IDEJA ANGELE MERKEL

Naši epidemiolozi zbog korone žele uvesti prohibiciju, Stožer ih neće poslušati

Ugostitelji se sutra nalaze s predstavnicima Stožera, politike i struke da vide koja su moguća obeštećenja
 iStock

Rad kafića najkasnije do 22 sata, glazba ne glasnija od 65 decibela, odnosno jačine prosječnog razgovora, isključivo sjedeća mjesta u objektima i uklanjanje plesnih podija neke su od epidemioloških mjera koje europske države uvode uoči zime. Njemačka, koja predsjeda Europskom unijom, ide i korak dalje: Angela Merkel najavila je i moguću zabranu točenja alkohola u ugostiteljskim objektima jer su ljudi kad piju preopušteni pa se ne pridržavaju mjera.

Kako će raditi kafići u Hrvatskoj i razmišlja li i domaći Stožer o uvođenju privremene prohibicije te, što je također na stolu, o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, znat će se sutra, kad je zakazan sastanak predstavnika ugostitelja i turizma s predstavnicima Nacionalnog stožera, epidemiologa i resornih ministarstava. Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o početku dijaloga i pokušavanja pronalaska zajedničkog jezika između svih strana.

Strah od novog vala

Naime, s obzirom na strah od novog vala epidemije, koji se očekuje s dolaskom hladnijih dana, traže se načini da ljudi što manje borave u zatvorenim prostorima. Jedan od prijedloga, doznajemo, je da se što više ugostiteljskih usluga i dalje obavlja na terasama, uz korištenje grijalica. Naime, poznato je da glavni zimski događaj Advent funkcionira tako da su ljudi na otvorenom, a da pri tome ipak imaju izvor topline. No, kako će na takav prijedlog reagirati ugostitelji, ostaje vidjeti. Jedna je od tema i smanjenje buke, odnosno stišavanje muzike, kako gosti ne bi morali preglasno govoriti. Time bi se smanjilo širenje aerosola. No, ono što je izazvalo najveću bojazan među ugostiteljima su riječi Angele Merkel i najava prohibicije. Već su prije neki njemački gradovi, poput Berlina i Münchena, najavljivali zabranu točenja alkohola nakon 21 sat ako prosječni broj dnevno zaraženih u 14 dana prijeđe 35 na 100.000 stanovnika. Njemačka je sada na 31, a Hrvatska na - 65.

- Takva ideja nema nikakvog smisla. Ljudi će staviti ključ u bravu, navući zastore i raditi ilegalno. To je idealno za sivu ekonomiju, jer, budimo razumni, nema toliko policije niti civilne zaštite koja bi kontrolirala ugostiteljske objekte - kaže Marin Medak, predsjednik Udruge ugostitelja, i dodaje kako se nada da Hrvatska neće u tom smjeru.

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da je dijalog najvažniji za rješavanje bilo kojeg izazova, pa tako i ovoga s epidemijom.

- Svi imamo isti cilj, a to je sprečavanje širenja zaraze i održavanje svakodnevnih aktivnosti i ekonomije - kaže Beroš i dodaje kako je uvjeren da će se doći do modela koji svima odgovara u danim okolnostima.

Neslužbeno doznajemo da Nacionalni stožer civilne zaštite za sada nema namjeru uvoditi zabranu točenja alkohola.

S druge strane, epidemiolozi smatraju da bi se ipak trebalo malo strože postupiti, pogotovo u ovom dijelu godine kada očekujemo pogoršanje situacije. Njihovo je stajalište da bi se nenošenje maske trebalo sankcionirati, a ukidanje alkohola podržali bi u cilju poboljšanja epidemiološke situacije. Tome u prilog ide to što je europski ECDC identificirao klubove, barove i teretane kao žarišta.

Strože postupanje

- Naša grana djelatnosti je centar socijalne interakcije i samim tim ne bismo smjeli biti neprijatelji broj jedan, kako nas doživljavaju. Od države zahtijevamo da nam izađe u susret. Primjerice, kafići naprave tri milijarde kuna prometa godišnje, a država zahvaljujući PDV-u dobije 600 milijuna. Naš je prijedlog, među ostalim, da za vrijeme krize smanje PDV na piće. To bi državu stajalo samo 300 milijuna kuna - smatra Medak. Također, smatra da za realizaciju epidemioloških mjera treba stvoriti preduvjete.

- Nitko ne zna koliko će trajati ova situacija. Što ako se ne pronađe cjepivo, ako virus mutira i ovo potraje godinama? Treba se naći način za život u ovim uvjetima, a europski novac bi se trebao preusmjeriti u tom smjeru - govori Medak. Epidemiolog Branko Kolarić kaže da su mjesta gdje se susreće više ljudi koji inače nisu u kontaktu, rizičnija za širenje epidemije na širu populaciju pa se zbog toga treba posebno voditi računa o organizaciji njihova rada.

- Znamo da se virus lakše širi u zatvorenim prostorima tako da je dobro da se ususret hladnijem vremenu razrade sve ideje kako ne bismo bili nespremni. Činjenica je da ne znamo što nas očekuje na zimu i kojim tempom će se širiti virus - zaključuje Kolarić.

Moguće posljedice ograničenja društvenog života: Kratkotrajne restrikcije neće nam naškoditi

MARIN MEDAK, UDRUGA UGOSTITELJA

Takva ideja nema nikakvog smisla. Vlasnici objekata će staviti ključ u bravu, navući zastore i nastaviti raditi ilegalno. To je idealno za sivu ekonomiju, jer, budimo razumni, nema toliko policije ni civilne zaštite koja bi mogla kontrolirati sve ugostiteljske objekte.

VILI BEROŠ, MINISTAR ZDRAVSTVA

Dijalog je najvažniji za rješavanje bilo kojeg izazova, pa tako i ovoga s epidemijom koronavirusa. Razgovor i zajedničko traženje modela rješavanja problema osnova je svega. Svi imamo isti cilj, a to je sprečavanje širenja zaraze i održavanje svakodnevnih aktivnosti i ekonomije

BRANKO KOLARIĆ, VLADIN ZNANSTVENI SAVJET

Mjesta na kojima se susreće više ljudi koji inače nisu u kontaktu rizična su za širenje epidemije na širu populaciju pa se treba posebno voditi računa o organizaciji njihova rada. Dobro je da se ususret zimi i hladnijem vremenu razrade sve ideje kako ne bismo bili nespremni.

DR. PETRANA BREČIĆ, RAVNATELJICA PSIHIJATRIJSKE BOLNICE VRAPČE

Nemogućnost odlaska na koncerte, utakmice, skraćeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata, tiša muzika, nemogućnost pozivanja svih onih koje smo željeli vidjeti na vjenčanju naša je nova svakodnevica. Istina je da smo ispali iz rutine, ali ako to ne bude trajalo predugo, naše mentalno zdravlje neće previše patiti. Ponovno napominjem, ako to ne bude trajno stanje, nego nešto što će proći. Ovo što sada živimo nije lockdown nego odstupanje od rutine.

Naravno da su naš socijalni život i druženja smanjeni, ali to je protuepidemijska mjera. Zanimljivo je da su ljudi lakše prihvatili proljetno zatvaranje u kuće nego trenutačnu situaciju, no to je zato što su tada vrijedila ista pravila za sve. Kada se krenulo lokalno, ljudi su počeli gubiti razumijevanje jedni za druge, što svakako treba izbjegavati. Moramo prihvatiti činjenicu da i o našem ponašanju ovisi koliko dugo ćemo imati ograničenja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2020 17:52