piše: Mateja Domitrović
snima: Marko Miščević
Jedno mjesto na Pagu svojim se izgledom potpunon razlikuje od ostatka otoka. Riječ je o Kolanu koji je poznat po najboljim siranama i cestama sira na kojima se može doživjeti sva čar ovog, po mnogočemu osobitog, otoka. Naime, Kolan jedini na Pagu ne dodiruje more i ne izgleda onako golo kakav je Pag većim svojim dijelom. On bi se stoga mogao nazvati paškom oazom jer je potpuno zelen i odmah je jasno da je Kolanjsko polje plodno te da se na njemu uzgaja sve potrebno za život ovih ljudi.
Na ovim travnatim terasama pasu ovce koje su glavni gastro adut cijelog otoka. One prehranjuju većinu obitelji i postale su zaštitni znak otoka. Uzgoj ovaca i proizvodnja sira osnovni je posao mještana Kolana, Mandri i Kolanjskog Gajca, koji spadaju u kolanjsku općinu. Ovdje svaka kuća radi svoj sir i na većini kućnih pragova on se može i kupiti, kao i ostale otočne delikatese. Zbog svega toga bilo je posve prirodno da ovi ljudi udruže snage i organiziraju Festival sira. Fešta od sira krštenje je imala ove godine u centru Kolana. Tu su se okupili proizvođači sira, ali na štandovima se našlo i pršuta, meda od kadulje, pekmeza i namaza od smokava. Ukratko, svega pomalo od dobre domaće hrane.
Kolanjska fešta od sira i janjetine
Kuhalo se na otvorenom, naravno sve s dvije najbolje namirnice otoka – janjetinom i sirom, a tamošnji ugostitelji taj su dan pripremili posebne menije po povoljnim cijenama. U festivalski program uključile su se i sirana Gligora te sirana MIH koje su imale dan otvorenih vrata te su svi znatiželjnici mogli uživo vidjeti sve faze izrade poznatog paškog sira. U sirani MIH kroz proizvodnju nas je proveo Šime Pernjak čija obitelj se uzgojem ovaca i sirarstvom bavi od 1890. godine. Trenutačno imaju oko 500 grla, surađuju s tridesetak kooperanata, a godišnje prerade oko 140 tisuća litara ovčjeg mlijeka. MIH je ozbiljna sirana, no ovom poslu svaka kuća pristupa ozbiljno.
Tradicija ispred svega
Ovim ljudima važno je očuvati tradiciju i živjeti sa zemljom i životinjama po zakonima prirode. Sve što tu raste, cijeni se i ne podcjenjuje se. Kolanjsko polje orijentiralo je ovaj kraj na potpuno drugi oblik turizma, ovdje se baš apartmani ne iznajmljuju, niti se grade hotelski kompleksi, tu se ljudi bave agro i gastro turizmom. U Kolanu je nekoliko restorana i konoba u kojima se odlično jede, a svakako treba istaknuti konobe Giradin, Nono i Beledvir.
Kolan, otok Pag, 230115.
Emil Ostaric iz Kolana, vlasnik je obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ima vlastito stado od 130 ovaca. Vrijeme je janjenja i paska ovca u ovom razdoblju donosi na svijet malu janjad koja ce uskoro biti odvojena od majki i namijenjena prodaji za meso, a samo neke ostat ce u maticnom stadu za daljnje razmnozavanje. Ostaric se osim uzgoja ovaca bavi i proizvodnjom paskog sira, a ima i obiteljski restoran Beledvir u kojemu posluzuje domace poljoprivredne proizvode, sir i meso.
Foto: Jure Miskovic / CROPIX
Paška janjetina, domaći pljukanci, blazinice sa skutom…
U konobi Nono tog su dana goste častili paškim sirom koji su služili s pogačicama sa skutom, paštetom od skute te smokvama u vinu. U kultnoj kolanskoj konobi Giardin, koju vode braća Josip i Nikola Kustić, za feštu od sira pripremili su salatu s paškim škripavcem, rikulom i cherry rajčicama, pašku janjetinu u toću s domaćim makaronima, a za desert blazinice sa skutom.
Foto: Paška janjetina s domaćim makaronima
Foto: Pljukanci sa smeđim maslacem, kaduljom i sirom
Foto: Blazinice sa skutom
Raul Lajtman, nova lica i putevi sira
Kuhao je i poznati chef Raul Lajtman koji je za feštu pripremio janjeći gulaš te pljukance sa smeđim maslacem, kaduljom i sirom. Bilo je tu još koječega, ni u čemu se nije oskudijevalo. Sira i vina u izobilju, druženja uz staro društvo i neka nova lica. Bilo je lijepo promatrati, doživjeti, naučiti i upiti dio te atmosfere i mirisa otoka. Put na Pag itekako je imao smisla jer proći nekim novim putevima, upoznati drage i zanimljive ljude i dio otočnog života ne može se bilo kada, niti bilo gdje. Za sve postoje pravo vrijeme, pravo mjesto i pravi ljudi.
