Jedan od najvećih vinskih pisaca današnjice, Andrew Jefford, posjetio je ovih dana Dalmaciju s namjerom da je istraži i temeljito upozna. Prije svega njena vina i ključna vinogorja. Pridružio sam mu se u ulozi vodiča i lokalnog vinskog poznavatelja i kolege novinara. Poznajemo se bolje zadnjih pet, šest godina, od kada sam se u ulozi suca pridružio natjecanju Decanter World Wine Awards i od kada naši susreti postaju redovni. On je, naime, supredsjedatelj cijelog natjecanja, a ja sam regionalni ekspert s ulogom senior judgea, dakle voditelja panela za regije od Slovenije do Gruzije, ovisno gdje me natjecanje rasporedi. Zbog toga razgovaramo često, jer on je znatiželjan čovjek kojeg zanimaju otkrivati nove horizonte, kojeg uvijek zanima više i koji je konačnici impresioniran redovitošću i količinom uspjeha hrvatskih vina na tom natjecanju. Zbog toga i razgovaramo puno, naravno, najčešće o vinima hrvatske. Ovo nije prvi dolazak Andrewa Jefforda u Hrvatsku. Bio je tu jedan puta prije 3 godine, kada sam mu organizirao kušanje vina svih važnih regija iz cijele zemlje, kao i posjetu Plešivičkom vinogorju i Istri. Nakon tog posjeta napisao je jedan vrlo nadahnuti tekst na temu terana koji ga se bio posebno dojmio. Radilo se o Santa Elisabetti braće Benvenuti. Taj tekst oni i danas ponosno čuvaju, uokviren u svojoj vinariji.
Sljedeće godine sam ga ponovo zvao da posjeti Hrvatsku da istraži druge regije koje nije stigao vidjeti u prvom dolasku. Međutim on je čovjek s puno obaveza i sa popunjenim kalendarom pune 2 godine unaprijed. To me nije obeshrabrilo pa sam mu rekao, OK godine brzo prolete, pa predlažem da u kalendar stavimo jedan datumu koji vam je u ovom trenutku slobodan, pa onda kad se približi to vrijeme, razradimo detalje puta, ako će još uvijek biti zainteresiran. Prihvatio je neobičan prijedlog i evo ga stigao je u Hrvatsku, ovaj puta upoznati Dalmaciju. Zbog redovno dobrog uspjeha pošipa i grka na Decanterovom natjecanju, najviše ga je zanimalo dodatno istražiti upravo tu regiju. Osim toga puno je dobrog čuo o Dalmaciji od drugih ljudi, a nikada nije bio tu, pa je to bila dodatna motivacija da je posjeti, ne samo zbog vina, nego i zbog Splita, Dubrovnika, Korčule, Šibenika i prije svega otoka i otočnih impresivnih krajolika. On je osim dalmatinskih bijelih i velike poštovatelj dalmatinskih crnih vina, što je također doprinijelo njegovom dolasku. Mene je začudilo ta njegova ljubav prema dalmatinskim crnim vinima, jer su trenutačno, manje više, izvan trendova na vinskoj sceni koja danas traži elegantnija vina s manje alkohola. Upravo mu je ova posjeta i njegovo opsežno kušanje moćnih dalmatinskih crnjaka potvrdila slutnje da dalmatinski crnjaci imaju posebno mjesto na vinskoj karti svijeta. Kao čovjek od integriteta i kao istinski poznavatelj koji se zapravo ne obazire na globalne trendove, nego pokušava gledati i sagledati stvari onakvima kakve jesu, upravo u tradicionalnom pristupu dalmatinskog vina vidi nepatvorenu istinsku ljepotu, i uvjerenja je da se toga ne treba odricati, niti da se treba prilagođavati trendovima.
Misli Andrewa Jefforda o Dalmaciji
"Do sada nisam bio baš upoznat s Dalmacijom i njezinim vinima, imao sam, naravno, određenu razinu poznavanja zbog Decanter World Wine Awards natjecanja, gdje se već dugo susrećem s dalmatinskim vinima, ali već dugo me gonila profesionalna znatiželja bolje upoznati sorte Dalmacije i terroir koji stoji iza njih. Naime, po mom uvjerenju, taj odnos između sorte i terroira je vrlo važan. Mislim da su sorte alat koji, ako su dobro odabrane i njegovane, omogućava terroiru da istakne svoju autentičnost I ljepotu.
Dakle, već sam naslućivao da ovdje ima uzbudljivih stvari, a osim toga Dalmacija i pored vina je nešto što sam želio doći vidjeti. Naime, čuo sam toliko sjajnih stvari o njoj, veliki sam ljubitelj karata i gledao sam vašu obalu i otoke i pomislio: "Vau! To mora biti posebno mjesto na Zemlji." I moram reći da kad sam se spuštao avionom niz obalu prema zračnoj luci Dubrovnik, već je to bilo uzbudljivo iskustvo. Vidjeti te otoke, vidjeti planine iza obalne linije, relativno uski pojas zemlje pritisnut Bosnom i Hercegovinom, i to razvedeno kopno artikulirano u more s otocima, već je taj prvi dojam bio super zanimljiv. Posjet je bio prekrasna prilika da istražimo sve to, tijekom prošlog tjedna, kao što smo i učinili. Otkrio sam ogromnu količinu stvari i informacija.
Slutio sam da me čekaju dobre stvari, ali nisam imao predodžbu koliko dobre neke od njih mogu biti. Također nisam imao pojma da će se na našem putovanju od juga prema sjeveru Dalmacije stvari tako brzo mijenjati, ne samo u lokalnog sortimenta, već i načina na koji su te sorte artikulirane. To je bilo super zanimljivo. Imate sortu poput plavca malog koja se uzgaja u cijeloj regiji, koji ovisno o mjestu uzgoja nudi različite nijanse, a vi gotovo možete reći gdje se nalazite u regiji samo njegovim kušanjem. Plavac mali se po masivnosti, širini i dubini, bujnosti i zrelosti te taninskoj strukturi značajno mijenja od Dingača, s fantastičnog neobuzdanog terroira, do plavaca srednje i na kraju sjeverne Dalmacije.
Nadalje, ovdje otkrivam i neke impresivne posebnosti, kulturološke i povijesne, o kojima nisam imao pojma. Tako da sam shvatio da je sve što sam čuo o Dalmaciji istina, ali da zapravo tu ima i mnogo više od toga. Još slojeva i još nijansi koje tek treba otkriti. Pelješac, Korčula, Komarna, Hvar, Primošten, Jadrtovac, Skradin, Vis, Brač, Zagora, Šolta, to nije samo nabrajanje dalmatinskih vinogorja, to je desetak različitih priča, od kojih svaka ima svoje posebnosti zaogrnute dalmatinskim mentalitetom I tradicijom. Moglo bi biti, a ja sam očito ovdje samo 6 dana, da i dalje ne znam ne znam ništa, da sam jedva zagrebao površinu, ali sada barem znam da kada zagrebeš površinu, možeš naći strahovito puno toga, što je stvarno zadovoljavajuće i uzbudljivo.
