ŽIVOT KOŠTA VIŠE

Analiza Slobodne Dalmacije: Koliko nam je život poskupio u pet godina, jedna namirnica je iznimka

Zagreb, 050221.
Centar grada.
Ivanka Mijic, umirovljenica koja je nakon gotovo godinu dana izasla iz starackog doma i napokon moze slobodno prosetati gradom.
Na fotografiji: kupovina i setnja trznicom Dolac.
 Darko Tomas/Cropix/Cropix
Povrće, džem, slatkiši, kruh, žitarice sve je skuplje u odnosu na prosinac 2020.

Samo riba nije poskupjela u siječnju, sve druge cijene hrane i bezalkoholnih pića koje prati državna statistika porasle u prvom ovogodišnjem mjesecu u odnosu na posljednji lanjski mjesec stoji u analizi Slobodne Dalmacije.

Povrće je skuplje 4,7 posto, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši 3,4 posto, ulja i masti 2,8 posto, voće 2,4 posto, kava 1,8 posto, bezalkoholna pića 1,4 posto, mineralna voda i sokovi 1,1 posto kruh i žitarice jedan posto, mlijeko, sir i jaja poskupjeli su 0,8 posto a meso 0,7 posto. Jedino riba ima niže cijene od 0,6 posto. Premda su cijene hrane i bezalkoholnih pića što su najznačajnija stavka u indeksu potrošačkih cijena skočile u siječnju za 1,5 posto, ukupne su cijene su u prosjeku bile više svega 0,1 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini, u prosjeku su niže za 0,3 posto donosi Slobodna Dalmacija.

Zimska sniženja

Takvom su ukupnom rezultatu kumovala zimska sniženja koja su cijene odjeće i obuće u prosjeku spustila za 10,4 posto, a iz Državnog zavoda za statistiku kažu da su uz jeftiniju odjeću i obuću rast cijena hrane ublažile i 0,1 posto jeftinije komunikacije, razna dobra i usluge. I tako se govori kako cijene stagniraju, a pri tom se misli na sve cijene, dok pojedinačno, cijene baš i nisu toliko mirne.

U siječnju u odnosu na prosinac prošle godine najviše su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića što u prosjeku bile više za 1,5 posto, prijevoz je skuplji 1,1 posto pri čemu je, primjerice, gorivo poskupjelo za 2,7 posto, cijene stanovanja više su 0,6 posto, pokućstva i redovito održavanje kućanstva u prosjeku je skuplje za 0,4 posto, a cijene restorana i hotela te rekreacije i kulture su više za 0,2, odnosno, 0,1 posto.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže da se radi o priči o prosjeku u kojem nešto što je jeftinije ili nije poskupjelo ublažava statistički učinak poskupljenja nekih artikala. Smatra da je takvo praćenje cijena dobro za globalne cijene, ali ne možemo imati zajedno cijene hrane, automobila i traktora, jer je na cijene traktora osjetljiv onaj tko ga kupuje, ali ga ne kupuje ni on svaki mjesec.

- To nije pitanje naše statistike nego svjetske, pa tako u cijenama stanovanja imate i energente, a kod nas je, kad izuzmemo energente, stanovanje skupo kao u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Hrana nije pojeftinila nakon spuštanja PDV-a na hranu. Ljudi su se zbog korone susprezali od potrošnje i kupovali su najnužnije pa zato nije bilo velikog rasta cijena, ali je zato bilo šunjajućeg rasta cijena koji se događa iz prikrajka kad je riječ o prehrani, ali i drugim stvarima.

Kad prođe kriza i krene potražnja, krenut će i rast cijena, a očekuje se da bi moglo doći do rasta cijena nafte. Živimo u vremenima povijesno niskih cijena nafte, cijene nisu rasle jer nije bilo rasta cijena nafte, ali nisu ni padale kako je padala cijena nafte. Stoga strahujem od rasta cijena – navodi Krešimir Sever za Slobodnu Dalmaciju.

Jeftinija vozila

Čini li se nekom da mu je život ipak skuplji nego što je bio prije pet, šest godina, ne griješi. Malo je toga danas jeftinije nego onda. U te rijetke jeftinije stvari odmah možemo ubrojiti automobile koji su u 2015. bili 10,9 posto skuplji nego danas, ali hrvatski standard, na žalost, nije na toj razini da se vozila mijenjaju svakih pet godina pa niže današnje cijene većinu građana neće usrećiti. Štoviše, osiguranje povezano s prijevozom skuplje je osam posto nego je bilo u 2015. Ako su se neki odlučili zbog zdravlja ili štednje prebaciti na prijevoz biciklima, danas će ih novi bicikl koštati 19 posto više nego u 2015.

Današnje su ukupne cijene svega 2,3 posto više od cijena u 2015. No, dvostruko više od tog prosječnog rasta, skočile su cijene hrane i bezalkoholnih pića koja su danas skuplje 4,9 posto. Baš sve stavke iz te kategorije hrane su paprenije nego onda, kruh je skuplji 5,6 posto, meso četiri posto, povrće 5,5 posto, a najviše su, za 10 posto, cijene porasle bezalkoholnim pićima i mineralnim vodama i sokovima koji su danas skuplji 14 posto piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 13:27