Prema istraživanju Eurobarometra iz rujna 2025., gotovo polovica Hrvata smatra da voće i povrće čini temelj zdrave prehrane. Istovremeno, u kategoriji onoga što bi trebalo ograničiti, građani bez oklijevanja navode šećer, ultraprerađenu hranu i masti. Iz toga možemo zaključiti kako znanje postoji, a problem nastaje u realizaciji, odnosno u prostoru između teoretskog znanja i onog što nam je na tanjuru.
Prof. dr. sc. Ines Banjari, redovita profesorica na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek i stručnjakinja za kliničku prehranu, taj prostor između teorije i tanjura poznaje iz svakodnevne prakse. S profesoricom smo razgovarali o tome što se zapravo događa s prehranom Hrvata s dolaskom toplijeg vremena i što bismo mogli raditi bolje.
Proljetni umor je stvaran ili izlika za letargiju?
Osjećaj iscrpljenosti i bezvoljnosti s prvim toplim danima ima ime i svima je poznat. No je li proljetni umor doista medicinski fenomen ili samo dobra isprika za letargiju?
- Osjećaj proljetnog umora je realan – potvrđuje nam prof. Banjari, pa ga potom opisuje kao posljedicu zimskog perioda koji je ostavio određeni danak, ponajprije u količini i tipu hrane.
Dani sarme, pečenja i bogatih kolača zasitili su nas kroz hladne mjesece, a tijelo s toplinom počinje tražiti nešto drugačije. Uz to, proljeće je za mnoge i sezona alergija, a simptomi koje one donose dodatno crpe energiju.
- Prehranom se može djelovati tako da se poveća unos sezonski dostupnih namirnica, poveća unos tekućine i krene s juhama na bazi povrća i salatama od svježeg povrća – objašnjava profesorica.
Na jelovniku u ovom periodu trebaju se tako pojaviti šparoge, mladi luk, mlado korjenasto povrće, proljetna zelena salata čiji je okus „nezamjenjiv", kao i sezonsko voće, od jagoda do trešanja. Hrvatsku ljetnu tradiciju roštilja, koja sa sobom nosi snažnu društvenu dimenziju, Banjari ne osuđuje, već ga smatra dobrim razlogom za izlazak i odmor od ekrana, posebice za djecu. No daje i praktičan savjet.
- Polovica tanjura treba biti povrće, jedna trećina meso i jedna trećina krumpir ili pecivo – kaže profesorica Banjari.
Za one sklone debljanju, omjer ide prema dvije trećine povrća, idealno u obliku salate, a meso dolazi zadnje. Pola tanjura povrća-pola mesa u ovom slučaju je prihvatljivo jedino uz uvjet da se nakon roštilja uključi neka fizička aktivnost i pojačan unos vode.
Važno je jesti sezonske namirnice
Načelo je zapravo jednostavno, ali se u praksi lako zaboravi.
- Ako vidite lubenice u siječnju, pa čak i u svibnju, jasno je da to nije dozrijevalo na našim poljima - kaže prof. Banjari.
Lubenica iz hladnjačkog transporta nikada neće biti onoliko sočna i slatka kao ona iz srpnja. No nije samo stvar u okusu. Profesorica objašnjava kako lubenica kasnog ljeta krije nešto što mnogi ne znaju. Riječ je o aminokiselini arginin, potrebnoj za sintezu dušikovog oksida, spoja odgovornog za širenje krvnih žila.
- To je posebice korisno upravo u mjesecima kada nam je lubenica sezonski dostupna, od lipnja do kolovoza, kada je vani jako vruće pa nam jedenje lubenice dodatno pomaže da se tijelo rashladi – objašnjava profesorica.
Sezonsko voće i povrće nije marketinška etiketa. Ono je biološki usklađeno s onim što tijelo treba u trenutku kad je dostupno. Uz lubenice, Banjari svrstava rajčice, krastavce i tikvice u hranu visoke nutritivne gustoće. Ona je bogata vitaminima, mineralima i prehrambenim vlaknima u relativno maloj kalorijskoj vrijednosti.
