mogućoj sportskoj ili čak trkaćoj upotrebi, iako proizvođač automobila nikada nije službeno potvrdio ništa slično. Unatoč pozornosti koju je Polo Sprint privukao, od početka je bilo jasno da se radi o jednokratnom eksperimentu.
Serijska proizvodnja zahtijevala bi velike promjene u cijelom konceptu malog automobila, od modifikacija karoserije do potpuno nove proizvodne logistike. Stroži standardi emisija i sigurnosti sredinom 1980-ih također su došli do izražaja, čineći tehnički složen koncept još skupljim. Interna strategija marke bila je jednako važna. Volkswagen je već imao Golf GTI kao jasno definiranu sportsku ikonu, a iznimno snažan Polo mogao bi potkopati njegovu poziciju. Umjesto toga, Volkswagen se odlučio za pragmatičniji put koji mu je omogućio povećanje performansi bez temeljne promjene arhitekture vozila. To rješenje bili su motori s turbopunjačem u klasičnom dizajnu s motorom sprijeda, što je bilo lakše proizvesti, jeftinije homologirati i na koncu, razumljivije tržištu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....