Iz pilane na tanjur

Moglo bi vas začuditi: Ovaj start-up ubrzano radi na hrani od industrijskog otpada

 Michael Edwards/Getty Images/istockphoto
Biste li jeli industrijske nusproizvode? Jedna prehrambeno-tehnološka tvrtka iz Estonije upravo se tome nada

Kad vam netko spomene piljevinu, što vam prvo padne na pamet? Hrana je vjerojatno tek posljednja u nizu asocijacija, ali to će se možda promijeniti zahvaljujući jednom estonskom start-upu. ÄIO, osnovan 2022., stvorio je način proizvodnje masti i ulja iz industrijskog otpada.

"Ono što smo razvili vrlo je slično kuhanju piva, gdje se kvasac koristi za pretvaranje šećera iz ječma u alkohol, a hmelj se dodaje za okus", rekao je suosnivač Petri-Jaan Lahtvee za Euronews Next, objašnjavajući kako to radi u najjednostavnijem procesu.

"Koristimo drugu vrstu kvasca koji pretvara šećere u masti i ulja", pa dodao: "To je u osnovi vrlo prirodan proces poput fermentacije".

Drvena građa, poljoprivredni nusproizvodi poput slame, pa čak i otpad od hrane, mogu se pretvoriti u sastojke za prehrambenu ili kozmetičku industriju.

Ružičasto ulje proizvedeno ÄIO-ovim inovativnim postupkom idealno je za izradu alternativa mesu, kojem je često potrebna kap ili dvije boje kako bi privukla potrošače koji radije kupuju namirnice životinjskog podrijetla.

U ovoj estonskoj tvrtki kažu da su njena inkapsulirana ulja "savršena" biljna zamjena za pekarske proizvode.

image
Aio.bio

Osim što je "ukusnije i zdravije" od alternativa na tržištu, ključna prednost njihovog izuma je što "ublažava veliki utjecaj" životinjskih masti i biljnih ulja na okoliš, rekao je Lahtvee za Euronews Next.

Proizvodnja palminog ulja, koje se koristi u mnoštvu svakodnevnih proizvoda poput namaza i šampona, uzrokovala je, ističe, razorno krčenje šuma diljem Azije, Afrike i Latinske Amerike, a to ovdje neće biti slučaj. No, postoje i druge prednosti.

Lahtvee tvrdi da njihov proces može poboljšati sigurnost hrane, navodeći kako su pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini poremetili globalne lance opskrbe.

Gledajući u budućnost, estonski znanstvenik-poduzetnik kaže da ÄIO radi na tehnologijama za novu iskoristivost kućnog otpada od hrane, poput kore od banane i naranče.

Ipak, suočavaju se s mnogim preprekama. Na pitanje suočava li se ÄIO s predrasudama potrošača, koji možda oklijevaju jesti industrijske nusproizvode, Lahtvee inzistira na tome da je proces isti kao pri izradi druge fermentirane hrane poput kimchija ili jogurta koje jedemo bez razmišljanja.

Zatim je tu pitanje cijene.

image
Aio.bio

Kako bi se učinkovito natjecali na tržištu, ÄIO proizvodi moraju biti jeftiniji od alternativa, posebice palminog ulja. To trenutno nije slučaj, iako stručnjaci iz industrije tvrde da bi inovativne zamjene bile mnogo konkurentnije kada bi se ekološka cijena proizvoda životinjskog i biljnog podrijetla uzela u obzir i uklonile državne subvencije.

ÄIO je prikupio 1 milijun eura od investitora početkom 2023. (danas imaju 1,6 milijuna dolara) kako bi krenuo u, kako su ga nazvali, pothvat revolucije prehrambene industrije.

"Pravne barijere vjerojatno je najteže prevladati, ili recimo da sadrže najviše neizvjesnosti", rekao je za Euronews Next.

"Najveća nepoznanica za nas danas su propisi, svi znamo i razumijemo da hrana mora biti sigurna. Ali procesi podnošenja zahtjeva za normalnu dozvolu za hranu danas su, kako da kažem, ne baš razumljivi ili predvidljivi".

EU ima neka od najstrožih pravila o proizvodnji hrane na svijetu. Oni pomažu osigurati da jestivi proizvodi nisu štetni za potrošače ili okoliš. Međutim, neki stručnjaci i industrijski ljudi tvrde da zakoni EU-a koče inovacije u hrani.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 09:38