U Rijeci je nedavno otvoren dućan simpatičnog naziva Špajza, još jedan u nizu pozitivnih primjera prodavaonice u kojoj je briga za okoliš visoko na popisu prioriteta. Mlade poduzetnice Dina Benazić i Ana Kovačević odlučile su svojim sugrađanima ponuditi proizvode domaćih uzgajivača, i to u rinfuzi, kako bi gotovo u potpunosti eliminirale plastiku koja izlazi iz njihova dućana, a nisu jedine koje su se upustile u ekološki osviješteno poduzetništvo povezano s hranom. Da nije riječ o usamljenoj grupici entuzijasta koje većina ne razumije, nego o predvodnicima novog doba, pokazuju i prijedlozi institucija Europske unije koji su odjeknuli medijima, a kojima se traži zabrana jednokratnih predmeta od plastike. U svjetlu tih promjena potražili smo pionire sve popularnijeg “zero waste” pokreta u Hrvatskoj kako bismo dobili pregled trenutnog stanja.
Promjena navika
- Za otvaranje “zero waste” dućana odlučile smo se zato što smo i same htjele imati priliku kupovati u ovakvom tipu dućana, pa s razlogom kažemo da smo same sebi najvjerniji kupci. Obje smo dugi niz godina volontirale i radile u okruženju koje rješava ekološke probleme i promovira zdraviji način života, stoga smo i mi odlučile napraviti konkretan korak ka tome. Dugoročno želimo promijeniti navike ljudi te pokušati ukazati na količinu nepotrebnog otpada koji se stvara te raditi na promociji malih hrvatskih proizvođača - pojasnile su Dina i Ana. Taj stav dijeli i Nenad Lampalov koji već više od deset godina u Splitu stoji iza brenda Refužo. Njegovo poslovanje obuhvaća dva dućana na podruju Splita usmjerena na prodaju hrane u rinfuzi.
- Mi smo među prvima koji su krenuli na tržište s tim konceptom u Splitu i do danas smo imali uspjeha u našem radu, što pokazuje velik broj zadovoljnih potrošača koji posjećuju naše dućane - istaknuo je Lampalov.
Iako je glavni problem za naš okoliš stvaranje nekontrolirane količine otpada svakodnevnom potrošnjom različitih proizvoda, takozvani zero waste pokret bavi se još jednim važnim segmentom proizvodne ekonomije, a riječ je o neminovnom otpadu hrane koji se pokušava riješiti savjesnim kupovanjem u rinfuzi. - U našem dućanu plastika je, za razliku od ostalih dućana, zaista svedena na minimum. Sve što se može prodavati u rinfuzi tako se i prodaje, npr. tjestenina se nalazi u staklenki i niste obavezni kupiti kilogram ili pola kilograma, nego možete uzeti koliko vam treba za jednu porciju.
Ista stvar je i s brašnom, rižom, suhim voćem, a čak je i maslinovo ulje u inoks bačvi pa ako poželite samo 0,5 dl maslinovog, možete toliko i kupiti. Sve možete staviti u ambalažu koju sami donesete, a ako slučajno zaboravite, kod nas možete kupiti staklenke, boce ili jednostavno uzeti papirnati škarnicl - naglasile su Dina i Ana. Česta je predrasuda da je kupovanje u ekološki prihvatljivim dućanima skuplje, a upravo su nas ove osviještene djevojke odmah počele razuvjeravati.
- Najveća razlika je u tome što kupujemo onoliko koliko nam treba te samim time bacamo manje hrane. Jedan podatak navodi kako godišnje svaka osoba u prosjeku baci hranu u iznosu od gotovo tisuću kuna, a takva je kupovina onda najskuplja. Što se same ambalaže tiče, neki proizvodi u rinfuzi znatno su jeftiniji od onih u ambalaži - rekle su.
Primjereno doziranje jedna je od osnovnih prednosti kupovine hrane u rinfuzi, slaže se i Lampalov iz Refuža. - Odlučili smo se za otvaranje dućana s hranom u rinfuzi zbog praktičnosti i jednostavnosti poslovanja te kako bi proizvode učinili dostupnima što većem broju potrošača uz, naravno, odgovarajuću cijenu. Osim toga, u interesu nam je i zaštita okoliša jer prodajom hrane u rinfuzi ne moramo kupovati i trošiti ambalažu, a time možemo uštedjeti novac, spriječiti dodatno zagađenje i očuvati ekosustav, kao i zdravlje ljudi - rekao je.
Eliminacija suvišnog otpada
Kako bi došlo do značajnijeg pomaka po pitanju suvišnog otpada, potrebno je provesti sistemske izmjene na razini države. Tako misli i Danijel Adrušić iz zagrebačkog dućana Špeceraj, koji u posljednjih godinu i pol vodi sa svojom partnericom Snježanom Zrnić. - Sve dok se ne promijeni naše zakonodavstvo tako da potiče proizvođače koji eliminiraju plastiku iz svojeg sustava proizvodnje, nećemo vidjeti velike promjene. Ono što se mi trudimo jest da radimo dosljedno i u skladu sa svojim stavovima - istaknuo je Adrušić.
