Inati se, Slavonijo!

Nema im ravna: mama Katica kuha, a sin Marko svijet upoznaje s tradicionalnim slavonskim delicijama

Ovaj zaljubljenik u fotografiju i veliki štovatelj tradicije i naslijeđa svojih predaka, ugostio nas je u roditeljskom domu gdje nam je njegova mama pripremila nekoliko izvornih slavonskih slastica sa salom i masti

Posljednji mjeseci u godini u našim su krajevima već generacijama jako važni, posebno na istoku Hrvatske. Studeni zato što je to u slavonskim dvorištima tradicionalno vrijeme svinjokolje (i nadamo se da će taj običaj, svemu usprkos, opstati), a prosinac jer se cijela obitelji okuplja oko stola te uz domaću šljivu, dobru kapljicu vina i specijalitete koje je pripremila domaćica kuće uživa u svakom zalogaju cjelogodišnjeg truda. Ističemo ovdje Slavoniju jer ni u jednom kraju Hrvatske, kao ondje gdje su prostrana zlatna polja, seljak ne cijeni svinju kao Slavonac. Prvo pomogne krmači da se oprasi, pa hrani, njeguje i tepa tom malom prascu da se othrva vrućini, suši, bolestima i pritiscima modernog doba. A onda ga, kad za to dođe vrijeme i nabaci dovoljan broj kilograma, iskoristi da bi prehranio svoju obitelj, a bome i preko posrednika dao svima nama priliku da uživamo u prerađevinama od svinjskog mesa. Zato se sjetite Slavonaca kad za Uskrs režete domaću šunku, dobijete na poklon domaći kulen ili seku, kad pravite prženice u masti ili kad uz omiljeni sir, vrhnje i ljetnu rajčicu narežete prst debelu slaninu susjedova brata, bake, ujca ili strine iz Slavonije ili Baranje. A posebno ih se sjetite kad vam uoči Božića ili Nove godine stigne paketić domaćeg sala ili limena kutija puna salenjaka.

image

Marko Čaklovac

Tomislav Krišto/Cropix

Jedan lijep podsjetnik na ovaj kraj, sve njegove gastronomske ljepote i svestranosti te tradiciju nama je poslan putem društvene mreže Instagram preko profila Okusi Slavonije. Samo jedan brz pogled na njega bio je dovoljan da nam narastu zazubice. Fotografije zamamne, slasne i sočne hrane odmah su nas vratile u prošlost i dočarale neke već zaboravljene okuse. Potpisuje ih zaljubljenik u fotografiju Marko Čaklovac, 29-godišnji mag. ing. građevinarstva, koji je Okuse Slavonije pokrenuo u prosincu 2020. godine. Posjetili smo ga u rodnom mjestu Klakar nedaleko od Slavonskog Broda gdje nas je dočekao s obitelji: mamom Katicom, tatom Matom, bratom, snajkom i tek nekoliko mjeseci starom nećakinjom.

Povod našeg susreta bile su tradicionalne slavonske slastice u kojima se upotrebljavaju salo, svinjska mast, slanina ili čvarci. Kako sam pomalo kuha, ali uglavnom mesna jela, ovog se zadatka prihvatila njegova mama Katica koja nas je dočekala s velikim osmijehom dobrodošlice, iako je upravo stigla kući iz 12-satne smjene koju je provela u brodskoj Općoj bolnici gdje radi kao medicinska sestra na Odjelu ortopedije i traumatologije. No, mama je bila i logičan izbor jer upravo njezina i jela njegova oca, ravnatelja brodske Ekonomsko-birotehničke škole, Marko najčešće objavljuje na Instagramu. Toga su, kaže nam, njegovi roditelji od početka bili svjesni i podržali su. A kako i ne bi kad je ono što radi ovaj mladi Slavonac hvalevrijedno.

image

Sve što vidite na Instagram profilu Okusi Slavonije fotografirao je Marko, a napravila njegova majka Katica ili otac Mato

Tomislav Krišto/Cropix

"Primijetio sam na nekoliko stranica na Instagramu, koje su predstavljale tradicionalnu hranu Hrvatske, kako zapravo jako malo hrane ima iz Slavonije. Budući da sam iz malog slavonskog sela Klakar i da smo oduvijek kuhali tradicionalna jela, kako moje bake tako i moji roditelji, došao sam na ideju da napravim stranicu s hranom koju mi pripremamo. Cilj je bio prikazati da se ne svodi sve na kulen ili, kako mi u našem kraju kažemo, kulin, šunku i slaninu, nego da ima puno drugih jela, i slanih i slatkih", kaže nam Marko koji ljubav prema hrani i tradiciji gaji odmalena.

