Žrnovski makaruni su kultno jelo i svojevrsna ikona otoka Korčule, a toliko su popularni da nema kuće, restorana ili konobe koja ih ne priprema. Radi se o šugu od govedine s naglašenim okusom na klinčiće i cimet, s tjesteninom koja je duguljasta i šuplja. Upravo je ta tjestenina zaslužna za slavu otoka i svojevrsna je gastro ikona Hrvatske. Priprema se tako da se prvo napravi tijesto koje ne smije biti pretvrdo, izreže se na male deblje trakice, a potom se vrti među dlanovima na tankom štapiću dok se ne dobije duguljasta šuplja tjestenina. Da bi se napravio jedan makarun, treba otprilike jedna minuta, pa se može zamisliti koliki je trud potreban da se napravi tjestenina za veće društvo.
Nije poznato podrijetlo tjestenine, ali romantično podrijetlo se pripisuje dolasku Marka Pola iz Kine na svoji rodni otok. Bilo kako bilo, kada se spomenu žrnovski makaruni - to je jelo koje se služi sa šugom od govedine uz tjesteninu.
Sam naziv jela smislio je Cvijo Cvitković, gastronomska legenda grada Korčule (stvorio je kultni restoran Adio Mare koji danas vode njegovi nasljednici, obitelj Bojić), sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dok je radio kao šef osoblja u Bon Reposu, tada luksuznom turističkom kompleksu. Naime, unutar Bon Reposa (danas Port 9) postojao je Nacionalni restoran u kojem su se nudila razna domaća jela, a Cvijo je dobio zadatak da na meni stavi šugo s makarunima. Razmišljajući kako što bolje prezentirati jelo, smislio je naziv žrnovski makaruni, zapisao ga na kartu i ostvario pun pogodak. Makaruni i Cvijo su postali legende.
Osim šuga od govedine, za makarune su se radila jela s više vrsta divljači, a posebna je bila delicija šugo od kosića i prepelica.
Iako je nekad gotovo svaka kuća na otoku vrtjela tjesteninu, danas je mjesto Žrnovo meka izrade. Nema kuće gdje se ne rade makaruni, i to doista, od jutra do mraka. Pomama i potražnja za makarunima je tolika da kilogram pašte zna, u sezoni, doseći šezdesetak kuna.
Svake godine se u Žrnovu održava Žrnovska makarunada koju organizira udruga Žrnovski makaruni. Za feštu se po kućama cijeli tjedan izrađuju makaruni, a ove godine su ih napravili više od 300 kilograma, što je dostatna količina za otprilike 1500 porcija, koje su na ovogodišnjoj Makarunadi nestale u tren oka. Na manifestaciji se okupilo više ugostitelja i lokalnih gastro znalaca koji su pripremali šugo po svojem "tajnom" receptu. Dok se fešta zahuktavala, počele su se paliti vatre na kojima se u velikim loncima grije voda. Sve je krenulo lagano, atmosfera se dizala i fešta je počela. Trajala je skoro do jutra.
Važno je spomenuti da je cijeli događaj humanitarnog karaktera. Osim dobre zabave, organizirana je izložba plakata i slika Emila Brčića pod nazivom "Slika i prilika". Umjetnik je to koji je zabilježio scene koje su se zbile na događanjima u Žrnovu kroz prošla desetljeća. Prije vrhunca zbivanja Šime Strikoman je napravio i milenijsku fotografiju s otprilike 500-tinjak statista. Tijekom dana su bile održavane radionice izrade makaruna, a njih je vodila Marija Skokandić koja uz sestru (92) skoro stoljeće izrađuje makarune. One su najstarije žene u Žrnovu koje još vrte makarune.
- Od kile i kvarat tijesta dobijete točno 143 makaruna, meni na način kako ih radim treba oko tri sata. A koliko sam ih napravila kroz godine? Puno! - govori nam gospođa Marija s ponosom.
Fani Duhović, osnivačica udruge i glavna organizatorica fešte, kaže da je ovo 13. Žrnovska makarunada te da se kroz godine popularnost žrnovske izrade toliko proširila da osim na Korčuli makarune možete kušati i po cijeloj Dalmaciji.
- Cilj nam je pokazati kako naše mjesto živi kroz makarune, a trebaju se pripremati na otvorenoj vatri, na takozvanoj šumi, odnosno na ostacima biljaka koje jedu koze, dok se u šugu moraju osjetiti klinčići.
Poseban je gost ove godine bio jedan od najvećih hrvatskih chefova, Hrvoje Zirojević, koji vuče podrijetlo iz Žrnova. On je pripremio šugo od divljeg zeca, a otkriva nam da je njemu posebno drago raditi makarune, odnosno vrtjeti ih na grančicama divljeg koromača.
- Tada im je unutrašnja struktura malo grublja i rustikalnija, ali možeš i osjetiti malo arome anisa, što je posebno ugodno za nepce u ljetnim mjesecima - kaže Zirojević te dodaje da za takav način izrade treba čekati ljeto jer onda koromač otvrdne.
Žrnovska makarunada nije obična, klasična dalmatinska fešta koja uvijek počinje i završava na isti način, uz loše vino i muziku. Prema onome što smo vidjeli i svjedočili, to je kultna manifestacija na kojoj se slave način života, obiteljski "obid" i druženje na otoku. Nema vam druge nego ubilježiti u kalendar datum sljedeće i otisnuti se put prema Korčuli i Žrnovu.