- Kod našeg poslovanja bilo nam je važno da nađemo distributere i proizvođače koji se slažu s našom filozofijom. Bilo je naporno, ali sada imamo oko sebe ljude koji i sami kreću prema održivom sustavu proizvodnje pa time dobivamo cijeli lanac koji eliminira suvišan otpad. A što se tiče naših sugrađana, naravno da se ljudima ovaj način života čini nedostupnim kada je takva situacija da brojni jedva spajaju kraj s krajem. Na nama je da razbijemo te predrasude i pokažemo da prodajemo kvalitetne i zdrave proizvode, a pritom podržavamo hrvatsku poljoprivredu te da je to dugoročno bolji izbor. Naši zreliji kupci reagiraju nostalgično na našu ponudu jer je to trgovina kakvu pamte, a mlađima je super da mogu kupiti malo određene namirnice pa probati nešto novo, a da sve to bude financijski povoljnije kada se makne cijena pakiranja iz konačnog troška - objašnjava Adrušić.
Podrška javnosti
Osvještavanje javnosti predstavlja temeljni način širenja pozitivnih promjena, počevši od pojedinca i obitelji pa do cijelih zajednica, gradova i same države. - U Hrvatskoj smo, nažalost, zaokupljeni brojnim problemima pa je teško skrenuti pažnju na jedan konkretan izazov. Međutim, u posljednje vrijeme primjećujemo kod ljudi povećanu senzibiliziranost na spomenuta pitanja. U nekim dijelovima Hrvatske zaživjelo je odvajanje otpada te posebno plaćanje njegova odvoza. Jedan od načina kako možemo smanjiti račune svakako je kupnja u zero waste trgovini, i to posebno iz dva razloga: nemamo potrebu za bacanjem hrane jer ne kupujemo previše, i drugo, ne kupujemo nepotrebnu ambalažu koja stvara otpad. Istovremeno pomažemo i sebi i samom planetu - ističu Dina i Ana. S tim se složio i Danijel.
- Zero waste koncept vrh je ledenjaka koji će riješiti gorući problem zagađivanja okoliša. On je nit vodilja oko koje se moraju napraviti rješenja koja će biti masovnije naravi. No dobar glas daleko se širi i iz dana u dan imamo nove kupce koji dođu s vlastitim posudama i staklenkama te imamo i sve više roditelja s malom djecom koji kupuju za svoje klince. Upravo se to trebamo zapitati, što ostavljamo svojoj djeci i unucima? Donošenjem malih odluka možemo potaknuti velike promjene - zaključio je.
- Kako bi “zero waste” pokret zaživio i u Hrvatskoj na razini društva, trebalo bi poboljšati sustav recikliranja otpada tako da što manje otpada završi na odlagalištima. U samoj kulturi hrvatskog društva još bi dublje trebala biti ukorijenjena briga i svijest za okoliš - dodao je Lampalov. Jedan od koraka koje valja poduzeti upravo je osvještavanje potrošača po pitanju njihova doprinosa zagađenju. To uključuje neprestanu komunikaciju i provođenje obrazovnih inicijativa s ciljem podizanja razine svijesti o problemima koji okružuju sprečavanje nastanka otpada i odbacivanja smeća u okoliš. Tome se posvetila Anamarija Prgomet koja stoji iza inicijative Zero Waste Croatia, čije su društvene mreže prepune pozitivnih primjera dućana, proizvođača i pojedinaca koji promiču “zero waste” koncept, a i sama Anamarija jedan je od tih primjera, s obzirom na to da već nekoliko godina živi bez otpada.
Život bez otpada
- Kad sam otkrila život bez otpada, jednostavno sam se oduševila. Shvatila sam da sam godinama ignorirala činjenicu da se u Hrvatskoj jako malo reciklira i odlučila da ne želim biti dio takvog sustava. I nije bilo teško. Sama tranzicija trajala je četiri mjeseca, koliko mi je trebalo da pronađem svu alternativu plastici potrebnu za svakodnevni život. Bilo je tu i nekih odricanja, ali za njima ne žalim. Ljudi trebaju prirodno osjetiti kada je došao pravi trenutak za promjene. Ništa ne ide na silu te svatko treba djelovati u skladu sa svojim osjećajima. Što se praktične strane tiče, kada kupujem, nosim nekoliko velikih platnenih vrećica, par manjih, kuhinjsku krpu i poneku teglicu ili staklenu bocu ako je potrebna. Ne kupujem puno hrane kako mi se ne bi pokvarila, nego onoliko koliko mi treba. Nikada nisam imala problema s kupovinom u rinfuzi, ako je potrebno, prodavač izvaže težinu teglice tako da je možete napuniti potrebnom namirnicom - objasnila nam je Anamarija. Da je riječ o jednostavnim promjenama, složile su se i Dina i Ana s početka naše priče.
- Bitno je da svi shvatimo kako zero waste nije naporan i nepotreban proces koji radimo zbog nekog drugog, nego su to sitni koraci koje svakoga dana poduzimamo radi nas samih, kako bismo proizvodili čim manje otpada i odgovorno koristili resurse koji su nam dani na raspolaganje. Ne možemo očekivati čuda i ogromne životne promjene od svakoga pojedinca, ali velik je korak već i to da prestanemo koristiti plastične vrećice, jednokratne plastične boce ili slamke - zaključile su.
KAKO SMANJITI VLASTITU PROIZVODNJU OTPADA?
Plastične vrećice zamijenite platnenima kada ste u kupnji. Odbijte ponuđene plastične vrećice i slamke. Plastične boce i posude zamijenite staklenima. Izbjegavajte hranu pakiranu u plastiku. Zamijenite štapiće za uši i četkice za zube od plastike onima od bambusova drva. Odvajajte papir, plastiku, staklo i konzerve za reciklažu. Kupujte hranu u rinfuzi sukladno svojim potrebama. |