Danas, 22. travnja se obilježava Dan planeta Zemlje. Tim povodom je Nataša Kalauz. izvršna direktorica WWF-a (World Wide Fund for Nature) svjetske organizacije za zaštitu prirode i vodeći glas za prirodu već više od pola stoljeća, apelirala na alarmantne posljedice klimatskih promjena.
“Dok ne počnemo razumijevati da je to nešto što će nas jako boljeti, ne znam koliko ćemo biti spremni na promjene. Osim što imamo elementarne nepogode i ekstremne vremenske prilike, zbog klimatskih promjena imamo i povećanje pritiska na javno-zdravstveni sustav. Primjerice, sezone alergija su se strahovito produljile. Imamo značajno veći broj ljudi koji trpi zdravstvene tegobe zbog alergija, koje su direktno vezane uz klimatske promjene. Potom imate ulazak invazivnih vrsta u određena mora, gdje ona nikada prije nisu bile i ugrožavaju domicilne vrste”, kazala je Kalauz za N1.
Spomenuta organizacija, WWF, trenutno djeluje u više od stotinu zemalja na šest kontinenata uz pomoć više od pet milijuna članova, a Nataša Kalauz je dodala kako postoje projekcije da već 2050. godine u Jadranskom moru neće biti ribe.
“Dakle, imamo još možda 20-ak godina da jedemo ribu, a onda naša djeca neće imati ribu u Jadranskom moru, barem ne kako je imamo danas. Problem pretjeranog izlova je potpuno izvan kontrole”, izjavila je Kalauz za N1.
Kalauz je ovom prilikom ukazala i na pitanje krčenja šuma, što posljedično dovodi do velikih poplava i odrona.
“Priroda je zakon spojenih posuda. Ako eliminirate jednu stvar, ugrozili ste cijeli poredak i ekosustav. Čovjek je samo dio tog ekosustava”, upozorava Kalauz.
Rast broja oboljelih od hipertenzije direktna je, kaže, posljedica klimatskih promjena.
“Dakle, ljudi koji umiru zbog klimatskih promjena. Samo prošle godine je u Europi umrlo 15.000 ljudi zbog tih posljedica. Problem hipertenzije je u top tri problema i uzroka smrtnosti. Korelacija između porasta temperature i bolesti koje su direktno vezana uz takve probleme je potpuno jasna. Moramo ozbiljno razmisliti o našoj poreznoj politici koja sustavno potiče nepoćudne oblike gospodarskog razvoja. Ne ulažemo niti u znanje, ni u tehnologiju, ne potičemo zeleni biznis. Kroz izbore tražimo od naših donositelja odluka posvećivanje temama koje su od relevantnosti. Trebamo ozbiljno razmišljati kakvu hranu jedemo. Ljudi misle da je naftna industrija glavni zagađivač, ali prehrambena industrija je najveći uzročnik CO2 emisija danas”, zaključuje Kalauz, piše N1.