StoryEditor
Vinska škola

Jedan i jedini Dingač - veliko vino s juga!

Rasprave o plavcu malom u krugovima ljubitelja vina zadnjih nekoliko godina su žestoke. Stavovi se sukobljavaju u rasponu od nerazumnog uzdizanja te najzastupljenije domaće crne sorte na pijedestal nedodirljivosti do jednako besmislenog nepriznavanja ikakve kvalitete i statusa.

Međutim, mišljenje koje se najčešće susreće je da su vina od plavca malog često precijenjena, odnosno da ne nude dovoljno kvalitete za novac koji traže. Upravo to, najčešće mišljenje je možda i najveća zabluda. Ona može biti točna kad se radi o masovnim plavcima otkupljenim iz polja po srednjodalmatinskim otocima i Pelješcu, ali vina od plavca malog s najboljih položaja i od odgovornih vinara zasigurno spadaju u sam vrh domaće vinske produkcije, a cijena im se u maloprodaji kreće okvirno od 15 do 50 eura. Dakle, manje ili upravo jednako kao i sve ostale važne vinske regije svijeta poput, recimo, Brunella, Barola, klasificiranog Bordeauxa ili sjevernorhonskih syraha. Jeftiniji nisu ni novosvjetovni premium crnjaci iz Australije ili Kalifornije.

 

Dapače, još su i skuplji od europskih, osobito kad su u pitanju crnjaci iz Napa Valley ili najslavnije australske etikete. Recimo boca kalifornijskog Harlan Estate, koji je na ocjenjivanjima u vodećih specijaliziranih medija višestruko dosegao magičnih 100/100 bodova, u podrumu košta 750 dolara, a jedna boca vina Maiden iz istog podruma koje obično osvaja oko 92-93 od 100 bodova je na tržištu obično oko 200 dolara. Cijena australskog Penfolds Grangea proteže se od 300 do 500 eura u prosjeku, ovisno o berbi. Sa strane ulaznog troška, plavac mali bi trebao biti čak i skuplji od svih spomenutih vina, jer kad dolazi s položaja poput Dingača, Murvice, Ivana Dolca i drugih sličnih ekstremnih pozicija prinosi su ponekad i višestruko manji, prinos je po trsu smiješnih pola do jednog kilograma iz kojeg se u konačnici iscijedi jedva tri do sedam decilitara vina, a i grmoliki uzgojni oblik dozvoljava manje trsja po hektaru nego što je to slučaj sa spomenutim regijama koje većinom koriste uzgojne oblike gušće sadnje što im donose po hektaru značajno veće prinose. Kod vrlo skupih vina najveći udio u cijeni otpada na renome. Osim u plavca malog s, primjerice, Dingača.

 

Proizvodni troškovi jednog Dingača, zbog vrlo skupog grožđa koje se znalo prodavati i po trideset kuna po kilogramu pred koju godinu, mogu se popeti i do pedeset kuna po boci. Dodate li samo PDV od 25% i sličnu maržu trgovca, cijena od sto kuna po boci iz podruma vrlo je razumna. Više od toga ide na račun kvalitete i pouzdanosti brenda te u konačnici statusa. Možda se pitate zašto plavac mali uspore- đujemo baš s najprestižnijim etiketama vinskog svijeta, a ne s nepoznatima? Zbog toga što nas je nedavno vertikalno kušanje jednog Dingača oborilo s nogu ukupnom kvalitetom vina i postojanošću kvalitete kroz sve berbe te dalo do znanja da Dalmacija ima igrača sasvim ravnopravnog velikim svjetskim imenima. Radi se o Dingaču Saints Hills. I prije tog kušanja imali smo prilike testirati neke vertikale plavaca poput Miloševog, Korta Katarine, Grgića, Bure, Markusa i Stine te se uvjeriti u fantastični potencijal ove sorte, međutim Saints Hills Dingač je vino koje bi trebalo zatvoriti usta zadnjem iole razumnom omalovažavatelju plavca malog i njegova potencijala za velike stvari. Saints Hills je upravo izbacio novu berbu Dingača na tržište, iz 2012. godišta, berbu koja je ponovila fenomenalnu kvalitetu Dingača iz 2011. i pokazala da se u podrumu iz Oskorušnog na Pelješcu ništa ne događa slučajno.

