AUSTRIJSKA VINA

Kamptal i Kremstal, blizanci s pritoka Dunava koji daju neka od najljepših vina Austrije

Kontinentalna Hrvatska s Austrijom dijeli približno slične klimatske uvjete, vinski sortiment, tip obiteljskih vinarija...
 Traisental Berg/

Austrija je značajna zemlja na vinskoj karti svijeta. Ne toliko veličinom ni količinom proizvedenog vina - jer s ukupno 47.000 hektara pripada u manje ili vrlo male vinske regije - koliko renomeom proizašlim iz nacionalnih im sorti, među kojima se ponajviše ističe grüner veltliner (veltlinac), nacionalni ponos, koji slijede još blaufränkisch (frankovka), zweigelt i st. laurent (lovrijenac). Sorte su to koje svijet povezuje s Austrijom, iako ih ima i u drugim zemljama srednje Europe, osobito susjednima, poput Mađarske, Slovenije, Češke i Hrvatske. Austrija se uspješno bavi i brojnim drugim sortama poput rieslinga (rajnski rizling), sauvignona, pinota crnog, merlota i tako dalje, ali su na globalnoj razini grüner veltliner i blaufränkisch sorte od kojih se najviše očekuje, s najvećim eksportnim potencijalom.

image
Josef Siffert/


Austrijsku vinsku industriju karakterizira mala, usitnjena proizvodnja i velik broj manjih obiteljskih vinarija. Vinski giganti na kojima počiva glavnina proizvodnje Francuske, Australije, Španjolske, Argentine, Kalifornije i drugih volumenom vodećih zemalja ovdje praktički ne postoje. Posljedično su austrijska vina poprimila nišni karakter na globalnoj razini, što znači da ih nema puno na policama supermarketa, nego ih se uglavnom pronalazi po policama vinoteka i na restoranskim vinskim listama. Posljednjih petnaestak godina bilježe značajan rast popularnosti i postaju čest odabir svih onih sommeliera koji su se umorili nuditi stalno ista vina dobivena od najpopularnijih internacionalnih sorti te onih koji žele ponuditi vina s dozom autentičnosti, a ujedno, s kvalitativne strane gledano, najviše moguće razine.

Vinogradi Austrije podijeljeni su u tri ključne regije. Niederösterreich (28.145 ha) je najveća, slijedi Burgenland (13.100 ha) pa Steiermark (4633 ha). Postoji još i 17 drugih manjih vinogradarskih područja, ali svi zajedno ne prelaze 1000 ha vinograda. Od njih su najistaknutije područje grada Beča, službenog naziva Wien (637 ha), i područje Bergland s pet vinogorja (Kärnten, Oberösterreich, Salzburg, Tirol i Vorarlberg).

Niederösterreich (Donja Austrija)

Niederösterreich je vodeće vinsko područje Austrije koje pokriva 60 posto svih austrijskih vinograda. Podijeljeno je na osam podregija; uz Dunav su se smjestili Wachau, Kremstal, Kamptal, Traisental i Wagram, koji se nalaze zapadno od Beča, zatim Carnuntum i Thermenregion dolaze južno od Beča i nakraju veliko prostranstvo Weinviertel koje se proteže sjeverno i istočno od Beča do granice s Češkom i Slovačkom.

Weinviertel, u prijevodu "vinska četvrt", proizvodi manje zahtjevna i cijenom pristupačnija vina, laganija tijelom, osvježavajućeg karaktera namijenjena najširoj upotrebi. Ova podregija je ujedno i najveći proizvođač pjenušaca u zemlji, koje Austrijanci (i Nijemci) nazivaju sekt. Dominantna sorta Weinviertela je grüner veltliner, a zbog masovnosti vinograda nađu se i mnoge druge sorte poput zweigelta i rieslinga (rajnski rizling).

Podunavske podregije Wachau, Kremstal, Kamptal, Traisental i Wagram carstva su bijelih vina i domovina najslavnijih vinograda Austrije. U njihovim stjenovitim vinogradima rađaju se neka od najfinijih bijelih vina zemlje, u pravilu od sorti grüner veltliner i riesling.

