TOP VINA KONAVALA

Konavle su Terra incognita našeg vinarstva, ovo su tamošnje etikete za koje trebate znati

Agroturizam Konavle pozvao je 2019. godine sve zainteresirane na trganje ili berbu grozdja u vinogradu OPG-a Ive Karamana u Pridvorju. Berba grozdja uprilicena je na tradicijski nacin s ciljem ukazivanja na Konavle kao na vinsku regiju te kao destinaciju za ruralni turizam
 Tonci Plazibat/Cropix
Ondje vladaju drukčiji uvjeti nego u obližnjim, obalnim ili otočnim vinogorjima...

Na krajnjem jugu Dalmacije, u zaleđu pitoresknog Cavtata, smjestilo se vinogorje koje je najvećim dijelom u Konavoskom polju, po kojem i nosi ime - konavosko vinogorje. Ovdje vladaju prilično drukčiji uvjeti u odnosu na druga obližnja vinogorja, poput pelješkog, korčulanskog ili lastovskog. Konavosko je polje plodno, obiluje vlagom, podzemnim i nadzemnim vodenim tokovima, izolirano je, zaštićeno od mora niskim brdima, a od unutrašnjosti planinom Sniježnicom s vrhom od 1234 metra. Posjeduje vlastitu mikroklimu, drukčiju od otočke ili obalne, koja nekim neočekivanim sortama omogućuje prosperitet, a ograničava neke tipično dalmatinske.

Primjerice, plavac mali koji u obližnjim kršovitim vinogorjima Pelješca daje ekstraktna vina, ovdje u bogatom polju teško ostvaruje svoj puni potencijal. S druge strane, sorte poput merlota ovdje obećavaju i postižu znatno više nego u drugim dijelovima Dalmacije. Konavosko je polje svojom plodnošću i dobrom navodnjenošću uvijek bilo oslonac i hranitelj okolnih naselja i civilizacije, od antičkog Epidaurusa, preko Dubrovačke Republike, sve do današnjih dana, a vinogradarstvo je cijelo to vrijeme bilo njezin neodvojiv dio. U Konavlima se danas uzgajaju različite sorte s različitim uspjehom, a najznačajnije od njih donosimo u nastavku.

Malvasija dubrovačka

Prema recentnim genetskim istraživanjima, malvasija dubrovačka sorta je raširena na cijelom Mediteranu i osim u Hrvatskoj, nalazimo je još najmanje u Italiji i Španjolskoj. U tim se zemljama od nje često rade slatka vina, a osobito cijenjena dolaze iz Italije pod nazivima malvasia delle lipari i greco di gerace, prvo s otočića Lipari sjeverno od Sicilije i drugo iz regije Kalabrija s krajnjeg juga. U Konavlima se pak od malvasije dubrovačke pretežno rade suha vina koja odišu svježinom i aromama zrelog voća. Malvasija obično ima više tijela od maraštine, a manje od pošipa, i kad dolazi kao suho vino predstavlja dobar izbor za klasičnu mediteransku kuhinju baziranu na ribi. Neki je vinari odležavaju dulje u drvenim bačvama na vlastitim kvascima, a drugi su skloniji puštati je na tržište kao svježije vino njegovano u rostfrajnim bačvama kako bi se što bolje očuvale primarne arome. Dobar, a možda trenutačno i najbolji primjerak potonje dolazi iz vrlo talentirane konavoske vinarije Zoro.

Zoro, Malvasija dubrovačka 2020.

Cijena: 85 kn

Kvaliteta: 89/100

Jako lijepo vino. Zelenozlatne boje, intenzivnog i atraktivnog mirisa, svježeg i punog okusa. Miriše na jabuke tipa crveni delišes, s nešto marelice i breskve u pozadini. Okusa koji obiluje svježom voćnošću i slatkastom sočnošću. Srednjeg je tijela, živog i čistog finiša sa sočnim retrookusom koji podsjeća na vinogradarske breskve. 13,4% alk. Uz hranu: lagano spremljena bijela riba, orada sa žara, zubatac iz pećnice ili s roštilja.

image
Zoro - Malvasija dubrovačka 2020

Ostale bijele sorte

Maraština dominira količinom u vinogradima Konavala, međutim kvaliteta zna oscilirati od dobre do očajne. Maraština ovdje na krajnjem jugu stilski ponajviše sliči slavonskoj graševini, međutim, nema njezinu živost ni intenzitet. Postoje iznimke, poput odličnih maraština, ali u većini slučajeva ih muči aromatska suzdržanost i neutralno ravan finiš. S druge strane, sorte poput grka i pošipa su vrlo obećavajuće. Osobito grk koji se u Konavlima uzgaja godinama, primjerice, obitelj Miljas uzgaja vinograd grka s lozama starim više od 75 godina. Grk u Konavoskom polju nalazi slične uvjete kao u korčulanskoj Lumbardi i zapravo daje jednako lijepa vina.

Miljas, Grk 2019.