 

Dingači Saints Hillsa jesu moćna, masivna vina i možda nisu u trendu s laganim i elegantnim vinima kakva se globalno sada traže, međutim pokušavati od plavca malog napraviti Bordeaux ili Burgundiju samo kako bi bili u trendu ionako je besmislena i nemoguća misija. Plavac mali s Dingača po svojim karakteristikama od stranih slavnijih regija najviše podsjeća na Amarone, dakle snažno, puno i bogato vino, samo što je do toga na Dingaču došlo prirodno na lozi, dok se u Venetu to dobiva prosušivanjem i koncentriranjem grožđa nakon berbe. Saints Hills Dingač pokazuje jako dobru izdržljivost pri starenju ili odležavanju vina i možete ga slobodno staviti u propisni vinski podrum i zaboraviti na njega niz godina.

 

Dapače, najvjerojatnije će kao u slučaju berbe 2009. i 2011. koje smo zadnji put kušali prije godinu i pol kvaliteta dodatno rasti. Vertikalno kušanje svih dostupnih berbi od 2008. do 2012. Dingača Saints Hills obavili smo 28. rujna 2016. i vina su impresionirala postojanošću kvalitete. Kako se približavaju berbe novijeg datuma, kvaliteta raste zbog činjenice da su svi vlastiti nasadi došli u rod te da više nema otkupljenog grožđa u vinu, nego je sve poteklo isključivo iz vinograda Sv. Lucija, pod potpunom kontrolom stručnjaka iz vinarije. Slijede dojmovi po svakoj berbi:

Dingač 2008.

 

Izgled: Bistre, tamne, srednje dubine, granatne s prvim nijansama smećkaste na obrubu.

Miris: Čist i potpuno razvijen s prvim elementima tercijarnih nota. Blaga zadimljenost, džem od šljiva, suhe smokve, suho začinsko bilje, list duhana i tragovi karamele. Tercijarne arome su se ukazale i u vidu sušenog voća i kuhanog kestena.

Okus: U ustima izrazito toplo i pomalo mekano. Ugodno grije, ali istovremeno čvrste taninske strukture koja drži okus na okupu te zrele voćnosti koja mu daje završnu slast. Blagih, jedva čujnih kiselina, suho, punog tijela i snažnog alkohola. Solidnog intenziteta i srednje dugačkog trajanja.

Ukupni dojam: Vino ulazi u svoju tercijarnu fazu gdje će potrajati još duži niz godina. Još zrači bogatstvom i raskošnim zrelim i prezrelim aromama te istim takvim aftertasteom.

Ocjena: 88/100

Idealno trošiti od: 2016. - 2018.

Dingač 2009.

Zagreb, 291112.
Vinoteka Miva, Vukovarska 56a.
Butelje vina za vodic kroz Bozic Sase Spiranca.
Na slici: Dingac.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajac / Hanza Media
 

Izgled: Bistre, duboke, tamno rubinske s granatnim obrubom.

Miris: Potpuno razvijena mirisa s prvim znacima starenja izraženim kroz aromu oraha. Osim toga pršti mnogim drugim mirisima, suhim šljivama, aromama likera od višnje, notama datulja i likoricije. Intenzitet je umjeren, pomalo likerskog karaktera.

Okus: Suh, čist, čvrste i ugodne taninske strukture koja je glavni oslonac okusa, vrlo visokog alkohola što pecka i grije u kontinuitetu, blagih kiselina, ugodne i zrele voćnosti, punog tijela, srednje dugačkog trajanja. Zadimljenost, voćna zrelost i note hrasta ponajviše obilježavaju aftertaste.

Ukupni dojam: Tipični predstavnik toplog godišta i mediteranskog podneblja. Razvijen u potpunosti, ali će izdržati još dosta godina zahvaljujući koncentraciji.

Ocjena: 90/100

Idealno trošiti od: 2016. - 2021.

Dingač 2010.

Zagreb, 110614.
Vodovodna ulica.
Vino iz ponude ducana Vrutak.
Na fotografiji: Vinograd Sv. Lucija, Dingac.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / Hanza Media
 

Izgled: Bistre, tamno crvene s rubinskim refleksom, srednje i izražene dubine.

