VINSKE NAVIKE

Hrvati najčešće biraju domaća vina, piju graševinu i malvaziju, ali vole i gemišt

 /Shutterstock
Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je kakve su vinske navike domaćih potrošača

Iako je Hrvatska najveći uvoznik vina u regiji te uvoz predstavlja čak 27 posto tržišta vina u zemlji, gotovo 80 posto potrošača i dalje preferira vina hrvatskog podrijetla, piše Glas Istre, a pokazalo je istraživanje koje su u studenom prošle godine proveli BlueRock Consulting i agencija Improve. Anketa je provedena na uzorku od 328 ispitanika u dobi od 18 do 75 godina iz svih hrvatskih regija, a kako stoji u tekstu Glasa Istre, 218 ispitanih vino pije barem jednog mjesečno. U sklopu istraživanja ispitanici su odgovarali na pitanja kao što su, primjerice, koja im je omiljena sorta, koliko često kupuju vina i u kojem cjenovnom rangu.

Rezultati istraživanja, prenosi Glas Istre, pokazali su kako se svaki peti potrošač odlučuje na strana vina, u pitanju su najčešće žene i mladi do 35 godina, a razlozi su znatiželja, niže cijene i bolja vrijednost za novac, atraktivniji izgled etiketa i činjenica da su strana vina lakša i pitkija, stoji u istraživanju.

image
Gilaxia/

Zanimljiv je i podatak da Hrvati bijelo vino u 51 posto slučajeva miješaju s mineralnom vodom, dok 33 posto ispitanih crno vino miješa s gaziranim sokovima ili vodom. Također, čak 22 posto ispitanih najčešće se odlučuje za jeftinije opcije, do 30 kuna. No, dobro je dodati, čak 48 posto ispitanika najčešće se odlučuje za vina po cijeni od 30 do 50 kuna, dok samo sedam posto najčešće bira vina od 70 ili više kuna.

OVO JE 60 NAJBOLJIH (I NAJGORIH) VINA DO 40 KUNA KOJA MOŽETE PRONAĆI U DOMAĆIM SUPERMARKETIMA

Kada su u pitanju sorte, prenosi Glas Istre, polovica potrošača bira graševinu, koja se najviše pije u Slavoniji, dok je u Istri, Primorju, Gorskom kotaru i Dalmaciji najpopularnija malvazija. Istraživanje je pokazalo kako muškat najčešće biraju žene, dok su starija populacija (oni iznad 50 godina) i potrošači iz Dalmacije skloniji plavcu, merlotu i cabernet sauvignonu. Među starijom publikom popularan je i babić. U Dalmaciji je popularan i dingač, dok Slavonci najviše vole frankovku. Glas Istre također prenosi kako pinot bira 19 posto potrošača i u pitanju su najčešće mladi do 34 godine.

image
/Shutterstock

Rezultate provedenog istraživanja komentirao je profesor dr. sc. Đuro Horvat, inače konzultant u samom istraživanju, koji je za Glas Istre istaknuo kako domaći proizvođači moraju značajno poboljšati konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu.

"To ne pretpostavlja samo nastavak napora na usklađivanju ponude i potražnje, ubrzanju stope obnove vinograda i racionalizacije strukture proizvodnje, već i modernizaciju tehnologije proizvodnje vina na svim razinama. To podrazumijeva zajedničku nacionalnu i regionalnu marketinšku strategiju", rekao je za Glas Istre.

Rezultate je komentirao i istarski vinar Franco Cattunar pa je tako rekao kako su posljednje dvije godine bile iznimno loše te je prodaja vina bila čak upola manja. Dodao je i kako se vino troši po restoranima i gostionicama, a s obzirom na pandemiju i razdoblje kada su upravo ugostiteljski objekti bili zatvoreni, logičan je bio i pad prodaje vina.

image
Goran Sebelic/Cropix/

"Svi smo u krizi i ljudi paze koliko troše, nema sigurnosti što će biti sutra. Prošla godina je bila još relativno dobra, nisu se vratila stara vremena, ali bili smo na 80-90 posto, ali 2020. je bila puno lošija, s padom od 40 posto. Proizvodimo, ali ako ne plasiramo, gdje ćemo s tim vinom? I dalje je neizvjesno, pandemija se nastavlja, a mi u Istri živimo od turizma, Talijana nema, Austrijanci i Nijemci su se zatvorili. Imamo mi i domaćih potrošača vina, itekako, ali imamo jako velik uvoz, tržište je preplavljeno milijunima varijanti jeftinih vina. Sami sebi pravimo konkurenciju", rekao je za Glas Istre Cattunar.

Cijeli tekst pročitajte na portalu Glas Istre.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. siječanj 2022 12:00