PORAŽAVAJUĆE

Čak i ako mislite da uopće ne bacate hranu, varate se! Godišnje svatko od nas baci 71 kg hrane

 Ustupljena Fotografija/
Hrvatski potrošači su zainteresiraniji ali i osvješteniji glede problema bacanja hrane od prosjeka stanovnika EU. Slabi smo u praksi

U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane. Procjenjuje se da vrijednost otpada od hrane u EU-u iznosi 143 milijarde eura. Dr.sc. Darja Sokolić ravnateljica hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) izjavila je kako su za vrijeme jednog istraživanja pitali ispitanike koliko procjenjuju da bacaju hrane u vlastitom kućanstvu, odgovor je u većini slučajeva bio "uopće ne bacamo hranu!".

Europska komisija procjenjuje da gotovo 10 % otpada od hrane nastane zbog nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani. Kao najčešći razlog bacanja hrane navedeni su prevelika količina kupljene i pripremljene hrane. Više od trećine kućanstava (39 %) nikada ili rijetko iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka.Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 9 epidemija uzrokovanih hranom s ukupno 102 oboljelih, među kojima je najučestalije bilo trovanje salmonelom.

Kako bi povećala informiranost potrošača pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazala na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i cijeloj EU, sigurna za konzumaciju, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavila je novo izdanje kampanje EU bira sigurnu hranu, koju drugu godinu zaredom provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Unije u području sigurnosti hrane, te uz podršku Ministarstva poljoprivrede i brojih institucionalnih partnera u Hrvatskoj.

Hrvatski potrošači su zainteresiraniji ali i osvješteniji glede problema bacanja hrane od prosjeka stanovnika Europske unije. Iako se čini da dobro baratamo teorijskim znanjem, slabi smo u praksi pa istraživanje pokazuje da svaki stanovnik u Hrvatskoj baci 71 kilogram hrane godišnje pri čemu je najviše otpada (53 %) nastalo u kućanstvima.

Najveći problem leži u tome da vrlo malo ljudi razlikuje izraz "najbolje upotrijebiti do" od "upotrijebiti do". Ako nešto ima oznaku "najbolje upotrijebiti do" smatra se kako namirnica ima najbolju kvalitetu do određenog datuma, no potpuno je sigurna za konzumaciju i nakon datuma označenog na pakiranju, a na potrošaču je da sam ocijeni kad je krajnji datum da se namirnica potroši. Za razliku od navedenog, oznaka "upotrijebiti do" sugerira da se do navedenog datuma treba potrošiti namirnica.

Kako možemo smanjiti bacanje hrane, higijenom hrane utjecati na njezinu sigurnost i spriječiti bolesti koje se prenose hranom, izbjeći kontaminante te na koji način uvjeti u kojima se uzgajaju životinje utječu na kvalitetu i sigurnost naše hrane, ključne su teme ovogodišnje kampanje koja se, osim u Hrvatskoj, provodi u još devet europskih zemalja – Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj, Grčkoj i Cipru.

Renomirani chef Melkior Bašić osvrnuo se na važnost higijene ne samo u kućanstvu već u restoranskim sustavima te koliko je higijena važna za kvalitetnu konzumaciju.

"Kuharsko osoblje je od školskih dana drilano po pitanju higijene. Mi smo kuhinje prali tri puta dnevno. Čišćenje kuhinje podrazumijeva temeljito čišćenje, a kasnije i dezinficiranje svih površina pa čak i gornjih djelova hladnjaka i najzavučenijih kutaka kuhinje. Namirnice su vrijedne i šteta je zbog nepažnje i neznanja baciti pola količine." izjavio je Bašić.

Iako vođenja HACCPa svim ugostiteljima ježi koža (proces analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka koji obuhvaća cijeli niz preventivnih postupaka s krajnim ciljem – osiguravanje zdravstveno ispravne hrane) Bašić ističe kako je takva vrsta evidencije vrlo korisna i nužna.

"Uzmite za primjer meso koje vam ulazi u restoran i da je temperatura skladištenja na -18°C, a vam stiže na -9°C. To nije dovoljno, praktički je već započela faza topljenja i zato kratki lanci vrijednosti (proizvođač-distributer-ugostitelj) moraju biti kvalitetniji."

Kampanjom se želi informirati i educirati potrošače pružajući im razumljive i praktične informacije, pa je i ove godine podupiru Melkior Bašić, Antonija Blaće, Maja Brekalo, Hungry Mile Butorac, Doris Pinčić i Domagoj Jakopović Ribafish. Digitalni i društveni mediji glavni su kanali za promidžbu kampanje, a komunikacija će se odvijati i sudjelovanjem na različitim događanjima, poput ovoga koji se odvio danas u Botaničaru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2022 23:43