Wachau je najslavnija austrijska podregija koja se proteže tik uz tok Dunava i obilježavaju je strmi, uglavnom južno orijentirani vinogradi koji zbog položaja i tla daju vina zrelijeg karaktera, naravno, uvjetno rečeno jer se ipak radi klasičnoj prohladnoj (cool climate) regiji. Wachau ima vlastitu podjelu bijelih vina, raspoređenih u tri razreda prema zrelosti suhih vina; Steinfeder za vina do 11% alkohola, zatim Federspiel za vina do 12,5% alkohola i potom Smaragd za vina od 12,5% alkohola naviše. Naravno, razina alkohola samo je jedan od parametara po kojem se vina razvrstavaju.

image
Lehmann Herbert/


Kremstal, podregija koja se proteže uz pritoku Dunava, rijeku Krems, daje grüner veltliner slične ili iste kvalitete kao i Wachau, a dodatno se ističe po potencijalu za izvrsne rieslinge, osobito kad dolaze iz visokih stjenovitih vinograda specifičnih stijena naziva gneiss.

Kamptal ima vrlo slična vina, sortimentom i kvalitetom kao Wachau i Kremstal, stilski malenu nijansu bliži zrelijim vinima Wachaua nego življim Kremstala. Proteže se po obalama pritoke Dunava, rijeku Kamp.

Traisental je podregija koja se smjestila uz rijeku Traisen, južno od Dunava. Daje vina s jednakim potencijalom za čuvanje kao prethodne tri podregije, ali nešto lakša u tijelu, iz vinograda na uglavnom vapnenačkim podlogama. Ovdje su također udarne sorte grüner veltliner i riesling.

Wagram je prostrana podregija smještena uz Dunav i njegove praporne (les, loess) obale. Još jedno mjesto čuveno po grüner veltlineru, ali i po crnim vinima od sorte pinot noir (pinot crni). Tlo sasvim drukčije od onih iz prethodnih podregija daje i drugačiji stil vina.

Thermenregion je domovina dvaju rijetkih i specifičnih bijelih vina od sorte zierfandler koji daje vina koja naglašeno odišu svježinom (usput, nema nikakve veze s tribidragom/zinfandelom) te od sorte rotgipfler (zelenac), jednako osvježavajuće, ali ujedno i aromatične. Ovdje ima i nešto crnih vina od kojih najviše potencijala pokazuju st. laurent (lovrijenac) i pinot crni.

Carnuntum, koji se smjestio istočno od Beča, jedina je regija u Donjoj Austriji fokusirana na crna vina. Zweigelt je važan ovdje i služi kao baza za Rubin Carnuntum, suho crno vino s naglašenim višnjastim notama, dok blaufränkisch (frankovka) ovdje daje fina elegantna vina s više karaktera, ponekad namijenjena čuvanju.

Vienna (vinogradi na području grada Beča) je najpoznatija po vinu Wiener Gemischter Satz. U prijevodu, vino od miješanih sorata, koje su zasađene zajedno te se beru i vinificiraju zajedno. Obično je to mješavina sorti grüner veltliner, roter veltliner (crveni veltlinac), riesling, traminer (traminac) i drugi. Gemischter Satz je obično aromatično i živo vino osvježavajućeg karaktera. U ovoj podregiji se rade i monosortna vina od istih sorti kao regijama Donje Austrije.

image
Anna Stöcher/Anna Stöcher


Burgenland (Gradišće) se smjestio na najtoplijem dijelu Austrije, na krajnjem istoku uz granicu s Mađarskom. Regija je ponajviše posvećena crnim vinima od sorti blaufränkisch i zweigelt.

Međutim, regija je jednako poznata i po slatkim desertnim vinima od bijelih sorti najviše kvalitete, zahvaljujući jezeru Neusiedl koje, zaštićeno od alpske klime, omogućava idealnu kombinaciju tople jeseni i dovoljno jutarnje vlage dnevnog sunca za razvoj zdrave plemenite plijesni. Gradić Rust je slavan po desertnom vinu Ausbruch, dobivenom od botritičnog grožđa, a na suprotnoj obali se smjestilo područje Seewinkel čuveno po gustim i slatkim Trockenbeerenauslese vinima. Sorte u desertnim vinima su welschriesling (graševina), furmint (šipon, mosler, moslavac), neuburger, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay i traminac. Najznačajniji vinogradi za crna vina nalaze se u podregijama Leithaberg i Eisenberg.