Cijena: 125 kn

Kvaliteta: 88/100

Krasno vino intenzivnog okusa i privlačnog mirisa. Svijetle zlatnožute boje. Mirisa na zrelo žuto voće s atraktivnim cvjetnim notama te nešto vanilije u pozadini. Bogatog okusa, srednje punog tijela, s dosta živosti jabuke na početku, zatim kako se u ustima razvija, postaje sve slasniji te na kraju završi mirisnim i mednim retrookusom. Na finišu se pojavljuje ugodna nota gorkastosti. 13% alk. Uz hranu: kovač iz pećnice, bogatije pripremljena bijela riba, hobotnica ispod peke.

image
Miljas - Grk 2019

Tribidrag, vranac i plavac mali

Domaće sorte pokazuju različite rezultate. Plavac, kao najpopularniji izbor među njima, može zabljesnuti kvalitetom kao u slučaju Crvikova Pometa ili Plaususa Dubrovačkih podruma, ali u većini je slučajeva samo bljeđa varijanta zrelih i ekspresivnih peljeških plavaca. Tribidrag (ili crljenak) s druge strane ovdje postiže bolji balans nego na Pelješcu i nudi se kao sorta na koju se Konavljani mogu osloniti u budućnosti. Elegantniji je, bez divljih kiselina i previsokih alkohola, s jednom dobrom mjerom. Vranac je ovdje također kao i plavac zastupljen dugo i može dati izvrsna vina, kao što pokazuje primjer vranca obitelji Brajković.

Dubrovački podrumi, Crljenak 2016.

Cijena: 78 kn

Kvaliteta: 89/100

Jako lijep primjerak elegantnijeg tipa tribidraga. Rubinsko crvene, srednje duboke i djelomično providne boje. Slojevitog i privlačnog mirisa u kojem se redaju slojevi zrele voćnosti crne višnje, slatke začinske arome i nešto nota kože. Okus nudi jednako ugodan doživljaj, sa zrelim višnjama na nepcu, ugodno naglašenim kiselinama, sočnim finišem te dugačkim voćno začinskim retrookusom. 13,5% alk. Uz hranu: janjetina s ražnja, janjetina ispod peke, miješano meso s roštilja.

image
Dubrovački podrumi - Crljenak 2016

Merlot i druge internacionalne sote

Merlot se ljubi s konavoskom mikroklimom i tlom. Zastupljen je u ponudi većeg broja vinarija i kod gotovo svih daje jako lijepa vina. Najčešće bude sočan i zaokružen, bez prezrelosti ili džemastosti, umjerene snage i topline, ponekad s herbalnom notom koja podsjeća na matični Bordeaux, a istovremeno sa specifičnim mediteranskim štihom. Jako dobro funkcionira kao podrška plavcu i cabernet sauvignonu u blendovima. S druge strane, ostale internacionalne sorte poput cabernet sauvignona i syraha rjeđe postižu pravi balans i za dobre rezultate traže najbolja godišta. Najbolje merlote rade obitelji Crvik i Bratoš te Dubrovački podrumi.

Crvik, Negromant 2017.

Cijena: 110 kn

Kvaliteta: 90/100

Od sorte merlot. Odiše toplinom i zrelošću. Miris je diskretan, s nešto hrasta u pozadini i primjesama suhih šljiva. Okus je raskošan, pun i snažan, obiluje zrelom voćnošću šljiva, sa začinskim tonovima tamne čokolade, dima, rogača i mediteranskih trava. Tanini su prilično čvrsti i uravnotežuju silnu zrelost i koncentraciju ovog vina. Ozbiljnog je potencijala za odležavanje od petnaestak godina. 14% alk. Uz hranu: ramstek, biftek i drugi odresci s roštilja, boeuf bourguignon i slična jela.

image
Crvik - Negromant 2017

Desertna vina

Tradiciju desertnih vina i prošeka u Konavlima je ponajviše proslavila obitelj Karaman. Njihovi prošeci dobiveni prosušivanjem (passito metodom) ranga su ponajboljih talijanskih pandana, bilo s juga Italije ili iz Toskane. Malvasija dubrovačka idealna je za dobivanje desertnih vina zbog oblika grozda, sposobnosti nakupljanja šećera i dobre reakcije na prosušivanje, što je Niko Karaman prepoznao na početku svoje vinarske karijere i već godinama od nje proizvodi jedno od najboljih desertnih vina Hrvatske.

Karaman, Prošek 2007.

Cijena: 750 kn

Kvaliteta: 94/100

Briljantno desertno vino od malvasije dubrovačke. Duboke jantarne boje s narančastom nijansom. Intenzivnog i slojevitog mirisa na suhe grožđice, bijelu čokoladu, suhe smokve, arancine i limoncine. Toplog i izrazito slatkog okusa od kojeg se lijepe usne. Guste je teksture, sporo se valja po stijenci čaše, a u ustima traje minutama nakon ispijanja. 15% alk. Uz hranu: cantuccini i sličnih suhi keksi, slani plavi sirevi ili pak slatki deserti poput rožate.

image
Karaman - Prošek 2007
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. veljača 2021 13:40