Nije uvijek tako kada idete na različita mjesta po svijetu. Ponekad su vinske regije prilično jednostavne, prezentiraju vam se klimatske i pedološke okolnosti jasno i izravno, i to je sve. Druga mjesta ipak znaju biti složenija i zanimljivija, s puno više toga za istraživati i spoznati, a onda neka čak i iznimno složena, ali Dalmacija, ona je jedna od vrlo rijetkih enormno složenih mjesta, na kojem se toliko toga kulturološki isprepliće, a sve ukorijenjeno na predaji i tradiciji, k tome još s prirodnim posebnostima, da se sve to u konačnici reflektira na vino i na njegova svojstva. Uzbudljiv je upravo taj dio, što u dalmatinskom vinu možete prepoznati te posebne okolnosti svakog od vinorodnih dijelova Dalmacije.”
Komarna
Prva regija koju je Jefford posjetio i prvo kušanje vina koje je imao u Dalmaciji je bila Komarna. Domaćin kušanja je bio elokventni i dobro upućeni Damir Štimac, vlasnik vinarije Rizman, koji je predstavio vina svih vinara. Radi se inače o najmlađem vinogorju Hrvatske, starom nekih 20 godina, u kojem se nalazi sortiment koji je zapravo zastupljen u cijeloj Dalmaciji. Primjerice plavac mali i pošip, pa tribidrag i syrah. Tako da je već prvi dan dolaska i prvo kušanje bila jedna mala stilska vježba u kojoj se može pronaći ponešto i svih dijelova regije i iz koje se da naslutiti što nas čeka na ostatku puta. Posebni dojam je ostavio tribidrag, iako su i plavci i pošip ostavili jednako dobar utisak. Naime, tribidrag je za Jefforda bio novost, jer jako ga dobro poznaje u talijanskom izdanju pod nazivom primitivo, i još bolje u kalifornijskom pod nazivom zinfandel, ovaj dalmatinski s Komarne je imao dimenziju koja mu se jako dopala.
Ovako je to o Tribidragu sažeo Andrew Jefford:
“Sad što se tiče Tribidraga. Mislim, znate, zapanjujuće je ovo. Ako odete i kušate prekrasan Zinfandel u Kaliforniji, znate da će vas dobri primjerci oduševiti s raskošnom voćnošću, ali tanini neće uvijek biti prisutni na način koji treba i onda ta voćnost na kraju može djelovati pomalo jednostavno. Iako će to najčešće biti ekstravagantno i zavodljivo vino, neće nužno biti slojevito i s dubinom. Ovdje Tribidrag uopće nema taj problem, barem ovdje na južnom kraju Dalmacije, jer nemam još toliko iskustva sa tribidrazima iz sjevernog dijela. Ne mogu reći da su u Dalmaciji najbolja vina od te sorte koja sam do sada ima priliku probati, jer uopće ne vjerujem u superlative pri opisivanju vina. Volim objasniti razliku, a ne stavljati stvari u hijerarhiju, ali tribidrag ovdje svakako daje apsolutno veličanstvena crna vina. Ta vina su mi bila još jedno dražih trenutaka ovog putovanja.”
TRI VINA KOJA SU JEFFORDA POSEBNO DOJMILA
Napomena: ocjene su od Jefforda, a opisi od Špiranca
Pošip 2024, Rizman Nonno [93]
Proizvedeno ukupno 2500 boca. Grožđe je brano nijansu kasnije od redovne berbe. Trećina je dozrijevala u cementnom jaju, ostatak u drvu 500 litara zapremnine. Zaokruženo, kremasto na nepcu, ugodno masno, s decentnim začinima iz hrasta, potom s obiljem žutog zrelog voća. Jako dugačkog trajanja, raskošno na finišu, s notom kreme od lješnjaka na retrookusu. 13,5 % alk.
Tribidrag 2022, Rizman 2022 [93]
Izvrsno. Zrelijeg je karaktera od većine domaćih tribidraga, koji inače imaju življe kiseline. Dozrijevao je u francuskom hrastu. Krasnog balansa, dobrih tvrdih i zrelih tanina, blago zadimljen, krasnog zrelog višnjastog i šljivastog voća na finišu, a ima I blagi savoury karakter. 14 % alk.
Primus Plavac 2018, Rizman [92]
Odlično vino zrelijeg karaktera. Jako slojevito i u savršenoj formi trenutno. Pomalo začinskog nosa, iza kojeg dolazi puno mediteranskog bilja, pa malo garriguea i makije, potom nijansa šljive i obilna prezrela višnja. Tvrde taninske kičma, dugačko na nepcu, ne odveć toplo, dobrog balansa, odiše zrelošću na finišu, sa slašću crnog i crvenog voća na retrookusu. 14 % alk.
Pelješac
Pelješac je na Jefforda ostavio poseban dojam. Obišao je vinograde vinarije Miloš u Ponikvama, obišao je vinograde je u unutrašnjosti poluotoka poput Potomskog polja i Janjine, obišao je naravno Dingač i Trstenik te na kraju i Postup. Vidjelo se da je pelješki krajolik ostavio dojam, naročito razgovori s Ivanom Milošem i Vedranom Kiridžijom.
Prilikom obilaska Miloševih vinograda i podruma je najviše spoznao mogućnosti tla i posebnih peljeških položaja, dok je prilikom posjete podrumu Vedrana Kiridžije upoznao tipičan tradicionalni pelješki vinski podrum u kojem je sadržaj ispred pakiranja, u kojem je tehnologija iza tradicije.
To je bio trenutak u kojem je i kušao starije berbe čuvenih Kiridžijinih Dingača prilikom čega se mogao upoznati sa istinskom prirodom sorte plavac mali. Posjetio je još i vinariju Korta Katarina s modernijim podrumom. U Korta Katarini se održalo veliko kušanje većine vodećih vina Pelješca i to je bio zapravo ključni trenutak dotadašnjeg putovanja. Kroz sveobuhvatno kušanje od oko 80 uzoraka s cijelog Pelješca, se upoznao s cijelom širinom i dubinom onog što pelješko vinogorje nudi. Nije krio impresioniranost plavcem, za njega najvažnijim vinom Dalmacije. Moje iskustvo kao njegovog vodiča, ali i kao osobe koja je ovakva sveobuhvatna kušanja već radila nekoliko puta ranije u prošlosti, je da je kvaliteta i klasa peljeških vina zaista ponovno napredovala. Mane ili nesavršenosti koje su se plavcima u prošlosti znale predbacivati danas zaista više ne postoje. Kušanje je bilo impresivno u svakom smislu i ne samo sa plavcem. Bijeli rukatac je ostavio odličan dojam, dojam jednog vina kojeg nigdje drugdje u Dalmaciji, a niti u Hrvatskoj nema.
Rukatac nema zavodljivost ili zrelu voćnost pošipa, on više naginje prema agrumima i zelenim agrumima, pa prema nekakvoj općenitoj herbalnosti, i suhoj i svježoj, zatim on obično ima prisutnu i gorkastu notu, što ga sve skupa čini klasičnim food vinom s karakterom. Upravo tako je o njemu razmišljao i Jefford. Tako da su oba vina karakteristična za Pelješac, i crno i bijelo odigrala važnu ulogu u pridobivanju simpatija tog velikog vinskog stručnjaka.
