Nacionalni sport je ruganje lokalnim i svjetskim moćnicima, fritule, pusni ručak i tko je vrabac

Maškarano ludilo u Istri tradicionalno počinje na Antonju, blagdan svetog Antuna Pustinjaka koji se slavi 17. siječnja. U Istri, ali i na Kvarneru najbitnija su dva dana u vrijeme poklada, a to je pusna nedjelja i utorak. Običaji variraju od kraja do kraja. Primjerice, u selima Lindaršćine i Žminjštine maškare zajedno marendaju na pusnu nedjelju prije nego što krenu u obilazak kuća, i to uglavnom kobasice i pancetu. Oni koji ne idu u maškare, ručaju oko 14 sati, najčešće kiseli kapuz s kobasicama, zarebrnikom i krumpirima.

Kad maškare dolaze u kuću, tradicionalno se ponude fritulama i motanicama. Maškare rijetko kad večeraju nakon pohoda. Razlozi su logični i jednostavni: ili su se putem najeli ili imaju previše alkohola u krvi. Na pusni utorak običavalo se praviti zajednički ručak koji je bio obilan iz nekoliko razloga. Prvo, maškare moraju imati snage za višesatni maškarani pohod; drugo, u obilju alkohola mudro je napraviti dobru podlogu; i treće, sutradan počinje korizma pa se maškare neće pošteno najesti do Uskrsa.

Na pusni utorak se običavao raditi famozni gulaš od peteha (pijetla), a iskoristio bi se preostali kapuz od nedjelje. Nakon paljenja Pusta spremala se obilna fritaja od namirnica koje su maškare prikupile, obično od kobasica, špeha i jaja. Ako maškare i vama pokucaju na vrata, možete ih ponuditi fritulama, a u nastavku donosimo recept.

Marko Miščević/

Nekad je karneval u Dalmaciji imao gotovo mitsku važnost. Bilo je potpuno nepojmljivo da netko nije znao za običaje vezane uz splitski krnjeval, mačkare u Radošiću ili Donjem Muću, olibske poklade ili korčulanske kumpanije. Svatko bi bio izvrgnut ruglu i paprenim šalama tko nije znao za Murterske babe, Lastovski poklad ili čuvene Bijele maškare Putnikovića i Dida s Kamešnice. U vrijeme karnevala, nacionalni sport je ruganje i ismijavanje lokalnih, ali i svjetskih moćnika. Ove godine je popis sigurno poduži, a konkurencija jaka! U nekim mjestima čak proglase osobu "vrapca" koji danima sastavlja popis događaja ili ljudi koji mogu biti predmet šale.

Duje Klaric/Cropix

Duje Klaric/Cropix

Što se tiče gastronomskih običaja, tradicionalno su se frigali krafeni, a na pokladni utorak, kad bi crkveno zvono otkucalo 23 sata, ljudi su odlazili kućama pojesti izdašniji mesni obrok ili ono što je od njega ostalo jer nakon ponoći nastupa korizma. Najčešće se radilo o makarulima sa šugom od mesa. Jedan od najljepših karnevalskih običaja su Bijeli maškari, pokladni i svatovski ples vezan za mjesto Putnikoviće na Pelješcu. Bogata trpeza jedna je od najvažnijih elemenata kultnog običaja bijelih maškara. Domaćice iz sela svake bi godine nastojale na stol iznijeti što raskošnija, ukusnija i ljepša jela kako bi se maškari počastili. Našlo se tu svega! Mantale, hrustula, bruštulanih mindela, makarula, ali obavezno i dobrog pelješkog vina i prošeka te padišpanja za koji vam donosimo recept.

Ovo je zaista jednostavan kolač, ali tajna je u tome da jaja morate batiti 45 minuta. Ako se služite mikserom, i onda će vam trebati dobrih pola sata. To je ništa u usporedbi kako su ljudi ovdje nekoć znali izraditi tijesto. Iz starih madraca izvukla bi se žica i na to bi se prikačila grančica mirte", priča nam Kristina Dalmatin s Pelješca dok u zdjelu stavlja isti omjer šećera, jaja i brašna te nastavlja: "Prvi padišpanj napravila sam s 12 godina uz bakinu pomoć. Majka je tada bila u bolnici pa smo ga autobusom poslale za Zagreb.

Tom Dubravec/