Odlukom Europske komisije "Dalmatinska janjetina" postala je 40. hrvatski zaštićeni tradicionalni proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla #PGI, a nakon nje ta je čast, kako smo izvijestili, pripala i Slavonskoj kobasici.
Ako ćemo iskreno, naš se narod voli pohvaliti. Bilo da je riječ o djeci, lokalnom nogometnom klubu ili deliciji koja se najbolje pravi baš u tom, našem kraju. I nema u tome ništa loše, dapače. Izvornost, izvrsnost i različitost se trebaju cijeniti i o njima se treba govoriti. I baš kao što se u Istri vode rasprave čije je maslinovo ulje najaromatičnije, u Slavoniji čiji je kulen najposebniji, tako se na našoj obali nerijetko vode rasprave je li bolje creska, paška, dalmatinska ili, pak, lička janjetina (koje su na ispaši zemljopisno ipak nešto dalje od mora). Iako će se mnogi među nama složiti kako je ipak riječ o osobnom dojmu, kako ne bi ostavio sumnje, Zadarski.hr je o posebnosti novog hrvatskog zaštićenog proizvoda za mišljenje pitao stručnjakinju. Ona je doc. dr. sc. Marina Krvavica s s Veleučilišta "Marko Marulić" iz Knina, inicijatorica zaštite našeg 40. proizvoda zaštićenog pri Europskoj komisiji. Naš kolega Zlatko Šimić vodio je s njom zanimljiv razgovor i doznao što je to u Dalmatinskoj janjetini što je čini drugačijom od drugih.
10 VELIČANSTVENIH: Gdje pojesti dobru pečenu janjetinu u Dalmaciji?
"Specifičan kemijski sastav, a posebno sastav isparljivih spojeva dalmatinske janjetine rezultat je posebnih prirodnih uvjeta, a osobito flornog sastava pašnjaka na kojima pasu ovce i janjad. Dalmatinski pašnjaci obiluju brojnim biljnim vrstama bogatim aromatskim i antioksidativnim spojevima, od kojih se neki gotovo nepromijenjeni ugrađuju u tkiva životinje, a znatno utječu na poboljšanje arome mesa", kaže doc. dr. sc. Marina Krvavica.
Što onda dalmatinska janjetina ima, a nemaju paška, creska ili lička?
"Dalmatinska janjetina sadrži znatno manji udio masti i ima nijansu tamniju boju mesa, a posebna specifičnost je udio hlapljivih terpena u mesu koji opada s povećanjem nadmorske visine i udaljenosti ovčjih pašnjaka od mora", ističe profesorica s kninskog Veleučilišta i dodaje kako specifična pašnjačka flora ima presudan utjecaj, ali je značajan i utjecaj dalmatinskog krša na autohtonu ovcu.
Cijeli intervju s doc. dr. sc. Marina Krvavica možete pročitati ovdje.