Maslinovo ulje na Mediteranu moglo bi ubrzo postati znatno skuplje, ako ga uopće uspijete nabaviti. Naime, u Italiji je situacija već sad alarmantna jer je bakterija koju prenose kukci s juga zemlje dosad uspjelo "ubiti" više od 21 milijun stabala maslina, upozoravaju javnost tamošnji stručnjaci.
Podsjetimo, otkako se Xylella fastidiosa prije deset godina pojavila u Pugliji, ubila je čak trećinu od 60 milijuna tamošnjih stabala maslina, a ne zaboravimo kako se u ovoj regiji tradicionalno proizvodila gotovo polovica ulja u susjednoj nam prekomorskoj državi. U Italiju je kobna bakterija svojedobno unesena preko sadnog materijala dopremljenog iz Kostarike. Proširila je zarazu najprije oko Leccea, u južnoj Pugliji, ali sad napreduje prema Bariju, gdje su koncentrirani najveći maslinici u regiji, neki stari i do tisuću godina, piše zadarski.slobodnadalmacija.hr.
"Ako Xylella fastidiosa dođe do Barija, to će biti katastrofa i pomor za ukupnu proizvodnju, s neizbježnim učinkom na cijene", rekao je za The Times Nicola Di Noia, talijanski stručnjak za maslinovo ulje.
Kada se Xylella pojavila, pokušalo se intervenirati sječom zaraženih stabala i stvaranjem tampon zona kako bi se zaustavilo njezino širenje. Međutim, te mjere nisu pomogle jer nisu dosljedno primjenjivane. Prema Danieleu Rielliju, koji je napisao knjigu o kobnoj bakteriji pod naslovom "Nevidljiva vatra", teorije zavjere na društvenim mrežama oko obolijevanja maslina bile su slične onima oko koronavirusa. Mnogi su za sušenje stabala okrivljavali pesticide, zagađenje voda, pa čak i tajne grupe koje noću prskaju otrove kako bi multinacionalne kompanije Talijanima mogle prodati nova, genetski modificirana stabla maslina.
“Ljudi uvijek traže žrtvene jarce tijekom epidemija. Društvene mreže širile su te zle misli neviđenom brzinom, a političari su im se populistički dodvoravali. Danas ljudi u Pugliji polako shvaćaju svoju zabludu, i kao da masovno istupaju iz tog kulta", kaže Rielli.
Na fatalnu bakteriju još prije nekoliko godina upozoravali su i domaći agronomi. Riječ je o vrlo polifagnom patogenu kojemu maslina nije jedina biljka-domaćin. Znao je praviti nered i u vinogradima, pa i na citrusima, bademima, trešnji, višnji, nektarini, lavandi, ružmarinu... Velika je opasnost za vrtne centre i rasadnike, posebno mediteranskog ukrasnog bilja. Napada provodne dijelove biljke pa ona prestaje dobivati vodu i hranjive tvari te se ubrzano suši. Bakterija je posebno destruktivna na maslini, i u Italiji je već izazvala štete teške desetke milijuna eura, pa ne čdi da su i domaći maslinari u strahu.
Izvorni članak pročitajte ovdje.