Otkako se okupljamo oko stola, na njemu se nalazi neki oblik kruha. Čak i u današnje doba, kada na većini naših blagdanskih stolova vlada obilje, pa se tako tu nađu razne pečenke, brojni prilozi, salate, peciva i kolači, kruh i dalje ima važnu ulogu i značaj. Sjetimo se samo nemilog pandemijskog zatvaranja u kuće, neočekivane nestašice kupovnog kvasca i beskonačnih fotografija svježe pečenih kruhova koje su preplavile društvene mreže, ne samo u Hrvatskoj nego i mnogo šire. Vratili smo se upravo kruhu, kao izvornom obliku utješne hrane koja nam stvara osjećaj sigurnosti. On je kao namirnica našoj većinom katoličkoj populaciji značajan i iz simboličnih razloga, a iznad svega predstavlja zajednicu i obitelj.
U potrazi za pravim božićnim kruhom, prije nekoliko dana zakoračili smo u Maison du Charme, izložbeni prostor smješten u Petrinjskoj ulici 46 blizu Glavnog kolodvora, gdje nas je čekala njegova vlasnica Marija Zdilar. Čim smo ušli, već s praga nas je zabljesnula blagovaonica, postavljena kao da će svaki tren u njoj početi raskošni božićni banket kakvih se ne bi posramili ni članovi francuske aristokracije u doba najvećeg blagostanja. Taktički pozicioniran na visokom etažeru na stolu, nalazio se razlog našeg dolaska. Visoki kruh posipan sušenim voćem i ukrašen vrpcom stajao je nad cijelim stolom kao glavna zvijezda. A kruhovi Marije Zdilar doista i jesu u toj kategoriji.
KRUH KAO SIMBOL
Marija Zdilar, magistra biotehničkih znanosti, ali i stilistica interijera, osim što voli kuhati, posebno se posvetila izradi kruha. Iako ga za sada radi samo za prijatelje i obitelj, nada se da će taj užitak uspjeti pretvoriti u mali gastronomski projekt: "Moj prvi susret s kruhom bio je još u mojem rodnom kraju s bakom i zapravo sam zavoljela emociju povezanu s kruhom i taj neki miris koji stvara ugodu u domu. Podsjeća me na djetinjstvo! Kad je baka radila kruh, uvijek me privlačio dok je još bio topao te sam ga svaki put željela načeti, što se ne smije. Pamtim kako bi mi baka govorila ‘samo ga uštipni‘ jer ga se nije smjelo još vrućeg rezati da se ne uništi", prisjeća se Marija.
Tradiciju pečenja vlastitog kruha počela je njegovati kad je postala majka, a posljednjih nekoliko godina posvetila mu je posebnu pozornost. "Za mene kruh predstavlja obitelj, dijeljenje, ali i spajanje. Volim da je dominantan na stolu, a dominantan je i u našoj vjeri. Primjerice, kad je post, jedu se kruh i voda, a kruh se prinosi i na svetoj misi kao tijelo Kristovo, tako da on ima posebnu simboliku. Kad je Božić, osim kruha, važno je da na stolu bude i voće kao što su naranče koje simboliziraju sunce, obilje i bogatstvo, a od dekoracija lovor kao simbol pobjede i besmrtnosti", ispričala nam je i napomenula da svoj kruh radi od kombinacije polubijelog i domaćeg crnog brašna, a u smjesu dodaje sjemenke lana, suncokreta i bundeve kako bi bio nutritivno još kvalitetniji i zasitniji. A da bi bio i još ukusniji, u gornji sloj svakog kruha dodaje crne i zelene masline, sušene smokve, šljive, grožđice, sušene marelice, bademe, orahe…
Cilj joj je u svakom kruhu dobiti kombinaciju slatkog i slanog jer smatra da ih upravo to čini posebnima. Iako se može činiti da je ovdje riječ o slatkom kruhu i desertu, zapravo je idealan za posluživanje uz slane namaze i razne blagdanske plate: "Samo u gornjem dijelu kruha imam dodatke, a razne sjemenke dodavala sam da mu podignem nutritivnu vrijednost Koristim domaće tamno brašno koje dobijem od mame iz Imotskog i koje onda miješam s klasičnim pšeničnim brašnom. Tijekom pečenja se iz orašastih plodova otpuštaju i fina esencijalna ulja pa kruh bude još finiji. Kad su moje kćeri kao male zavoljele taj kruh sa sjemenkama, shvatila sam da je stvarno dobar, pogotovo ako možeš dijete primamiti da ga jede."
ESENCIJA ŽIVOTA
Osim za njezinim stolom, Marijini kruhovi nerijetko se nađu i za stolovima njenih najmilijih, ne samo o Božiću nego i za druge prigode. "Svi moji prijatelji i bliski ljudi znaju da uvijek darujem kruh jer mi evocira posebnu emociju i predstavlja esenciju života. Prijatelji vole sve varijante mojeg kruha. Kad dodam suhe smokve, masline… Takve slano-slatke kombinacije su tako dobre! Koliko god svi mislili da ne žele kruh s dodacima, na kraju uvijek traže komad više. Usto je kruh namirnica koja svaki dan ima svoje mjesto na stolu, a ne samo za blagdane", ističe Marija, ali sad je ipak pravo vrijeme za bogatije inačica.
Da bi pripremila svoj izdašni kruh, treba joj oko tri i pol sata. "Kad ga zamijesim, tijesto treba sat vremena kvasati, nakon tog se stavlja u kalup, gdje se ponovno diže, zatim u njegovu gornju platformu ubacim orašaste plodove i suho voće pa slijedi pečenje od sat do sat i pol. Odlučila sam mu dati i vanjsko ruho tako da ima dašak šarma i glamura pa mu uvijek kad ga pakiram dodajem trake i dekoracije, makar ga samo sebi stavila na stol. Svaki od mojih kruhova ima neku slatku priču iza sebe i nadam se da će zaživjeti i izvan moje kuhinje", objasnila je pa nam izdiktirala osnovni recept za kruh, tako da u nekom obliku mogu zamirisati i u vašoj kuhinji.