Andrew Jefford o plavcu malom:
“Plavac mali svakako ima ogroman potencijal. Shvatio sam da je to fantastična sorta kušajući njene ponajbolje primjerke tijekom ovih tjedan dana boravka u Dalmaciji. To je moćno i toplo crno vino koje u nekim aspektima nema premca nigdje drugdje u svijetu, u smislu svoje čiste snage i izražajnosti. Način na koji može destilirati toplinu cijelog ljeta u čaši vina. Nema mnogo crnih vina koja to mogu, a to je sorta koja to zaista može fantastično dobro, čak spektakularno dobro, i kao što rekoh ranije, s nekim vrlo uzbudljivim nijansama. Znate, razlike se vide već ako usporedite Dingač s Postupom, iako nisu jako udaljeni, a zatim ga usporedite s onima s drugih otoka, opet postoje jasne nijanse i razlike. Dakle, koliko ja vidim, plavac mali svakako ima svoje mjesto. Nakon iskustva s ovog putovanja, nemam sumnje da se radi o jednoj od najvećih svjetskih sorti tog tipa crnog vina, raskošnog, dubokog, masivnog, snažnog i toplog. Doduše, onda dolazimo do problema vinske estetike i stila crnih vina koji trenutačno vlada tržištem. Karakteristike autentičnog plavca malog su suprotne sada vladajućim trendovima. Zeitgeist ovog trenutka su nježnija vina, s finesom i elegancijom, ljudi traže sve niže alkohole i očekuju kiselinsku ravnotežu, nadalje, traže ono što se često naziva mineralnošću, iako bismo mogli raspravljati o tome što to točno znači, moja preferirana definicija je okus koji nije voćni, a sve te stvari nisu baš jača strana plavca malog. Njegova jača strana je, kao što sam ranije naznačio, ta moć, ta toplina, onaj gotovo vulkanski osjećaj privlačenja sila Zemlje prema gore i povlačenja sila sunčeve svjetlosti prema dolje i nekom čudesnom metamorfozom pretvaranje toga u čašu bujnog i uzbudljivog crnog vina, a to nekako nije baš ono što ljudi trenutno traže, nažalost. To je šteta, ali bih također rekao da modni trendovi i ljudi koji ih slijede nisu jedino tržište. Naravno da postoji i svijet pijenja vina potpuno izvan zone mode i sva takva vina poput plavca malog će po meni uvijek imati svoju publiku, bez obzira što su drugačija od trenda. Osobno volim takva vina, oduvijek jesam, i uvijek će biti puno ljudi poput mene kojima nije stalo do mode i kojima će se jednostavno svidjeti plavac mali ovakav kakav jest. Jedno od jasnih obilježja plavca malog su tanini. Kada promotrite vina i vinske regije koja su izgradila istinski kultni status, pronaći ćete među njima Barolo, Red Bordeaux, pa čak i burgundski pinot noir. Što ih objedinjava? Upravo jasna taninska struktura. Ona čini razliku i bez dobrih i izraženih tanina nema velikog crnog vina. Čak i u pitanju pinota crnog. Što čini razliku između dobre dugovječne burgundije i recimo novozelandskog pinota crnog iz Otaga, upravo tanin. Otago je jako lijepo vino, raskošne voćnosti i punoće, ali Burgundija ima tanin koji Otago nema. Stoga se nadam da se plavac neće mijenjati suštinski i pokušati se uvući u premalo odijelo elegantnijih sorti iz hladnijih klimatskih regija, nego da će ostati svoj i strpljivo tražiti kupce koji ga znaju cijeniti.“
JEFFORDOVI FAVORITI S KUŠANJA NA PELJEŠCU
Napomena: ocjene su od Jefforda, a opisi od Špiranca
Pošip 2024, Crna Ova [93]
Krasno vino, čisto na nosu i živo u ustima, slankasto, ugodno gorkasto, izvrsnih kiselina, s notama koštunjičavog voće na nepcu te s malo citrusa u pravcu grejpa i bijelom breskvom na finišu.
Pošip 2024, Grgich [92]
Izvanredan, izvrsne strukture, zrelijeg bijelog voća, malo zrelih citrusa, zatim finija nijansa začina. U ustima krepko i živo istodobno. Izvrsnog balansa, dugačkog trajanja i s potencijalom za daljnji razvoj od najmanje 5 do 8 godina. 13,5 % alk.
Pošip 2024, Korta Katarina [94]
Izvrsno, osvježavajuća, jako intenzivna, krasna kombinacija citrusa i zrelog voća. Ima dubinu, neodoljivi šarm, čistoću, i jako dugački finiš koji potiče slinu. Jedno na najboljih izdanja redovnog pošipa ove vinarije do sada. 14 % alk.
Pošip 2024, Antunović [92]
Odličan pošip, pobjednik u razredu omjera cijene I kvalitete jer s cijenom od 10 Eur u Vrutku ovo je vino u kategoriji pošipa nepobjedivo. Zrelijeg karaktera na nosu I na nepcu, s ugodno osvježavajućim kiselinskim elementima. Zrelo žuto voće, kruške, dinja, potom zrela voćna slast, finiš solidne dužine. 13 % alk.
Rukatac Stalagmit 2022, Miloš [91]
Izvrsno vino. Puno okusa, savoury karaktera, sa zrelim te čak i medastim voćem, jesenskim jabukama, mušmulama, dunjom. Mediteransko bilje u pozadini na nosu, mineralnost na finišu, ugodna pikantnost. Slast i slanost uz tračak tanina na retrookusu, kiseline savršene. Izvrsno vino. 13,5 % alk.
Zinfandel (Tribidrag) 2019, Korta Katarina [93]
Izvanredan tribidrag. Bogat, voćan, poticajnih kiselina, umjerenog i gotovo nevidljivog drva, dugačkog finiša, baršunastih tanina, krasnog živog i vrlo intenzivnog finiša s obiljem zrele crne višnje na retrookusu. 14,5 % alk.
Plavac Mr. Blue 2022, Antičević [93]
Vinarija koja je osobito dobro zasjala na kušanju jer su sva prijavljena vina dobila izvrsne ocjene. Ovo je jako fino, sočno, sa zrelim trešnjama i tvrdim taninima, elegantnog finiša, s malo višnje i puno šljive na retrookusu. Zavodljivo. Uz hranu zbog tanina. 12 % alk.
Dingač 2022, Indijan [92]
Masivni dingač. Topao i koncentriran, jako spicy na nepcu, sa puno zrelog i gotovo zapečenog voća i s dodirom slatkoće. Zrelih tanina, jako bogato i jako dugačko u ustima, dobrog balansa, jer iako je izrazito zrelo i toplo nije karamelizirano. 16 % alk.
Dingač 2021, Kiridžija [92]
Intenzivno zrelo voće na nepcu, obilje začinskih nota i mediteranskog bilja, malo rogača, malo trešnje. Niskih kiselina i raskošnog I zrelog finiša s ugodno pikantnom notom na retrookuus.14,5 % alk.
