Ako vam nakon novogodišnjeg slavlja još uvijek nije dosta slastica ili vam ovog vikenda dolaze gosti, idealna je to prilika da napravite jednu od najukusnijih i najpopularnijih slastica na svijetu - princes krafne.
Pronašli smo podatak da se upravo ovih dana obilježava gastronomski dan princes krafni. Iako se obilježavanje tog dana odnosi pretežno na SAD, odličan je povod za prisjetiti se ove ukusne kremaste slastice, čiji su korijeni ustvari europski. Princes krafne potječu iz francuske slastičarske tradicije, no imaju talijanske korijene. Njihova je posebnost to što se prave od tijesta koje se najprije kuha, a zatim peče. Takva tehnika rezultira stvaranjem pare u pećnici, zbog čega se tijesto širi i postaje šupljikavo iznutra pa je nakon pečenja idealno za punjenje kremom.
Različita punjenja
Najčešće punjenje za princes krafne je slastičarska krema ili kombinacija te kreme sa šlagom. Naravno, uvijek su popularne i varijante princes krafni s čokoladnom kremom, a tu su i modernije inačice s kremom od pistacije, voćnim kremama, ili kremama drugih okusa. Nakon punjenja, gornji dio tijesta se najčešće posipa šećerom u prahu, a može se i preliti čokoladnom ili šećernom glazurom.
Volite princes uštipke? Zagrebačka slastičarka oduševljava modernom inačicom tog slasnog deserta
Povijest princes krafni
Vrsta tijesta od kojeg se rade princes krafne je kuhano tijesto, na francuskom ‘pâte à choux‘. Ono potječe iz Italije iz 16. stoljeća, od kuhara Pantanellija. U Francusku je stiglo zahvaljujući Katarini Medici, koja je bila udana za francuskog kralja Henrika 2. Tada se zvalo ‘pâte à Pantanelli" do "pâte à Popelin‘ (u prijevodu - ‘mali kolači‘), a francuski kuhari su ga zatim izmijenili i nazvali ‘pâte à choux‘, što u prijevodu znači ‘tijesto od kupusa‘ (zbog oblika).
Mnogi povjesničari tvrde da je takva vrsta tijesta djelo talijanskog kuhara Pantanellija koji je tijekom 16. stoljeća radio u službi Katarine Medici. Njegov nasljednik Popelini stvorio je novu vrstu kolača od tijesta koje se pravilo postupnim zagrijavanjem na vatri kako bi isparila voda, a takvi kolači, ‘popelini‘, navodno su napravljeni kako bi nalikovali ženskim grudima. Bili su popularni na desertnim stolovima francuskih aristokrata sve do 19. stoljeća, a radili su se i u slanim varijantama, na primjer, sa sirom.
Izraz ‘pâte à choux‘ koji se koristi i danas nastao je tek u 18. stoljeću kad su kraljevski kuhari Jean Avice i Antonin Carême usavršili recepte najsličnije onima koji se koriste i danas. Jedinstvena lagana, prozračna tekstura i sposobnost napuhavanja tijesta bez upotrebe tradicionalnog sredstva za dizanje tijesta čine ga fascinantnim dijelom slastičarstva. Danas tijesto od choux tijesta ostaje temelj francuskog slastičarstva i prihvatili su ga pekari diljem svijeta.
Tako su postupno nastali deserti kao što su princes krafne, ekleri i profiteroli.
Radi se o delikatnom tijestu na bazi jaja i brašna, a osim princes krafni, eklera i profiterola, od njega se prave i krafne u francuskom stilu (beignets), paris-brest, i croquembouche - visoki toranj načinjen od okruglica od kuhanog tijesta spojenih karameliziranim šećerom. Valja spomenuti i francuske slane zalogaje od kuhanog tijesta, gougères, o kojima smo pisali OVDJE.
Iako su princes krafne i ostali deserti od kuhanog tijesta bili rezervirani za aristokrate, danas su omiljeni desert i u brojnim ‘običnim‘ kućanstvima. Stoga vam donosimo naš provjereni recept za princes krafne punjene slastičarskom kremom.
Izrada princes krafni
Iako je zbog delikatnog izgleda lako pomisliti kako je priprema princes krafni itekako komplicirana, jednom kada se bacite na izradu, shvatit ćete kako je u pitanju slastica koju, uz malo truda i volje, može napraviti svatko. Prvi korak bit će priprema kuhanog tijesta kod kojeg svakako valja pripaziti na trenutak u kojem se dodaju jaja kako se ne bi skuhala. Zatim na red dolazi miksanje kreme. Mi smo se ovog puta odlučili za jednostavnu kremu od vrhnja za šlag, no svakako razmislite da kombinaciji dodate i kvalitetnu slastičarsku kremu. Osim krema, za svježiju varijantu obožavanih princes krafni, u kombinaciju možete ubaciti i komadiće svježeg voća kao što su, primjerice, jagode ili maline.
Recept
Trebat će vam:
3 jaja
150 g brašna
130 g maslaca
1 žlica šećera
prstohvat soli
125 ml mlijeka
200 ml vode
Za kremu:
500 ml vrhnja za šlag
2 žlice ekstrakta od vanilije
100 g šećera u prahu
Priprema:
U posudu za kuhanje stavite vodu, mlijeko, šećer i sol da lagano zakuha. Dodajte maslac da se lagano otopi. Posudu maknite na trenutak s vatre i energičnim miješanjem umiješajte sve brašno. Važno je da se sastojci dobro povežu. Vratite na laganu vatru, miješajte dok se tijesto ne počne odvajati od posude. Maknite s vatre te pustite desetak minuta da se malo ohladi, povremeno promiješajte. Time ćete izbjeći stvaranje korice na tijestu, a to nikako nije poželjno jer tijesto mora biti glatko. U mlako tijesto (nikako ne odmah nakon kuhanja jer bi vam se jaja mogla skuhati) dodajte jedno po jedno jaje neprestano miješajući. Bitno je da dobijete glatko, mekano i pomalo svilenkasto tijesto. Lim za pečenje obložite papirom za pečenje. Tijesto stavite u slastičarsku vrećicu i istisnite kuglice veličine lješnjaka. Razmak među njima neka bude dva centimetra. Lim stavite u zagrijanu pećnicu na 185 stupnjeva i pecite oko 30 minuta. Važno je ne otvarati pećnicu dok se krafnice peku. Gotove su kada dobiju zlatnu boju. Pečene pustite da se dobro ohlade, zatim ih oštrim nožem prerežite na pola i punite kremom. U posudu za miksanje dodajte vrhnje za šlag i ekstrakt od vanilije. Miksajte par minuta. Postepeno dodajte šećer u prahu. Miksajte dok ne dobijete čvrsti šlag. Kremu stavite u slastičarsku vrećicu ili žličicom napunite mini princes krafne.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....