Steiermark/Styria (Štajerska)

Na jugu Austrije smjestila se ova nama najbliža vinska regija. Pokriva oko 10% ukupnih vinograda zemlje. Ovdje dominiraju aromatične bijele sorte kao što su sauvignon bijeli, sorte iz porodice muškata, ali i chardonnay kojeg ovdje nazivaju morillon. Štajerska se dodatno dijeli na tri podregije; Weststeiermark, koja je najpoznatija po rose vinu od sorte blauer wildbacher, zatim na Vulkanland Steiermark s vulkanskim tlima na kojima se uzgajaju uglavnom bijela vina poput pinota bijelog, traminca, sauvignona, morillona i muškata žutog (gelber muskateller) i najvažniji Südsteiermark, na samoj granici sa Slovenijom. Ovdje sauvignon bijeli daje neka od najboljih vina od te sorte na svijetu, podložna čuvanju i od desetak godina kad dolaze s najboljih položaja.

Kamptal i Kremstal - dva bisera Donje Austrije

Dvije podregije koje su se smjestile uz istoimene pritoke Dunava, nemaju reputaciju kao Wachau, a zapravo daju vina jednako dobre kvalitete, s boljim omjerom cijene i kvalitete te zaslužuju posebnu pozornost.

KAMPTAL

Na južnim padinama strmih terasa uz rijeku Kamp, na njezinim višim položajima uzgaja se ponajviše riesling (rajnski rizling), kasna sorta čije korijenje prodire duboko i proizvodi moćna vina s puno mineralnog štiha te s vrlo dugim potencijalom za dozrijevanje i čuvanje. Bliže Dunavu, na nešto nižim pozicijama, gdje se u tlu pronađe dosta gline i prapora, uzgaja se uglavnom grüner veltliner, koji ovdje daje robusnija vina s više tijela nego što je to slučaj s istom sortom u drugim dijelovima Donje Austrije, kao i s puno većim potencijalom razvoja i čuvanja. Kad dolazi s najboljih položaja (single vineyard pozicija), obično posjeduje dubinu, svojevrsnu raskoš zrelih voćnih i papreno začinskih aroma te karakter klasičnog velikog bijelog vina.

image
Robert Herbst/Robert Herbst


Površina vinograda: 3907 ha
Vodeće sorte: grüner veltliner, riesling
Važniji centri podregije: Langenlois, Zöbing, Gobelsburg, Kammern, Straß, Schönberg
Broj vinarija: 292
Zaštićene oznake vina: Kamptal DAC, Niederösterreich

Najbolji vinari i vina Kamptala:
Allram, Grüner veltliner Ried Gaisberg 2017., Kammern 93/100
Bründlmayer, Riesling Ried Zöbinger Heiligenstein Alte Reben 2017., Langenlois 95/100
Ludwig Ehn, Riesling Ried Zöbinger Heiligenstein 2019., Langenlois 93/100
Schloss Gobelsburg, Grüner veltliner Ried Renner, Kammern 93/100
Hirsch, Grüner veltliner Ried Renner 2019., Kammern 94/100
Jurtschitsch, Grüner veltliner Ried Käferberg 2019., Langenlois 93/100
Fred Loimer, Grüner veltliner Ried Käferberg 2018., Langenlois 92/100
Fred Loimer, Riesling, Ried Loiserberg 2019., Langenlois 92/100
Steininger, Grüner veltliner Ried Kittmannsberg 2019., Langenlois 93/100
Rudolf Rabl, Grüner veltliner Ried Käferberg Alte Reben 2016., Langenlois 92/100
Weszeli, Riesling Ried Seeberg 2018., Langenlois 92/100