Dingač M 2022, Kiridžija [95]
Punog tijela i iznimno visoke koncentracije. Spicy na nepcu, s obiljem zrelog voća koje graniči s prosušenim. Suhe šljive, tragovi suhe smokve, zrelo šumsko voće, potom note makije i rogača. Umjerenih do niskih kiselina, bogato, toplo i intenzivno. 15,5 % alk.
Plavac mali 2021, Grgich [92]
Moćno i intenzivno, naglašenih kiselina koje uravnotežuju toplinu i koncentraciju. S zapečenim višnjama i suhim šljivama pomiješanim s aromatičnim mediteranskim biljem. U ustima impresivno dugačko, punog tijela, ugodno pikantno, zrelih i mekanih tanina. 16 % alk.
Dingač 2021, Saints Hills [92]
Izvanredno vino. Posjeduje moć i eleganciju istodobno. Tvrdih tanina, a istodobno s obiljem zrelog voća i višnjastom svježinom u pozadini. Izvrsno food vino, a osim tog jedan od plavaca s ozbiljnim potencijalom za čuvanje i daljnji razvoj. 14 % alk.
Dingač ET 2021, Saints Hills [93]
Uzbudljivo vino. Jako se ističe na kušanju. Obilje voća, malo začina, savršenih tanina, niti tvrdih niti mekanih, Jako dugačkog trajanja, s obilje crnog voća na nepcu, prekrasnog garrigue finiša, blago slanog. Veliko vino s dubinom, zrelošću I trajanjem. 14 % alk.
Dingač 2021, Crna Ovca [92]
Izvrsno. Toplo i raskošno, a opet posjeduje sočnost i privlačnu voćnost. Odličnog balansa između naglašene zrelosti i punoće i završne sočnosti. Tanini zreli, daju kičmu, a ne stežu. 14 % alk.
Plavac Mare Postup, Bura Mrgudić [94]
Klasičan Postup Mare. Obilno slatko crno voće poput borovnice plus šljiva i malo kože u pozadini. U ustima slatkasto, ali istodobno I sa nekom zavodljivom svježinom I slasti. Toplo na finišu, mekano, raskošno. 15 % alk.
Dingač Selekcija 2021, Antičević [93]
Bogato, koncentrirano, s obiljem crnog zrelog voća, zatim i sa finim spicy notama, kao i zadimljenih tonova u pozadini. U ustima raskošno, zrelih tanina bez stezanja, s dodirom slatkoće na finišu i sa notama suhih grožđica i suhe smokve na retrookusu. 15,5 % alk.
Plavac mali, Reuben’s Reserve 2016, Korta Katarina [92]
Izvanserijski dobro vino. Savršenog balansa između izdašnih kiselina i visoke koncentracije. Spicy i pikantno na finišu, istodobno s puno crnog voća. Kombinacija Dingača i Postupa. Jako dugačko, elegantno također, s krasnim višnjasto šljivastim retrookusom 14,5 % alk.
Škrapa Plavac, Marlais 2017 [93]
Izvrsno, klasično terroirsko vino s Ponikva. Intenzivno, živog i punog okusa, odličnih kiselina, čvrste taninske kičme, s mediteranskim biljem i s nešto crnog voća, kao i sa malo zemljastih nota na finišu. 15 % alk.
Stagnum Plavac, Miloš 2016 [92]
Izvrsno. Jedan od najboljih Stagnuma. Stagnum jednostavno voli umjerenije berbe poput 2016., jer tada je balans savršen. Vino je suho, s obiljem mineralnih tonova, s puno mediteranskog bilja, krasnog crnog i crvenog voća, s elegantnom dozom tercijarnosti. Veliko vino. 14,5 % alk.
Dingač, Hilić 2018 [91]
Masivno i koncentrirano, s puno prosušenog voća, prije svega suhih šljiva, pa malo suhe smokve i na kraju suhih grožđica. Izvrsnog balansa, dugačkog finiša. Zrelih tanina. 15,5 % alk.
Dingač, Sagul 2019 [91]
Superkoncentrirano, toplo i raskošno s obiljem prosušenog voća s crnim paprom na finišu, s džemastom slatkoćom na srednjem nepcu. Masivno i toplo vino, ali opet je sve u balansu. 16,5 % alk.
Korčula
Na Korčuli su očekivanja bila velika, jer upravo sorte pošip i grk na Decanter natjecanju redovno odnose zlatne medalje, a ponekad čak i platinaste. Korčulanska bijela vina, kad bi se promotrio omjer prijavljenih vina na DWWA sa brojem osvojenih najsjajnijih odličja, su zasigurno vodeća u Hrvatskoj. Dakle, toliko redovno pošip i grk donose medalje iz Londona, da dižu prosjek uspjeha cijeloj Hrvatskoj. Domaćin u Lumbardi je bio Frane Milina Bire.
Pokazao je svoj novi vinograd grka u pijesku i detaljno približio gostu svojstva sorte. Nakon Lumbardskog polja Milina Bire nas je odveo na čuveni položaj Defora, koji nije u pijesku nego u melioriranom kršu, s terasastim vinogradima koji imaju pogled na plavo more. Baš u trenutku dolaska na defora položaj u vinogradu Frane Milina Bire se obavljalo prskanje loze dronom. Radi se o novitetu u vinogradarstvu koji drastično smanjuje vrijeme i trošak održavanja vinograda, što je u Dalmaciji možda jedino rješenje da se troškovi proizvodnje vina zadrže na održivoj razini. Naime Frano Milina Bire je rekao da taj posao prskanja, koji je dron upravo obavio kad smo mi stigli, inače potrebno 7 ljudi da rade od 5 ujutro do 1 popodne. Ovo su obavila dva čovjeka s dronom, a vjerojatno je i jedan dovoljan kada se stvari uhodaju. Vinogradi novog položaja i položaji na Defori u Lumbardi su bili bujni i zeleni, zdravi, a grožđe grka je, iako vrlo sitno, već bilo formirano na lozi. Bobice su dovoljno razvijene da se moglo savršeno razaznati njihova rastresenost i različite dimenzije bobica, kao i oblik. Tako da grk Jeffordu više nije misterija s Jadrana. Nakon Lumbarde obiđeno je Čarsko polje gdje nas je dočekao domaćin Luka Krajančić.
On je pokazao svoje vinograde i općenito pojasnio specifičnosti carskog polja za pošip. Pokazao je oblik grozda i vrlo specifičnih bobica izduženog oblika. Nakon toga je Krajančić održao jedno horizontalno kušanje svih svojih vina pošipa s čime demonstrirao versatilnost te sorte i njenu sposobnost da pravi vina od laganih svježih, preko odležanih, zatim maceriranih, pa sve do slatkih i desertnih prošeka.
Obilazak vinograda se završio na Smokvici, a u obližnjoj vinariji Black Island, gdje nas je ugostio Igor Radovanović, se održalo veliko kušanje svih vodećih i vina otoka Korčule. Oba pošip i grk, i ako se tamo kušalo i i ostale korčulanske bijele sorte poput cetinke, su sve nadmašile, opravdale očekivanja i zasjale sa nizom izvrsnih primjeraka koje je Jefford.
