Pučinski otočić Biševo od ovog ljeta bogatiji je za još jednu atrakciju - novootvoreni restoran Gatula u kojem gosti, osim u hrani i vinima, mogu uživati i u jednom od najljepših pogleda na našoj obali. S terase restorana pogled seže do obližnjeg otoka Visa i Grada Komiže, ali i dalje, sve do Korčule, Lastova, Lastovnjaka, otoka Sušca, Brusnika, Svetca... U takvom ambijentu, posjetitelji od sada mogu kušati specijalitete ovog kraja.
Bilo da je riječ o morskim, veganskim ili pak mesnim jelima, sva ona sljubljena su s jedinstvenim okusima i aromama biševskog začinskog bilja da bi stvorila nezaboravno hedonističko iskustvo. Ragu od sipe s bobom, ahi jadranska tuna, medaljoni od grdobine, file brancina, riblji brudet ili pak lignje na žaru čekaju one željne specijaliteta od svježih morskih namirnica. Ljubitelji mesnih delicija uživat će u janjećim kotletima, junećem gulašu, raguu od janjetine ili pak beefsteaku na žaru, a vegani mogu birati između nekoliko jela spravljenih od svježeg povrća, žitarica i tofua.
Gatulini chefovi svakom su jelu dodali lokalne začine kojima će već dobro poznate namirnice pretvaraju u jedinstven gastronomski doživljaj. Motar, kapare, ružmarin, origano, bosiljak, masline i reducirano biševsko crno vino tek su neki od sastojaka zahvaljujući kojima će svakom gostu dočarati bogatstvo okusa ovog malog otoka udaljenog oko pet nautičkih milja jugozapadno od Komiže.
Ni vinska karta neće razočarati. U bogatoj ponudi autohtonih vrhunskih vina viških i biševskih vinara su vugava, plavac, kuc i cibidrag, poznatiji u svijetu kao zinfandel, a koji se ovdje uzgaja još od srednjeg vijeka. A tu su i pošip s Korčule i Brača, maraština iz okolice Šibenika, kao i slavonska graševina ili crni pinot te istarska malvazija. Osim nekoliko vrsta hrvatskih pjenušaca, Gatula nudi i talijanski prosecco, kao i francuski šampanjac, a tu je i nekoliko vrsta hrvatskih i francuskih rosea.
U Gatuli su pripremili i sedam različitih slastica, poput pite i torte od biševskih rogača ili pak suhe smokve sporo kuhane u biševskom crnom vinu na kremi od naranči. Zanimljivo je znati kako je restoran prilagođen i za organizirane grupne dolaske te je dovoljno najaviti dolazak i reći kakav jelovnik preferirate, pa će samo za vas osmisliti poseban meni.
Gatula je tek jedan od brojnih razloga zašto vrijedi posjetiti Biševo - ili Bisovo, kako ga zovu njegovi danas malobrojni stanovnici. Otočić površine tek šest četvornih kilometara bio je nastanjen još u antičko doba, a na njemu danas živi tek desetak stanovnika. Oni koji su posljednjih desetljeća preselili u Komižu ovamo i dalje dolaze obrađivati svoje vinograde i maslinike i to najčešće m/b ‘Sveti Salvestar‘ koji redovito povezuje Biševo s Komižom. Prije godinu dana sredstvima europskih fondova Grad Komiža u suradnji sa Splitsko dalmatinskom županijom, Javnom ustavnom More i Krš te Institutom Plavi svijet, adaptirao je staru osnovnu školu u mjestu Poje koja je zadnje đake iz danas uglavnom napuštenih biševskih mjesta ispratila davne 1961. godine.
Zapuštenu zgradu obnovili su i nadogradili u moderno opremljeni Centar za posjetitelje Modra špilja u kojem se od prošle godine turisti mogu upoznati s poviješću i običajima te kulturnom baštinom otoka Biševa.
Uz Modru i Medvidinu špilju, na Biševu je i 239 metara visoki vrh Stražbenica s kojeg se pruža predivan pogled na Viški arhipelag, a za lijepa vremena seže sve do obale Italije. Tu je nekoć bila i najjužnija obalna topnička bitnica na Jadranu, a tunel koji vodi do nje, izgradila je JNA sredinom prošlog stoljeća. Danas je tunel potpuno obnovljen i osvijetljen te pruža hlad za vrućih ljetnih dana, dok su otvori za topove u stijeni visoko ponad mora pretvoreni u vidikovce s kojih se pruža pogled na otočić Kamik.
Obnovljeno je i 12 kilometara šetnice pretvorene u poučnu geostazu uz koju su izgrađene sjenice i postavljene info table, pa se otok može obići pješice, biciklima ili automobilima na električni pogon. I tako se pazilo da se očuva djevičanski čist okoliš, budući da na otoku ima tek nekoliko automobila.