KREMSTAL

Uz obale rijeke Krems, to jest na padinama orijentiranim isključivo na južnu stranu strmina, protežu se vinogradi koji su u stanju dati iznimno grožđe od sorti grüner veltliner i riesling (rajnski rizling). U podregiji Kremstal riesling daje možda i najviše. U najvišim vinogradima na tlu s puno gneiss stijena poprima specifični izgled, s puno tipične svježine, ali istovremeno s mineralnošću intenziteta kakav se rijetko susreće. Riesling se tamo zbog prilično hladne klime na najvišim položajima bere vrlo kasno, čak početkom studenog, jer tek tada grožđe postiže punu zrelost. Grüner veltliner se i ovdje uzgaja na nižim položajima, bliže rijeci, a karakterizira ga osobita aromatičnost, nešto zrelijeg koštunjičavog voća, mineralnost i fina paprena nota. Kad grožđe dolazi s najboljih položaja, može dati neka od najfinijih bijelih vina današnjice.

image
Robert Herbst/


Površina vinograda: 2368 ha
Vodeće sorte: grüner veltliner, riesling
Važniji centri podregije: Stein, Krems, Senftenberg, Rohrendorf, Gedersdorf, Furth
Broj vinarija: 282
Zaštićene oznake vina: Kremstal DAC, Niederösterreich

Najbolji vinari i vina Kremstala:
Buchegger-Vorspannhof Mayr, Grüner veltliner Ried Gebling 2019., Krems 92/100
Malat, Grüner veltliner Ried Gottschelle 2019., Furth 95/100
Nigl, Riesling Ried Hochäcker 2019., Senftenberg 92/100
Proidl, Grüner veltliner Ried Pellingen 2019., Senftenberg 94/100
Proidl, Grüner veltliner Ried Ehrenfels 2019., Senftenberg 93/100
Schmid, Gruner veltliner Ried Gebling 2019., Krems 93/100
Sepp Moser, Grüner veltliner Ried Gebling 2019., Rohrendorf 94/100
Sepp Moser, Riesling Ried Gebling 2019., Rohrendorf 92/100
Stadt Krems, Grüner veltliner Ried Wachtberg 2019., Krems 90/100
Stift Göttweig, Grüner veltliner Ried Gottschelle 2019., Furth 92/100
Türk, Grüner veltliner Ried Thurnerberg 2019., Krems 91/100

TAJNA USPJEHA

Vinski potencijali Hrvatske vrlo su slični onima Austrije. Dijelimo dosta zajedničkih stvari, od sortimenta (frankovka, graševina, rajnski rizling…), preko broja hektara po stanovniku, do broja i tipa vinarija (dominiraju obiteljske). Međutim, austrijska su vina danas, za razliku od naših, na globalnoj razini gotovo neizostavna, iako je i ona po ukupnim brojkama sasvim zanemariv igrač, osobito u odnosu na gigante poput Italije ili Francuske. Koja je tajna tog uspjeha?

image
Josef Siffert/

Vjerojatno nešto leži u razlici od 40 godina tržišne ekonomije u odnosu na naše tavorenje u dogovornoj u istom periodu. Ipak, to ne bi trebalo biti presudno jer je austrijsko vinarstvo počelo s istupom na strana tržišta tek u devedesetima, pritom još opterećeno i okaljano teškom patvoriteljskom aferom iz osamdesetih, koja im je sav dotadašnji izvoz svela na nulu. Tako da je samo od devedesetih do danas Austrija od krajnje neželjenog društva prerasla u popularnu i rado viđenu članicu. Na tom nelakom putu donijela je neke važne odluke. Forsiranje vlastitog vinskog naslijeđa i tradicionalnih vinskih sorata poput grüner veltlinera i frankovke, pa izdvajanje i označavanje vinogradarskih položaja s najviše kvalitativnog potencijala, posvećenost prirodi i njoj bliskim vinarskim tehnikama te na kraju složni rad na marketingu i promociji. Dakako, bogato domaće tržište i gigantski turizam također su bili od velike pomoći. Ima li sve te potencijale i Hrvatska? Ima, nedostaje joj samo dobrostojeći srednji sloj i više sloge, ali da smo i na pola njihova puta, mogli bismo se smatrati uspješnim.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. listopad 2020 12:50