Jedan od najbrže rastućih segmenata tržišta u posljednjih nekoliko godina zasigurno je i bezglutenska prehrana. Bilo da je riječ o potrebi, odnosno alergijama i intoleranciji na gluten, ili samo pukom slijeđenju pomodnog trenda, činjenica je kako to tržište generira ozbiljan profit. Prema mnogim istraživanjima, prognozira se da će do 2020. godine biti vrijedno 8 milijardi dolara.
Još 2013. godine bezglutenski proizvodi zauzimali su samo 2,8% “kolača” prehrambene industrije u Sjedinjenim Američkim Državama, da bi se 2015. taj postotak trostruko povećao, otkad ima strelovitu tendenciju rasta. Da nije riječ samo o pomodnom hiru pokazuju i ankete, koje potvrđuju da je zanimanje potrošača za bezglutenske proizvode golemo. Oko dva posto svjetskog stanovništva pati od celijakije, gastroenterološke bolesti o kojoj se premalo zna i govori, a obilježava je nepodnošljivost glutena, bjelančevine pšenice, ječma i raži, a možda i zobi. Njihova konzumacija može ozbiljno naštetiti sluznici tankog crijeva te može doći do pojave teških i životno ugrožavajućih bolesti. Broj osoba s raznim tegobama intolerancije višestruko je veći. Statistike pokazuju kako čak devet od deset oboljelih ne zna od čega boluje.
Rast prometa bezglutenskih proizvoda možda neće biti samo stabilan, nego i eksponencijalan. To bi ubrzavanje bilo već očigledno kada bi bezglutenski proizvodi i usluge bili dostupniji, a ti su problemi posebno naglašeni u Hrvatskoj.
Lijepa priča na tom tragu dolazi nam iz Zagreba, i to od Katarine Komarice. Naime, suočivši se s celijakijom i vrlo skromnom ponudom bezglutenskih proizvoda prije tri godine na hrvatskom tržištu, odlučila je zapravo potpuno amaterski krenuti u proizvodnju ukusnih kruščića koje je praktički na svom biciklu raznosila entuzijastima koji su prepoznali njezin kvalitetni proizvod.
Tako su zagrebački restorani poput Apetit Cityja, Bistroa Apetit i Noela te dubrovački One Suite hotel krenuli nuditi njezine pekarske proizvode u potpunosti bez glutena, a zanimanje za njezine delicije samo je raslo. Danas, nešto više od dvije i pol godine nakon početka, živi priču koju je mogla samo sanjati. Katin kruh danas je brend koji broji oko 30 proizvoda što pekarskog programa, što svježeg sirovog i suhog programa. Pričali smo s Katom krajem prošlog siječnja kad je bilježila rast od 60% na godišnjoj razini, a 2017. godine upisali su promet od 1,500.000 kuna. I nisu stali na tome iako je bilo jako teško, u čemu će se prepoznati većina entuzijasta koji su svoje priče odlučili postaviti na noge i živjeti od njih.
“Posljednja tri mjeseca intenzivno smo radili na novim recepturama, a radi se o programu sirovih, ali svježih kolača poput ove torte od avokada, indijskih oraščića i limete”, govori mi Katarina pa me vodi u obilazak novog pogona proizvodnje u koji je nedavno uloženo milijun kuna, kako nam otkriva direktorica Iva Zovko koja nam se također pridružila u obilasku.
“Krenuli smo u još ozbiljniju priču i odlučili se dopuniti pogon proizvodnje jer evo donedavno ja sam vam sve pekla u ovim trima malim pećnicama!” smiju se djevojke prisjećajući se početaka, dok se ja ne mogu oteti pozitivnom dojmu sočnog kolača koji će uskoro biti u prodaji. “Ovo što jedeš spada u naš delikatesni program.
Garden je već zainteresiran, a naravno da ćemo ovakvim tipom proizvoda opskrbljivati i male specijalizirane prodavaonice koje njeguju suradnju s malim OPGovima. Uz to, osmislili smo i suhi program”, dodala je Iva i ponudila me njihovim osobnim favoritom, keksima od bjelanjka i oraha.
“U Hrvatskoj je cijela priča o bezglutenskim proizvodima prilično svježa, ali ljudi cijene i prepoznaju dobar proizvod. Baš prije koji mjesec posjetila sam Australiju i ostala ugodno iznenađena njihovom scenom. U Perthu imaju divne pekarnice koje su u potpunosti posvećene bezglutenskim proizvodima i želja mi je jednom imati takav neki mali lokal s nekoliko stolova gdje ćeš moći sjesti, popiti dobar čaj i pojesti neki zanimljivi kolač”, priča mi Katarina.
Naime, upravo Australija ima najstrože propise te njihovi zakoni nalažu kako se proizvod smije certificirati kao “Gluten Free” samo ako uopće ne sadrži gluten, dok za količinu glutena < 20 mg/100 g može stajati izjava “Gluten Low”.
Iako smo svjedoci negativne demografske statistike u Hrvatskoj, ovakve priče ipak ti uliju nadu da se može. Teško i uz velika odricanja, ali može. Brend Katin kruh nastavio je suradnju sa Sparom, pregovaraju s Tommyjem i Gardenom, a imaju ozbiljne pregovore i na slovenskom tržištu.
“Cijela priča nema prevelikog smisla ako ne krenemo širiti svoja krila izvan Hrvatske”, objašnjava mi Iva.
“Jako mi je važno obuhvatiti i hotelijerski segment, a posebno me veseli da uđemo i u bolnice. Dogovaramo suradnju s nekim hrvatskim bolnicama, jer smatram kako je to prijeko potrebno baš u bolničkoj prehrani koja mora biti kvalitetna”, otkrila nam je Iva.
Razgovor je nekoliko puta prekinut provalom kreativnih ideja i planova za njihove sljedeće korake. Njihov entuzijazam zarazan je koliko i ona torta od avokada koju su mi ponudile. “Zamisli samo da sjedimo za dvije godine na ovom istom mjestu s osmijehom na licu i ponovno pričamo o Katinu kruhu koji je pokorio Europu!” pogledale su me i nasmijale se “Nadam se da i hoćemo!” odgovorila sam i zatvorila svoj rokovnik