KAKO SE UZGAJAJU ŠPAROGE?

KAKO RASTU ŠPAROGE? Nadomak Zagreba, uz desnu obalu Save, iz grube zemlje izviru pupovi za koje u legendama govore da su bili hrana bogova!

 Marko Miščević / HANZA MEDIA
NADOMAK ZAGREBA, NA POLJIMA OPG-a VLADIMIR CELČIĆ, UZ DESNU OBALU SAVE, SVAKODNEVNO IZ GRUBE ZEMLJE IZVIRU NJEŽNI PUPOVI ZA KOJE U LEGENDAMA GOVORE DA SU BILI HRANA BOGOVA

Kad živiš u centru velikog grada, nisi ni svjestan da se samo nekoliko kilometara od njegovog središta uzgaja hrana koju jedeš. Dovoljno je probiti se kroz “šumu” betonskih zgrada i za nekoliko sekundi kročiti u onu pravu šumu, na polja, zaviriti u plastenike. Tako smo, vozeći se prema jugoistočnom rubu Zagreba, u selu Mičevec uz desnu obalu Save, naišli na obitelj Celčić, koja u svojem mjestu, na svojoj zemlji uzgaja - šparoge. Da, upravo one šparoge koje uglavnom u velike supermarkete dolaze iz uvoza i koje nazivamo pitomima, a zapravo su uzgojne.

Marko Miščević / HANZA MEDIA

- Zašto baš šparoge? Postavili ste mi pitanje koje najčešće čujem. Ideja se rodila još 2000. godine, kad smo u Njemačkoj posjetili šogora i šogoricu. Iza kuće su imali polje koje mi je privuklo pažnju, a kad sam probao zelene uzgojne šparoge, bila je to ljubav na prvi griz i pala je odluka - ovo moramo uzgajati kod kuće - ispričao nam je Vladimir Celčić.

Marko Miščević / HANZA MEDIA

Lakše je, naravno, donijeti odluku nego je realizirati, a pogotovo kad je šparoga u glavnoj ulozi, jer za njen uzgoj treba vremena i strpljenja. Naime, treba nabaviti adekvatno sjeme za naše podneblje (tada ga se najlakše nabavljalo u Austriji), uzgojiti sadnice, pripremiti zemlju (mora biti rahla s primjesama humusa i pijeska), pognojiti je stajskim gnojem, posaditi sadnice, njegovati ih i čupati korov godinu dana...

Marko Miščević / HANZA MEDIA

Naime, da bi došli do prve berbe šparoga potrebne su tri godine. No, budući da je šparoga trajnica, ako je pravilno njegujemo, rodit će optimalno sedam do osam godina, a nekad i više. Sad opet nastaju problemi jer, nakon što se izvadi korijenje iz zemlje, ona se mora “odmarati” najmanje pet godina.

Marko Miščević / HANZA MEDIA

- Od naših šparoga, kojih sada beremo iz 3000 korijena, ne možemo živjeti - objasnio nam je Celčić, inače profesionalni vatrogasac, koji sa svojom obitelji, suprugom Mirjanom te sinovima Filipom i Leonom, ove zdrave vjesnike proljetnih divota na tanjurima uzgaja više iz hobija.

Marko Miščević / HANZA MEDIA

- Prve smo godine do maksimuma uživali u njima, dijelili ih rodbini i prijateljima, a onda se pojavio višak, pa smo odlučili kontaktirati male zagrebačke kvartovske dućane koji plasiraju zdravu i domaću hranu (Mrkvica, Nar...). I tako je počelo. Imamo malu proizvodnju, jer za veću jednostavno nemamo vremena jer svi radimo stalne poslove i opskrbljujemo mali broj dućana, ali...

Marko Miščević / HANZA MEDIA

Sve prodamo. Ljudi su počeli primjećivati razliku između svježe ubrane šparoge i one koja je najprije nekoliko dana putovala iz neke druge zemlje do skladišta, a onda još stajala na policama i jednostavno izgubila sve životne sokove, okuse i nutrijente - nadodao je Vladimir Celčić.

Marko Miščević / HANZA MEDIA

Šparoge svakog dana Vladimir bere ručno, mlađi mu sin i supruga pomažu kod ručnog pakiranja, a nakon ručnog branja, tko stigne, čupa oko mladih izdanaka koji tek proviruju iz zemlje, korov. Potom, istoga dana, svježe ubrane šparoge treba dostaviti u dućane... I tako do sredine lipnja, kad se korijen mora početi odmarati da bi iduće godine opet puštao izdanke - šparoge, koje tako rado vidimo u svojim tanjurima.

Marko Miščević / HANZA MEDIA

Pa, kad se zbroje trud, uloženo vrijeme i novac - kod njihovog uzgoja tridesetak kuna za pola kilograma ovog prezdravog povrća, za proljetno guštanje i nije puno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. ožujak 2022 22:48