image

Katica Čaklovac pripremila nam je slastice sa salom i svinjskom masti

Tomislav Krišto/Cropix

"Budući da imamo svoj vrt i uzgajamo svoje povrće - rajčicu, papriku, luk, češnjak, krumpir, ciklu, cvjetaču, kupus, zelenu salatu, mahune, mrkvu, peršin, tikvice - neizostavni su i zimnica i pekmezi od domaćeg voća. Uzgajamo kokoši, piliće i svinje pa su neizostavne i tradicionalne slavonske svinjokolje od kojih uvijek bude kulina, debelih i tankih kobasica, šunke, slanine, čvaraka, domaće svinjske masti i sala. Nekada davno je baka često i domaći kruh pekla u krušnoj peći i imali smo krave pa proizvodili domaći kravlji sir, kajmak i putar. Sve mi je to odmalena usadilo ljubav prema hrani i kuhanju", govori nam, naglašavajući što za njega znači tradicija: "Ona je za mene ljubav prema Slavoniji, prema zemlji, hrani, ljudima, običajima, ljubav prema svemu onome što jesmo i što nas čini Slavoncima, Šokcima. Kako smo tradiciju naslijedili od svojih predaka, isto tako smo je dužni prenijeti svojim potomcima".

image

Salo koje se dodaje u kolače treba biti domaće i dobro samljeveno

Tomislav Krišto/Cropix

Koliko ga je obuzela ova misija ne govore samo njegove fotografije, nego i sobica u obiteljskom domu koja vas, kad u nju kročite, vrati u neka davno prošla vremena. U nju je smjestio stare predmete i pomagala vezana uz kuhinju, koje je uglavnom naslijedio i sačuvao te koristi za potrebe snimanja tradicionalnih slavonskih jela.

"Neke stvari su čak od moje prabake i pradjeda. Tanjuri i pribor za jelo, razne zdjele i posude, kalupi za kolače, stare bilježnice s receptima, ručni top za nadivanje kobasica, kantice za mlijeko, malo bure i kaca u kojoj se nekada kiselio kupus, sito za sijanje brašna, pasir za paradajz juhu, ožeg kojim su se pravili kolači na staroj peći na drva, pa i stare slavonske rađene salvetice. Ono što mi je najdraže je stari drveni stol koji je napravio moj pradjed jer uz sav ovaj pribor daje poseban tradicionalni štih fotografijama. Ipak, najdragocjeniji su mi stari prabakini tanjuri u kojima serviram većinu hrane jer je danas teško pronaći takve tanjure, a najstariji predmet u sobi je drveno korito u kojem se nekada mijesilo tijesto za kruh koji se pekao u krušnoj peći", ponosno nam pokazuje.

image

Da bi se salo lijepo "utkalo" u tijesto, treba ga dobro istući valjkom

Tomislav Krišto/Cropix

I on i Katica slažu se kako im je teško izdvojiti samo jedno jelo koje je za njih simbol Slavonije, pa nam spominju pečenku iz krušne peći, kulin i kobasice, slavonsku šunku i čobanac, što nije ni čudo kad ga gazda kuće Mato savršeno priprema. Vjerujte, probali smo. I kad govorimo o Markovu savršenom slavljeničkom objedu i svemu što će Katica pripremiti za blagdanski ručak, vidi se da jabuka ne pada daleko od stabla.

"Slavonska gozba po mojoj želji bila bi, kako mi to kažemo, ‘po redu‘. Najprije domaća bistra juha od piletine i junetine te povrća s domaćim rezancima. Za drugi slijed kuhano meso i povrće iz juhe uz domaći paradajz sos i bijeli sos od kopra. Treći slijed bila bi domaća filana paprika ili domaća sarma, ako je zima, te za četvrti slijed pečenka s kupusom na salatu i paradajzom. Za sam kraj nekoliko sitnih slavonskih kolača", kaže Marko dok se njegova majka nadovezuje blagdanskim menijem: "Na stolu u našoj obitelj za Božić bit će pet sljedova. Hladetina ili, kako se u našem kraju kaže, ladnetine, bistra domaća juha s domaćim rezancima, kuhano meso i povrće s paradajz sosom, pečenka s francuskom salatom, iako se nekada davno nije pravila francuska salata nego su salate bile od zimnice (kisela paprika, cikla ili turšija), i za kraj najmanje pet vrsta sitnih slavonskih kolača".

image

Za pripremu salenjaka uvijek se bira najbolji pekmez, najčešće domaći od šljiva

Tomislav Krišto/Cropix
image
Tomislav Krišto/Cropix
image
Tomislav Krišto/Cropix
image
Tomislav Krišto/Cropix
image
Tomislav Krišto/Cropix

SAVJETI ZA SALENJAKE:
Sve sastojke stavite u posudu i ništa ne miješajte, nego samo poklopite posudu i tako ostavite da germa nabubri.
Dok mijesite tijesto, brašno dodajte postupno, nikako nemojte sve istresti odjednom.
Svinjsko salo sameljite na mašinu te u njega dodajte rakiju i zatim ga još izradite mikserom.
Ne preskačite tući tijesto razvijalom (valjkom, valjalom, sukačom, oklagijom) kako bi se svinjsko salo što bolje razbilo.

