Tri popularna zanimanja svi miješamo, ali jako se razlikuju, čak i prema plaći

U Hrvatskoj je još uvijek uobičajeno da se u javnosti pojmovi konobar, barista i barmen koriste gotovo naizmjenično, kao da je riječ o istim poslovima. No, iza te naizgled jednostavne podjele kriju se tri prilično različite struke, svaka sa svojim specifičnostima, izazovima i zahtjevima. Unatoč tome što rade u srodnim okruženjima, ugostiteljskim objektima, njihov posao i vještine koje moraju savladati značajno se razlikuju.

Iako su mnogi u nekom trenutku uzeli tacnu ili zavezali pregaču, to nikako ne znači da svatko može biti konobar niti da je taj posao lagan. Biti konobar nije samo posluživanje hrane i pića, to je umijeće stvaranja doživljaja. On je prvi kontakt gosta s lokalom i posljednji dojam s kojim gost odlazi. Od komunikacije, preporuka jela i pića, do koordinacije s kuhinjom i naplatom, konobar je poput dirigenta koji sve mora držati pod kontrolom, često neprimjetno, ali presudno. Brojni ugostitelji slažu se da upravo kvalitetan konobar može odlučiti hoće li se gost vratiti ili ne.

Specijalizirane kavane

Barista, s druge strane, ima posve drugačiji fokus. Riječ je o stručnjaku za kavu koji ne samo da priprema espresso i cappuccino, već razumije složene procese vezane uz porijeklo kave, njezinu obradu, način prženja i tehnologiju pripreme. U Hrvatskoj, posebice u većim gradovima poput Zagreba, Rijeke ili Splita, posljednjih godina sve je više specijaliziranih kavana gdje barista nije tek osoba koja skuha kavu, nego pravi znalac koji gostima može objasniti zašto je ta sorta kave odabrana, kako mljevenje utječe na okus, pa čak i kako mlijeko treba pariti da bi se napravio savršen latte art. Takva razina stručnosti zahtijeva godine prakse i dodatnih edukacija, a u mnogim slučajevima baristi promoviraju kafiće kao mjesta vrhunske kave i kulture ispijanja kave.

Raise the Bar

Treći, možda i najatraktivniji u javnosti, je barmen. On ima zadatak kreirati doživljaj kroz piće. Za razliku od konobara koji poslužuje i bariste koji radi s kavom, barmen je majstor u miksologiji, što podrazumijeva izradu koktela, kombiniranje okusa i prezentaciju pića. Njegova kreativnost i tehničke vještine dolaze do izražaja kad u jednom trenutku radi klasični negroni, a u sljedećem smišlja potpuno novi koktel s lokalnim sastojcima. U mnogim turističkim destinacijama barmen je zvijezda bara, često i glavna faca za goste kojima je piće ne samo osvježenje nego i doživljaj, a sam barmen često i “izvođač” čija je izvedba jednako važna kao i okus koktela.

Jasne razlike u ulogama

Premda su ove tri uloge usko povezane, u praksi je njihovo miješanje često izvor zabune, ali i problema. U manjim objektima u Hrvatskoj konobar često radi i kao barmen ili barista, što nije nužno loše, ali može biti ograničavajuće jer ne dopušta usavršavanje u jednoj specijalnosti. Takav pristup može rezultirati površnom uslugom, dok su u ozbiljnim i specijaliziranim objektima prepoznate jasne razlike i dodijeljene precizne uloge. Također, iskustva iz ugostiteljstva pokazuju da konobari, baristi i barmeni često imaju različite potrebe za edukacijom i razvoj karijere.

S financijske strane, razlike su također vidljive. U prosjeku, baristi zarađuju oko 20 do 25 posto više od konobara, što jasno govori koliko se cijeni specijalizirano znanje i rad u boljim barovima. Naravno, lokacija i tip objekta igraju veliku ulogu jer rad u vrhunskom lokalu ili popularnoj destinaciji gotovo uvijek znači i veću plaću, često uz dodatne prihode kroz napojnice. Konkretno, prosječna neto plaća konobara/barmena u 2025. godini, prema podacima s portala za traženje poslova, iznosi približno 1.170 eura mjesečno, dok je za bariste to 1.450 eura mjesečno.

Raise the Bar

Važno je naglasiti kako se uloga konobara u Hrvatskoj još uvijek pomalo podcjenjuje i često se tretira kao “privremeni” posao. Stručnjaci iz sektora ugostiteljstva ističu kako bi podizanje standarda i prepoznavanje uloge konobara kao ključnog dijela iskustva gosta pozitivno utjecalo i na ukupnu kvalitetu hrvatskog turizma. S druge strane, baristi i barmeni sve češće pohađaju specijalizirane tečajeve, kako domaće tako i međunarodne, čime podižu razinu profesionalnosti i podižu reputaciju svojih zanimanja.

Edukacije s vrhunskim stručnjacima

Jedan od najvažnijih takvih u Hrvatskoj je akademija Raise the Bar, projekt Coca-Cole HBC Adria, koji i ove godine otvara svoja vrata novoj generaciji talentiranih konobara, barmena i barista, ali i slastičara te kuhara.

Raise the Bar

Raise the Bar postao je sinonim za kvalitetu i profesionalizam u ugostiteljstvu. Više od stotinu polaznika Akademije danas radi u vrhunskim domaćim objektima, od restorana s Michelinovom zvjezdicom Noel i Dubravkin put, do poznatih barova i hostela u Zagrebu, Splitu i drugim gradovima. Uz Akademiju, projekt obuhvaća i program stipendija za perspektivne kuhare i slastičare, koji omogućuje usavršavanje na renomiranim svjetskim učilištima, te obrazovni program Raise the Bar Youth za učenike završnih razreda srednjih škola s ugostiteljskim i turističkim usmjerenjem.

Coca-Cola HBC Adria ovim projektom potvrđuje svoju dugoročnu predanost razvoju domaće ugostiteljske scene.

Raise the Bar

U vremenu kada se ugostiteljstvo u Hrvatskoj sve više profesionalizira, jasnoća u definiranju uloga ugostiteljskih djelatnika i ulaganje u specijalizirane edukacije nužni su kako bi se podigla kvaliteta usluge, podigao status tih zanimanja i maknula stigma “privremenih” poslova. Jer, iako mnogi poslove konobara, bariste i barmena danas smatraju početnim ili kratkotrajnim, oni predstavljaju temelj ugostiteljske industrije i važan dio hrvatskog gospodarstva i kulture.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Coca-Cola HBC Adrije.