JEFFORDOVI FAVORITI S KORČULE
Napomena: ocjene su od Jefforda, a opisi od Špiranca
Pošip 2024, Nerica [92]
Krasno vino, elegantno, odmjereno i uravnoteženo u svakom smislu, blago kremaste teksture bez obzira što se radi o mladom vinu, s puno zrelog voća na nosu i malo sijena u pozadini, potom dolaze zrelije note dunja i krušaka na retrookusu. 13,5 % alk.
Pošip 2024, Zure [94]
Izvrstan pošip. Odiše svježinom, jako je aromatičan, živ na nepcu, istodobno vrlo intenzivan, visoko koncentriran, s vrlo zrelim voćem na retrookusu. Jako je dugačkog trajanja i savršenog balansa. Intenzivno, s daljnjim potencijalom za razvoj I rast kvalitete. 14,5 % alk.
Pošip 2023, Zure [92]
Također prekrasan primjerak. Nijansu zrelijeg voća od prethodnog mlađeg vina. Zapečeno bijelo voće, malo marelice, blaga karamela u pozadini i nešto mednih nota. U ustima krepko, punog okusa, slasno, također naglašenog intenziteta, iako nijansu mekše. Odlično vino. 14 % alk.
Intrada Pošip 2024, Krajančić [91]
Izvrsno vino, prije svega osvježavajućeg karaktera, mirisno i cvjetno na nosu, s puno bijelog voća u pozadini, u ustima slano, slasno i elegantno. Izvanredno. Prekrasna primarna ekspresija sorte, s dubinom I trajanjem, a s druge strane savršeno elegantno. 13 % alk.
Grk 2024, Radovanović [91]
Krasno vino, zavodljivih cvjetnih nota, bijelo cvijeće, potom bijela breskva, malo kruške i dunje, krasnog sočnog okusa, s dubinom i slojevitošću, opet sa svježinom kao udarnom karakteristikom, dugačkog finiša. Izvrsno. 13,5 % alk.
Grk 2024, Bire [91]
Krasno vino, lijepe zrelosti, a istovremeno sočno i sa dosta svježine. Bijelih jabuka i ljetnih krušaka na nosu, s malo manga i citrusa na retrookusu. Umjerene snage i sočnog finiša. 13,5 % alk.
Grk 2024, Zure [91]
Prekrasno vino, mineralno, voćno, zrelo, svježe, s dubinom i s melo mediteranskog bilja. Jako lijepog balansa, s karakterom, s otočkim mediteranskim otiskom, a istovremeno vrlo privlačno i zavodljivo, slasne i sočne zrele voćnosti. 13,5 % alk.
Grk 2023, Cebalo [91]
Vinograd u Lumbardskom polju. Zrelijeg karaktera, žutog i bijelog zrelog voća. Jako dobro vino. Puno je i odličnog balansa, s krepkoćom kao glavnom osobinom i zrelošću bijelog i žutog voća kao glavnom aromom. 13 % alk.
Grk Reventon 2023, Zure [93]
Duboke zlatne boje, dozrijevano u hrastu, na talogu, u velikoj bačvi od 500 litara, ne predugo u drvu, možda 6 mjeseci. Izvrsno vino, krepko i bogato, s jesenjim žutim voćem, malo suhog bilja i mediteranskog začinskog bilja. Tračak sušene korice limete i naranče na finišu, potom prosušeno grožđe. 14 % alk.
Grk Defora 2021, Bire [94]
Izvanredno vino, slojevito, sa začinskim vaniličnim notama iz drva, s malo bijelog papra, krepko i svježe istodobno, blago kremaste teksture, slano na finišu, slasno na retrookusu s obiljem limete i drugih citrusa. Izvanredno vino kolekcionarske vrijednosti s potencijalom za čuvanje od još barem desetak godina. 13,5 % alk.
Plavac mali 2021, Radovanović [91]
Izvrsno vino, ima čvrstu taninsku strukturu, tipičnu za plavac, ali na lijep zreli način. Na nosu je jako bogato i slojevito, redaju se kupine, šljive, malo finih začina, malo papra i posljedične spicy note. U ustima traje, posjeduje svojevrsnu eleganciju netipičnu za plavce, ali jako zavodljivu. 13,5 % alk.
Zaglav Plavac Mali 2017, Krajančić [92]
Klasičan masivan i zreo plavac. Ugodno topao, ugodno pikantan, raskošan na nepcu, umjerenih kiselina, blago džemast na finišu. Podsjeća na tipične Dingače bogatstvom i zrelošću, ali s manje tanina od peljeških plavaca. 15 % alk.
Rebellion Blend 2023, Zure [94]
Masivno u ustima, visoke koncentracije, s toplinom i pikantnošću na srednjem nepcu, istovremeno s jako puno crnog voće, pa s malom dozom prosušenog voća. Intenzivno, dobrog balansa, snaga alkohola se ne osjeća zbog raskošnosti aroma i okusa. Jako lijepo. Blend sorti cabernet sauvignon, merlot, syrah, plavac mali i alicante bouchet. 16 % alk.
Hvar
Obilazak Hvara u jednom danu a da se pritom ujutro krene s Korčule autom i da se na kraju završi na zadnjem trajektu za Split je ozbiljan izazov i za najiskusnije. Ipak dan rezerviran za Hvar je ispunio svoja očekivanja i Jefford je s otoka otišao bogatiji za još jedno dalmatinsko autentično iskustvo. Obišao je vinograde Svete Nedjelje i Jagodne na južnoj strani Hvara kao i vinograde u okolici Jelse i starogradskog polja. Domaćin pri obilasku je bio Jakša Zaninović, vlasnik vinarije Bartul i predsjednik udruženja vinara otoka Hvara. Obitelji Plenković iz vinarije Zlatan otok je također pokazala i svoja vina na zasebnom kušanju, a nakon toga je organizirano sveobuhvatno kušanje svih vodećih vina sa Hvara u muzeju vinarstva u Pitvama.
Plavac mali sa južne strane otoka Hvara je gledano razinu alkohola i generalnu zrelost vina vrlo sličan standardnom Dingaču, ili čak malo više sličan klasičnom Postupu, ali nedvojbeno se vidi razlika između hvarskih i peljeških plavaca, osobito primjeraka s padina koje gledaju na jug i na more. Hvarski plavci imaju istu dubinu i zrelost, ali imaju nešto mekši i nijansu još zreliji karakter, dok pelješki imaju tu svoju prepoznatljivu notu neukroćenosti. Još se jedna zanimljivost dogodila prilikom velikog kušanja hvarskih vina. Ukazala se jako zanimljiva opcija dalmatinskog blenda, ili u ovom slučaju hvarskog blenda kao potencijalno najzanimljivijeg izdanja za jedno tipično dalmatinsko vino, bilo ono od crnih ili bijelih sorti. Blendovi su na Jefforda ostavili poseban dojam i nakon kušanja na Hvaru, a kasnije se to potvrdilo i na drugim lokacijama. Vjeruje da bi se put do internacionalne afirmacije mogao temeljiti na dalmatinskom blendu, koji bi nosio naziv vinogorja ili cijele Dalmacije. Upozorio je da je većina najcjenjenijih vina svijeta, naročito crnih vina, posljedica pametnog kupažiranja, u potrazi za savršenom harmonijom i dubinom. Bordeaux, Portugal i supertoskanci su samo neki od primjera. Najveći dojam na Hvaru su ostavili blendovi vinarija Tomić, prije svega Beleca, a onda Illyricum i Caplar, te Plančić sa svojom novom etiketom Moderna Optimus.