Kada smo žedni već je prekasno
Međutim, neizostavan dio pravilne prehrane čini i voda, ključni element bez kojeg tijelo ne može funkcionirati. Problem se krije u činjenici što rijetko tko uopće primjećuje vlastiti nedovoljan unos tekućine.
- Ne trebamo čekati da osjetimo žeđ jer je tijelo tada već dehidrirano - upozorava prof. Banjari.
Preporuka je tekućinu unositi kontinuirano kroz dan, u manjim količinama, a razlog je praktičan. Ako se u kratko vrijeme unese velika količina, tijelo je brzo izbacuje urinom.
Posebnu pozornost trebaju posvetiti starije osobe. Sposobnost mozga da detektira potrebu za tekućinom smanjuje se starenjem, što može dovesti do vrtoglavice, smetenosti, padova i ozljeda. Dehidracija u djece može biti po život opasno stanje. A žene, bez obzira na dob, sklone su tome da kroz dan piju premalo.
Jedan od najčešćih razloga glavobolje, napominje Banjari, nisu ni stres niti zasloni. Najčešće je to jednostavno nedovoljan unos vode.
Jedan trend u prehrani Hrvata je posebice zabrinjava
Prof. Banjari kaže kako u praksi primjećuje jedan zabrinjavajući trend koji nije vezan uz brzu hranu ni ultraprerađenu hranu. Hrvati koji žive uz more sve manje jedu kao što su nekad jeli.
– Naši sugrađani iz primorskog dijela sve manje se hrane po mediteranskom principu i prehrana im više nalikuje našoj u Slavoniji – kaže prof. Banjari.
Uz taj strukturalni problem, tu je i navika kasnih i teških večernjih obroka, koja po profesoričinom mišljenju uzrokuje više štete nego što se misli. Teška hrana u kasnim satima narušava san, a san je, podsjeća, jedan od temelja zdravlja.
- Svi koji imaju malu djecu znaju da je jedno od obaveznih pitanja pri posjetu pedijatru o tome kako dijete spava – kaže prof. Banjari.
Dugoročno takva praksa u odraslih rezultira problemima s probavom, osjećajem nadutosti, žgaravicom i postupnim porastom tjelesne mase. U ljetnom periodu, uz vrućinu, taj osjećaj umora i iscrpljenosti samo se pogoršava.
Što jesti kada nemamo volje za kuhanjem?
Ljeto donosi manje vremena i manje volje za stajanjem pored štednjaka. Prof. Banjari s tim nema problem, pod uvjetom da se bez obzira na to pripremaju nutritivno vrijedni obroci. Salate, juhe (tople i hladne), sendviči i tjestenina su njezini ljetni temelji. No tu je i jedna zamka.
Salate na bazi tjestenine ili žitarica poput ječma ili kvinoje zasitne su i energetski bogate, pa s njima treba paziti na količinu. Za one koji žele smanjiti unos energije, pravi izbor su salate od zelene salate, matovilca, rukole i špinata uz malo tvrdog sira, sjemenki i ribe. I uvijek, domaći dresing od octa, maslinovog ulja i začina.
- Napravite svoj dresing jer za to doista ne trebate puno vremena – savjetuje prof. Banjari.
I na kraju, pitanje kojeg se gotovo svaki razgovor o prehrani na kraju dotakne je treba li uzimati suplemente.
- Niti jedan vitamin ili mineral ne suplementiramo bez da smo prije toga utvrdili postoji li doista potreba za time – jasno odgovara prof Banjari.
Deficit vitamina D čest je nalaz, ali nalaz krvne slike mora prethoditi uzimanju dodataka prehrani. Željezo je iznimno važno za žene reproduktivne dobi, no nekontrolirano uzimanje može biti ozbiljno i imati potencijalno štetne posljedice. Čak i vitamin C, koji se generalno smatra bezazlenim, može imati nuspojave.
- Suplementacija nije bezazlena i treba joj pristupiti krajnje oprezno, uzimajući u obzir individualne potrebe osobe – zaključuje prof. Banjari.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije, Europske agencije za sigurnost hrane te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....