Bez obzira na to nalazite li se u regiji koja obilježava martinovanje ili ne, na taj je datum najveći dio vina završio svoj fermentacijski proces, ono se pretvorilo iz bezalkoholnog u alkoholni napitak i spremno je za konzumaciju. Sladori iz mošta su prevreli u alkohol u vinu i taj je proces stao. Razina alkohola, kiselina i ostatka neprevrelog sladora, od kojih se, uz vodu i fenole, sastoji vino, više se ne bi trebala značajnije mijenjati u ostatku životnog vijeka jednog vina. U tom je trenutku vino još mutno i preostaje mu proces dozrijevanja i taloženja, ali s kemijske strane gledano, to je gotov proizvod čiji su parametri sada stabilni. Ambicioznija vina koja računaju na dulji ili vrlo dug životni vijek, od nekoliko godina do nekoliko desetljeća, nisu još ni izbliza spremna.
Prva od odležanih i prirodno dozrelih vina na tržišta će poslije Uskrsa sljedeće godine, a neka druga, još ambicioznija, u podrumima će dozrijevati čak i do pet godina. Vina koja se iz aktualne berbe izbacuju na tržište u istoj godini kada je grožđe ubrano nazivamo mladim vinima. Ona traže ubrzane filtracije i sedimentacije jer je prirodni proces znatno sporiji. Zbog toga mlada vina mirišu jako intenzivno i odišu svježinom znatno više od sasvim dozrelih vina, ali su i bitno kraćeg životnog vijeka. Misija kod ideje mladih vina je sačuvati intenzivne i ekspresivne primarne arome koje dolaze iz grožđa, u što većem obujmu.
To je tip aroma koje imaju kratak životni vijek i one su dominantne u periodu prije nego što se u vinu pojavi bouquet, što je splet primarnih, sekundarnih i tercijarnih aroma koje ga čine vino slojevitim i vrlo posebnim napitkom. Da bi se primarne arome doživjele u svoj punini, vino je potrebno konzumirati u njegovoj najmlađoj dobi, dakle kod nas u Hrvatskoj od početka studenog do kraja veljače ili ožujka, a smatra se da je vrhunac kvalitete mladog vina između Svetog Martina i Božića.
Nakon ožujka, osim što će najintenzivnije i ujedno najfragilnije arome nestati, zbog žestokog filtriranja u tako ranoj fazi dozrijevanja, mlado je vino uskraćeno i za brojne fenole koji su ostali zarobljeni u talogu i nisu dospjeli u vino, pa to vino i bez obzira na gubitak aroma nema tijela niti dovoljno sadržaja da bi dočekalo ljeto, a kamoli novu zimu i sljedeće mlado vino. Nakon završetka sezone mladih vina najbolje je okrenuti se svježim vinima iz protekle berbe u doba Uskrsa, a zatim onima strukturiranijim i još više dozrelima negdje ujesen, dakle godinu dana od berbe. Vina koja dozrijevaju još dulje, to jest više godina, rezervirana su za najstrastvenije ljubitelje, u pravilu koštaju značajno više, ali i otkrivaju neke nove dimenzije aroma i okusa. Mlada vina teže biti lagana, nižih alkohola, lepršava na nepcu, osvježavajuća, razigranih kiselina, nekad slatkasta, nekad suha i uvijek mirisna i živahna. Stoga su idealno piće s nogu u kafićima, uz lagane marende i ručkove, a najbolje funkcioniraju kao party vino.
Zbog pristupačnih, prijateljskih i svima razumljivih karakteristika, što znači svježih voćnih aroma, umjerenog alkohola i osvježavajućeg finiša, podižu raspoloženje bez prevelikog rizika od opijanja ako se ne zanemari temeljna odgovornost pri konzumaciji alkoholnih pića.
Brojne nacije svijeta već su prepoznale spomenuta svojstva i masovno ih konzumiraju od studenog do kraja godine. Francuzi su proslavili Beaujolais Nouveau, Talijani imaju Vino Novello, Španjolci Vino Joven, Česi Svatomartinské víno, Austrijanci Steirische Junker, a Hrvati Mlado Međimurje i Plešivički portugizac.
MLADO MEĐIMURJE
Drukčiji od drugih: visoka kvaliteta po pristupačnim cijenama
Mlado Međimurje je mlado vino koje karakteriziraju lagani okus, niski alkohol, intenzivni i privlačni miris, vitko tijelo i lepršava svježina, zbog čega idealno funkcionira kao vino za predah, neformalna druženja i obiteljske objede. Projekt Mlado Međimurje novijeg je datuma i prije nekoliko su ga godina pokrenuli mladi vinari tj. nova generacija već etabliranih međimurskih vinskih obitelji. U prvoj polovici studenog, u doba oko Martinja, na tržište izbacuju desetak etiketa vina zajedničkog naziva, Mlado. Kako ideja mladog vina nije novost i gotovo sve vinorodne zemlje imaju nekakav oblik mladog vina, Mlado Međimurje na prvi pogled ne djeluje kao velika vijest, međutim, ono to jest. Mlada vina drugih regija često znaju biti vina najniže kvalitete, kao što je slučaj s francuskim Beaujolaisom Nouveauom ili talijanskim Novellom. Uzor koji su odabrali Međimurci ipak je nešto ambiciozniji i dolazi iz regije Südsteiermark u Austriji, gdje nosi naziv Steirische Junker. Tu se radi o visokokvalitetnim bijelim sortama koje su vinificirane u tankovima od inoksa, s kontroliranom temperaturom i brzom preradom, kao i bez dozrijevanja.
Na taj način sačuvaju najljepše primarne voćne arome u punom obujmu te naglašenu svježinu i intenzitet okusa. Upravo zbog izostanka dozrijevanja, takva vina nemaju dugačak životni vijek, međutim, u periodu od studenog do ožujka prave su nepretenciozne poslastice, dostupne po popularnim cijenama. Međimurci su se pri proizvodnji Mladog Međimurja većim dijelom odlučili za sortu silvanac zeleni, čija priroda idealno odgovara takvom tipu lepršavog vina, ali ga rade i od drugih sorata poput pinota bijelog i sivog, chardonnaya, rizvanca i muškata.
Prodaja Mladog Međimurja ove je godine počela 3. studenog, a vinarije koje su zastupljene u projektu Mlado Međimurje su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Munđarov breg, Preiner i Štampar. Vina su dostupna direktno u vinarijama te kod njihovih distributera diljem Hrvatske.