JEFFORDOVI FAVORITI S HVARA
Napomena: ocjene su od Jefforda, a opisi od Špiranca
Prč 2024, Bell Iakov [91]
Atraktivno vino. Ima više intenziteta od bogdanuše, ali nijansu niže kiseline i nešto rustikalnijeg karaktera. Suzdržano na nosu, a u ustima jako lijepo sa slašću zrele jabuke i limetom na retrookusu.
Beleca Blend 2024, Tomić [94]
Sjajno vino, izvrsnog balansa između svježine i zrelosti. Breskva, ljetna kruška i malo marelice na nosu s nešto mediteranskih trava u pozadini. Herbalna nit se provlači i u ustima. Okus je živ, sa slašću bijele breskve na finišu, solidnog trajanja s obzirom na vitko tijelo Osvježavajućeg karaktera i lagano, a istovremeno punog okusa. 60% pošip, 40% bogdanuša. 11,5 % alk. SŠ
Moderna Optimus Blend 2023, Plančić [91]
Od sorti pošip, bogdanuša, vugava i prč. Zaobljeno, zrelo i vrlo intenzivno, s obiljem aromatičnog mediteranskog bilja na nosu. Potom na nepcu dolaze zrelo koštunjičavo voće, blago kremaste note. Skoro masne mediteranske teksture. Intenzivno, dugačko. Jako dobro. Obavezno ga piti uz hranu. 13,5 % alk.
Pošip 2024, Tomić [91]
Prekrasan pošip. Bijela breskva, limeta i dodir grejpa na nosu i u ustima. Istodobno krepko i osvježavajuće, izvrsnog živog i intenzivnog finiša s koricom breskve na jeziku i crvenim jabukama na retrookusu. 13,5 % alk.
Illyricum Blend 2021, Tomić [92]
Izvrsno, aromatično, sočno i zavodljivo. Izrazito voćnog karaktera, elegantno na finišu s dugačkim i sočnim završetkom. 50% plavac mali, 50% cabernet sauvignon. 14 % alk.
Caplar Blend 2021, Tomić [93]
Veliko vino, zrelo i bogato, a istodobno sočno i živo. Intenzivno i na nosu i na nepcu. Crni ribiz, crno šumsko voće, šljiva, mekani tanini, slojevito i jako dugačkog trajanja. Čisto i zavodljivo, a ozbiljno i bogato, 50% plavac mali, 50% cabernet sauvignon. 14,5 % alk.
Plavac 2022, Pavičić [92]
Odličan plavac, ugodno pikantan, sočan istodobno, crveno voće i crno voće, dugačkog trajanja, zrelog i pikantnog finiša. Jedan od najboljih hvarskih radnih plavaca. 13,5 % alk.
Plavac Selekcija 2021, Pavičić [92]
Obilje hrasta, i klasičnih tvrdih plavčevih tanina. Visoke koncentracije, začinskih nota i prezrelog crnog voća u pravcu trešnje i višnje, s notama vanilije i zadimljenosti na finišu. 14,5 % alk.
Plavac Ploški 2016, Carić [94]
Super zrelo, toplo, pikantno i ugodno, orašasto voće na nosu i u ustima, s pikantnom slašću na finišu, niskih kiselina i s puno sušene šljive na retrookusu. Mekanih tanina i visoke koncentracije.15 % alk.
Plavac Veli Visko 2021, Carić [92]
Koncentrirano, raskošno, suha šljiva, whisky i suha smokva na nosu. U ustima je toplo i pikantno, masivno na nepcu, sa stežućim taninima i slatkasto karamelnim finišom. Jedan od najtoplijih plavaca u Dalmaciji, ali i dalje dobrog balansa, pitak na svoj masivan način.16 % alk.
Plavac De Luxe 2011, Svirče [92]
Razvijeno vino s istaknutim tercijarnim notama starenja. Blago trpkasto, sa karameliziranim crnim voćem i niskih kiselina, sa notama zemljastosti i starog vinskog podruma u pozadini, a zatim i s atraktivnom orašastim notama koje su najuzbudljiviji dio starih vina. 14,6 % alk.
Primošten i Skradin
Vinogorja Primoštena i Skradina, zajedno sa vinogorjem Promina i sa vinogradima iz okolice Šibenika su imali svoj zasebni dan. Bio je to dan namijenjen prije svega babiću, ali i drugim sortama tog kraja, plavini, lasini, debitu i maraštini. Obilazak je krenuo od čuvenog Bucavca pored Primoštena gdje je Jefford mogao vidjeti ručnu obradu vinograda okovanih čuvenom kamenom čipkom. Obitelj Marinov se upravo nalazila u vinogradu i sa malim pijucima su odstranjivali korov i usput čistili zaperke na lozi. Vjerojatno nije bilo boljeg načina da čovjek spozna nevjerojatan trud i nevjerojatnu količinu rada koju primoštenski vinari trebaju uložiti da bi održavali te čuvene vinograde živim. Na Bucavcu su svi vinogradi grmolikog oblika, a loza je zasađena u džepovima od po šest do sedam komada po džepu. Zbog specifičnog oblika suhozida na Bucavcu ulazak u vinograd je moguć samo čovjeku. Čak ni magarci se ne mogu verati preko suhozida i preskakivati iz jednog džepa u drugi. Bucavac zbog svoje blizine moru i zbog velike izloženosti suncu kao i zbog vrlo malih padalina, ta cijela zona ima naziv Suha punta očito s razlogom, daje vina visoke koncentracije i umjerenih kiselina, bez obzira što je babić zapravo sorta sa izdašnim kiselinama. Ovdje na Bucavcu one dolaze na idealnu razinu pri punoj zrelosti.
Nakon Bucavca Jefford je razgledao i drugi čuveni vinograd kod Primoštena, onaj Ante Čobanova na položaju Podgreben. Vinograd star sada već 111 godina, zasađen još davne 1914., zbog kojeg vino iz njega nosi naziv Babić Franz Ferdinand, a kojeg danas radi vinarija Markus iz Kaštela. Nakon dva tradicionalna vinograda s lozama grmolikog uzgojnog oblika, posjetili smo i vinograde na Jadrtovcu, koji su površinom značajno veći i prilagođeni strojnoj obradi. Naime, loza se tamo nalazi u redovima na žici, osigurano je navodnjavanje, a i prinosi su u konačnici značajno veći. To je važan vinograd, jer osim što pruža impresivan pogled na valovite padine preko kojih se protežu brojni vinogradi, on je zapravo primjer dugoročno održivog vinograda babića koji zahtjeva veliku količinu ručnog rada, kao što je to slučaj na Bucavcu ili Podgrebenu. Putovanje se nastavilo prema Skradinu, gdje su razgledani vinogradi Ante Sladića, a nakon čega je i obiđena vinarija Bibich u Plastovu, gdje je u konačnici održano veliko kušanje vina tog kraja, a vina su osobno predstavili vinari Filip Bibić, Ante Sladić, Marko Sladić, Tomo Tukić i Leo Gracin. Sorta babić Jeffordu nije sjela jednako dobro kao plavac mali, a jednako tako niti tribidrag iz ovog dijela Dalmacije mu nije bio drag kao onaj iz južnih vinogorja Dalmacije.