Miris: Prevladavaju mineralne arome tipične za odležani Dingač poput morske trave i oklopa kamenice, zatim nešto borovine, pa likoricije, uz blage tragove dima, zatim čokolade, duhana, eukaliptusa, kože i s konačnim dodirom balzamičnosti. Vrlo slojevit i kompleksan miris koji krasi najbolje položaje Dalmacije u vlažnijim godinama.

Okus: Okusu mineralnosti koju nalazimo u mirisu pridodaje se zrela voćnost suhe šljive i jasan utjecaj hrasta. Vino je potpuno suho, tanini izraženi, tijelo srednje puno do puno, alkohol snažan, a kiseline blage. Ovo je vino nakon petodnevne pauze pokazalo najbrži pomak u razvoju jer mu svježina blijedi u odnosu na vrlo atraktivnu s prvog kušanja. Ukupni dojam: Trenutno je idealno za potrošnju. Ima jaki terroirski pečat, vrlo bogat i slojevit aromatski kompleks te trenutno predstavlja ultimativni hedonistički izazov. Pred vinom ima još dosta godina životnog vijeka, ali je uputno potrošiti ga što ranije u ovakvom, veličanstvenom i originalnom izdanju.

Ocjena: 90/100

Idealno trošiti od: 2016.- 2022.

Dingač 2011.

 

Izgled: Bistre, duboke i neprozirne rubinski crvene.

Miris: Čist i razvijen miris što karakterom, bogatstvom i slojevitošću reprezentira Dingač u njegovu najljepšem izdanju. U savršenom balansu se miješaju mineralne arome poput oklopa od kamenice i joda sa zrelom voćnošću suhih šljiva i tamnog bobičastog voća, zatim slatkim začinima tipa vanilije, čokolade i cimeta, s konačnim i završnim drvenastim začinima poput cedrovine i lista duhana. Vrlo je postojan, a na ponovljenom kušanju zadržao je identičan aromatski profil i potpuno jednaku slojevitost.

Okus: Suh, snažan, punog tijela, jakog alkohola, iznimne koncentracije, intenzivnog i postojanog okusa, očuvane svježine i sočnosti, ugodne topline. Eksplozija okusa izražena kroz obilje voća i začina, međutim, ne zbog prezrelosti, prezadimljenosti ili preekstraktnosti, već zbog intenzivne i autentične sortnosti idealno uravnotežene začinima porijeklom iz hrasta. Savršeno uglađenih tanina, ni prečvrstih, ni premekih. Iznimno dugačkog trajanja. Ukupni dojam: Pričekati još par godina, jer je vino u uzlaznoj fazi. Iznimno dugačkog potencijala dozrijevanja. Vino izvanserijske kvalitete.

Ocjena: 94+/100

Idealno trošiti od: 2017. - 2029.

Dingač 2012.

 

Izgled: Bistre, duboke i neprozirne rubinski crvene.

Miris: Čist i razvijen, strahovito autentičan. Reprezentira Dingač čistoćom voćnih aroma tipičnih za taj položaj poput pečenih trešanja, suhih šljiva, a zatim ostale brojne arome dolaze u neprekidnim nizovima i slojevima. Mineralne prije svega, potom zrela voćnost tamnog bobičastog voća, zatim tragovi slatkih začina tipa sirupa od borovnice i čokolade, sa završnim elementima lista duhana i mediteranskog bilja. Vrlo je sličan mirisu iz 2011., ali s manje začinskih utjecaja i više autentičnosti Dingača.

Okus: Suh, snažan, punog tijela, jakog alkohola, iznimne koncentracije, nešto naglašenijih tanina nego kod 2011., intenzivnog i postojanog okusa, savršeno očuvane svježine i sočnosti, ugodne topline. Okus obiluje zrelim i prosušenim voćem, jako je intenzivan i dugačak, pomalo grije i treba mu još koja godina do savršeno uklopljenih tanina i alkohola, međutim već sad je spreman za potrošnju, osobito uz snažniju i začinjeniju kuhinju. Ukupni dojam: Sačekati još koju godinu, a nestrpljivi ga trebaju kušati uz paški sir ili druge slične dozrele i slane tvrde sireve

Ocjena: 93+/100

Idealno trošiti od: 2019. - 2027.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. srpanj 2020 16:29