Rekao je vina su nesporno dobra i potencijal im je strahovito velik, ali da ovdje sa te dvije sorte još treba raditi na kiselinama i njihovom balansu. S druge strane oduševili su ga sorte lasina, debit i maraština. Bijele sorte bilo da se rade kao svježa i laganija jednogodišnja vina ili pak kao pjenušac ili na kraju kao žutina to jest kao posljedica maceracije grožđa tijekom fermentacije. Njegovo je uvjerenje da lasina, debit i maraština pokazuju nevjerojatan potencijal.
JEFFORDOVI FAVORITI SKRADINA, PRIMOŠTENA I ŠIBENSKE OKOLICE
Napomena: ocjene su od Jefforda, a opisi od Špiranca
Debit Brut Majestic NV, Bibich [91]
Prvi ikada proizveden Brut Majestic. Proveo je čak 12 godina na talogu u boci. Ovo je svakako perjanica obitelji Bibić kad su pjenušci u pitanju. Ima fantastičnu kremoznost i atraktivnu zrelost kao glavne osobine, potom cvjetne i medne note, žuto voće i karamelizirani limun na retrookusu. Posebno iskustvo. 14 % alk.
Debit Mediteranska Metoda 2019, Ante Sladić [91]
Debit ima jako dobar pH za pjenušavo vino i može dugo stajati na kvascima, a ovaj je tamo proveo 4 godine. Degoržacije još prije godine dana. Lijepog i zrelog koštunjičavog voća. Čistog i suhog finiša, na koštunjičavo voće. Krasan pjenušac krepkijeg karaktera ili bolje rečeno autentični dalmatinski pjenušac. 12 % alk.
Maraština 2024, Ško Vina [91]
Odličan primjerak maraštine, Krasno vino, britkih kiselina, sa zelenom jabukom na nosu, sasvim čisto na nepcu, nije nametljivo, ali je istodobno dugačko, elegantno i prilično intenzivno.
Maraština Žutina 2021, Marko Sladić [91]
Čak 21 dan maceracije. Prilično tanično za jedno bijelo vino, punog tijela, klasično krepko i snažno orange vino, bez korištenja sumpora, krasnog balansa, mineralnog i slankastog finiša sa nekom živom i istodobnom zrelom citrusnom slašću na retrookusu.
Debit Oya Noya [Žutina] 2020, Ante Sladić [92]
Ovo se vino s berbama, od početnih do danas, stalno proljepšavalo i postajalo sve atraktivnije. Starije berbe su znale biti pomalo zasitne, dok je ovdje situacija sasvim drugačija. Izvrsno vino, intenzivno na nepcu i nosu, s malo začina iz drva, savršeno uklopljenim, te sa neodoljivom s koricom od naranče i limuna na retrookusu. Živo i intenzivno, sa svježinom, u super balansu.
Lasina 2023, Ante Sladić [92]
Prekrasno vino, voćno, sočno, elegantno, svjetlo rubinsko crvene boje, ozbiljno dobre teksture, savršenih kiselina, blago izraženih, dozrijevalo godinu dana u hrastu, a bez iole utjecaja hrasta. Crno i crveno voće na finišu, i solidna taninska kičma. 13 % alk.
Lasina La Sin 2022, Bibich [92]
Krasno vino, suptilno, i intenzivno istodobno, s krasnim zrelim crvenim voćem na nosu, pomiješanim s začinskim notama, prekrasnog balansa i teksture, ima slast crvenog voća na retru. Macerirano 3 tjedna. Dozrijevano 1 godinu u francuskom hrastu. Sjajno vino.
Kontra Multi-Vintage Blend, Gracin [92]
Više sortni blend vina iz tri dalmatinska vinogorja. Primoštena odakle dolazi babić, Dingača odakle dolazi plavac mali i Nadinskog polja odakle dolaze syrah i merlot. Omjer sorata je babić 40%, plavac mali 29%, syrah 25% i merlot 6%. Vino ima svojevrsnu finesu razvijenosti, u njemu se isprepliću zrele voćne šljivaste note sa dodirom karameliziranog voća i spicy hrastom. Toplo je i visoke koncentracije, pikantno na finišu, bogato i raskošno, umjerenih kiselina i zrelih tanina. 14,5 % alk.
Babić 2021, Gracin [91]
Više nego izvrsno vino. Autentični primoštenski babić, s ozbiljnom strukturom i dubinom, sa zrelim crnim voćem s jedne strane, te s dodirom zadimljenosti, kože i zrelih šljiva s druge. Bez prezrelosti, s atraktivnim crnim voćem i šumskim voćem na retrookusu. 14 % alk.
Maraština Deorum Prošek 2021, Marko Sladić [91]
Gusto i slatko vino sa čak 150 g neprevrelog sladora, svilenkaste teksture, sjajnog balansa između kiselina i slatkoće, medastog finiša, s malo suhe marelice i nešto karamelizirane jabuke u pozadini, kao i jabukama iz šlafroka na nosu.
Ostala vinogorja Dalmacije (od Zadra do Vrgorca, a iskušana u Kaštelima)
Za obilazak ostalih vinogorja Dalmacije nije bilo više vremena, pa se organiziralo zajedničko kušanje svih tih vinogorja na jednom mjestu i jednom zajedničkom kušanju, u Kaštel Lukšiću u hotelu Štacija. Domaćin kušanja bila je Monika Prović, menadžerica udruženja Vino Dalmacije, koja je Jeffordu približila sve ključne detalje vinogorja iz unutrašnjosti Dalmacije, osobito Imotskog i Vrgorca. Predstavljena su redom kujundžuše iz Imotskog kao i druga vina iz Imotskog polja, potom vina Vrgorca i Neretve, zatim vina Brača, za čiji posjet također nije bilo vremena, pa onda još Šolte, Sinjske krajine i s položaja sjeverne Dalmacije, to jest Nadina i zaleđa Zadra.
Jefforda je naročito zainteresirala sorta dobričić. Nekoliko puta se vraćao tom vinu, impresioniran kvalitetom stalno je propitkivao koliko je dostupna, gdje se može naći i kakva je njezina sudbina, to jest perspektiva. To je ponovno bio trenutak kad je skrenuo pažnju na blendove kao jedno od najlogičnijih rješenja proizvodnje dalmatinskih crnih vina prije svega, ali i bijelih. Dalmacija zaista ima brojne sorte i pritom prilično različitih svojstava, a čak i unutar jedne sorte mogu se pronaći ozbiljne razlike, ovisno o dijelu Dalmacije gdje je to grožđe uzgojeno. Razlike su takve da se kreću od sorata s visokim kiselinama do sorata s niskim kiselinama, od sorata sa svilenkastom teksturom do sorata s prilično neukroćenim karakterom. Jednostavno se nudi logična pomisao inteligentnog blenda u kojem se sva ta svojstva mogu objediniti i na kraju pružiti savršen balans.
Nadalje je zaključio da se plavac dobro ponaša i na drugim područjima, recimo brački mu je jednako dobar kao i hvarski ili pelješki, a slična je stvar i s pošipom, koji se raširio po cijeloj Dalmaciji i svugdje može dati dobra vina, međutim opet sudeći po kušanju, na Korčuli još uvijek daje najbolje rezultate. Najveći dojam na Jefforda su ostavile vinarije Grabovac, Markus, Stina, Prović, Senjković, Bedalov i Katich, a od sorti koje do tog dana još nije kušao naročito se dobrim pokazao trnjak.
JEFFORDOVI FAVORITI OSTALIH VINOGORJA DALMACIJE
Napomena: ocjene su od Jefforda, a opisi od Špiranca
Pošip Dan Po Dan 2022, Markus [91]
Vino krepkog i zrelog okusa, s puno začinskih nota i tragovima lješnjaka na nosu, slojevito i profinjeno, stvoreno za pratnju jelima, naročito u večernje sate. Žuto voće u vidu dinja i zrelih agruma miješa se s vaniličnim notama i notama badema. 13,5% alk. S. Š.
Fetivi Blend 2020, Markus [91]
Blend crljenak (87%) i babića (13%). Odlično vino. Vrlo slojevito i traži vremena jer se neprekidno otvaraju nove arome prilikom kušanja. Solidne snage i tijela, iako je alkohol za crno vino umjeren, kompleksnog nosa s trešnjama i višnjama s voćne strane, pa malo suhog duhana i nota dima, s dubinom i trajanjem, mineralnim finišem. 14% alk. S. Š.
Tribidrag [Zinfandel] 2022, Bedalov [92]
Sjajno vino, bogato i visoke koncentracije, ugodne topline, s notama prosušenog voća, suhe šljive i džem od višanja. Mekših tanina od drugih dalmatinskih crnih vina ovog profila. Na retrookusu arome super zrelog crvenog i crnog voća. 15% alk. S. Š.
Dobričić 2021, Bedalov [94]
Posjeduje sva tipična svojstva dobričića, dobro je obojen i neproziran, mekših tanina od drugih dalmatinskih crnjaka, s puno crvenog i crnog voća na nosu i u ustima. Sjajnog balansa, ne steže niti grije, samo ostavlja zavodljive note jako zrelog trešnjastog voća na retrookusu. 13,7% alk. S. Š.
Vranac Riserva 2019, Grabovac [91]
Izvrsno vino. Posjeduje divljinu vranca, ponajviše izraženu kroz naglašenu kiselost, potom obilno višnjasto voće, pa tamna čokolada i malo zadimljenosti. Na finišu je ugodno pikantno i toplo, s puno višnjaste slasti na retrookusu. 15% alk.
Trnjak Riserva 2020, Grabovac [92]
Odlično. Imaju svoj terroirski otisak u vidu izraženijih kiselina i jedne mineralne strukture što zajedno daje ogroman potencijal za daljnji razvoj vina u boci. Vina koje je već sada izvanredno po pitanju balansa, umjerenih tanina, visokog intenziteta okusa, mirisa na višnju marasku i savršene čistoće aroma. Sočno, živo i zavodljivo, 13% alk.
Trnjak 2020, Katich [93]
Izvanredan trnjak. Savršenog balansa i s potencijalom za čuvanje. Vinarija Katich ima generalno visoke standarde vina, po tako je slučaj i sa ovim. Visoke koncentracije, inteligentna doza hrasta i slatkih začina i lijepo uravnoteženog, pikantnog štiha na finišu. Punog okusa i izvrsne svježine, s notom zadimljenosti retrookusu. 14% alk.
Plavac Majstor 2019, Stina [93]
Klasični plavac mali s južne strane. Zreo i masivan, naglašene zrelosti i umjerene, to jest, sjajno odmjerene kiselosti, Tanin je zreo i ne steže, arome su zrelo i pomalo džemasto voće, trajanje je dugačko, a finiš je čist, začinskog karaktera. 14,8% alk.
Plavac Pepejuh 2019, Markus [93]
Izvanredan plavac. Jedan od najboljih na tržištu trenutno. Izvanrednih kiselina, visoke koncentracije, sa zrelim crnim višnjama te suhim i svježim šljivama istodobno. Jako dugo traje razvoj se u čaši, ima prekrasan svježi voćni finiš pomiješan s ugodnim pikantnim notama i dozom mesnatosti. 14,5% alk.
Plavac Stipančić 2019, Stina [94]
Odiše zrelošću i toplinom, koju uravnotežuje jaka tanična struktura i daje vinu kičmu. Voćnost nije osobito izražena ovdje, radi se o kompleksnijem vinu s malo topline i puno koncentracije, te sa za takav strmi i suncu izloženi položaj tipično niskim kiselinama. 14,4% alk.
Dita Blend 2021, Senjković [92]
Blend plavca malog, syraha i cabernet sauvignona. Izvanredno vino. Jako slojevit i u ustima i na nosu. Punog tijela, sjajnih zrelih tanina, s dosta čvrstine i svježine na nepcu, ali bez taninskog stezanja desni. Aromatski je više na mineralnoj nego na voćnoj strani, iako voćnosti u vidu crnog bobičastog voća ne nedostaje. Ima i finu dozu začinskih nota porijeklom iz drva, sjajno uklopljenih. Ima dubinu i trajanje te karakter profinjenog vina. 14,5% alk.
Pagan Blend 2018, Prović [91]
Blend koji se sastoji od 50% prosušenog grožđa merlota, 30% plavca malog i 20% cabernet sauvignona. Krasno vino, visoke koncentracije, prosušenog i slatkastog voća u ustima, osobito izražene suhe šljive, zatim i nešto suhe smokve. Dobrog balansa, dugačkog trajanja i zavodljivog retrookusa s puno slasti na finišu. 14,8% alk.
Pagan Blend 2019, Prović [92]
Blend koji se sastoji od 50% prosušenog grožđa merlota, 30% plavca malog i 20% cabernet sauvignona. Vrlo slično prethodnoj berbi, samo s još više koncentracije i malo boljim balansom. Jednake količine prosušenog i slatkastog voća u ustima, osobito suhe šljive. Dobrog balansa, dugačkog trajanja i retrookusa s puno zrele slasti. 15% alk.
Ne propustite! Novo kolekcionarsko izdanje magazina Dobra hrana na 204 stranice već je u prodaji. U njemu vas čeka još više savjeta, preporuka, recepata i dobrih priča!
DAR SVIM ČITATELJIMA! Samo uz novi broj magazina Dobra hrana dar čitateljima - Kikkoman soja umak i štapići za jelo!
Komentari
1