Markova je mama ljubav prema kuhanju naslijedila od svoje majke, a puno je naučila i od svekrve. Marko nam kaže kako je od svoje mame dobio jako puno savjeta vezanih uz tijesta, ali i kako još treba naučiti pripremati domaće krafne "jer su njezine odlične". Od Katičinih deserata još ističe knedle s domaćim šljivama i tačke s domaćim pekmezom, a to su ujedno jela koja ga uvijek mogu razveseliti kad ih njegova mama pripremi.

Inače, govori nam Katica, u njezinoj se kuhinji često peku tradicionalne slastice jer je uz nedjeljni ručak kolač neizostavan.

"Pečem ih često i tijekom tjedna. Uglavnom su to tradicionalne slastice poput kajmakana, šapa s medom ili rogačem, buhtli i paprenjaka", govori nam dok i treći put mijesi tijesto za salenjake koje će nas poučiti pripremiti, ali i motati kako je to naučila kao djevojčica u rodnoj Donjoj Bebrini.

image
Tomislav Krišto/Cropix

Dok se bori s tijestom koje kipi iz zdjele, pitamo je za omiljenu slasticu. Oči joj se nasmiju od sreće dok izgovara - domaće krofne.

Je li ih teško pripremiti? Na što treba paziti, pitamo je, znajući da to nisu one konfekcijske masne lopte tijesta kakve možemo kupiti u svakom supermarketu.

"Meni više nije teško jer sam ih pravila puno puta, ali najbitnije je da se tijesto dobro umijesi. Ne smije biti pretvrdo i mora se dobro podići, a prilikom pečenja svinjska mast ne smije biti jako vrela. Kada se krofne spuštaju u otopljenu svinjsku mast, potrebno je okrenuti gornju stranu u mast i poklopiti posudu poklopcem. Kada se ispeče ta strana, krofne se okrenu i posuda se više ne poklapa", otkriva nam trikove koje je davno naučila.

Iako se trudi prenijeti znanje i običaje na svoju djecu, a jednog dana će i na unuke, sjetno nam govori kako je mnogima već i danas teško slijediti tradiciju.

"Teško je jer sve manje ljudi ima svoje domaće proizvode i nemaju vremena kad je život postao tako brz. U našoj obitelji još uvijek imamo domaće proizvode tako da je kod nas još uvijek očuvana tradicija, pa i sama priprema tradicionalnih jela". Stoga, obitelj Čaklovac i ove će godine imati svinjokolju, a Katica nam je u dahu ispričala kako to kod njih izgleda, barem kad je hrana u pitanju.

"Za doručak za svinjokolju se priprema svježa pečena kobasica (najčešće dobivena od nekoga kod koga se prethodno išlo na svinjokolju). Zatim su tu pohano svinjsko meso, pržene crne svinjske džigere s bijelim lukom, pire krumpir i jedno staro jelo - bijele svinjske džigere (pluća) i meso od svinjske glave prženo na svinjskoj masti s puno crvenog i bijelog luka sa začinima. Uz sve to idu razne salate od zimnice. Potom se za večeru prave bistra juha od svinjskog mesa i povrća s domaćim rezancima, kuhano svinjsko meso s paradajz sosom i hrenom, sarma od svinjskog mesa te pečeno rolano svinjsko meso (potrbušina) i pečena svježa kobasica koja se napravila taj dan kako bi se isprobala kakva je uz pečeni krumpir i salate od zimnice. Od kolača se prave krofne i salenjaci."

image

Katica Čaklovac

Tomislav Krišto/Cropix

Kad smo sve to čuli, točno nam je došlo žao što nismo odgodili snimanje... No, u tom je trenu zamirisalo iz pećnice, vade se prvi salenjaci i već u limove za pečenje stavljaju osinjaci. Bit će to utješna nagrada do neke druge prigode.

A evo i kako pripremiti sve te divote sa salom i svinjskom masti!

SALENJACI

image
Tomislav Krišto/Cropix

OSINJACI

image
Tomislav Krišto/Cropix

KOLOMBARE

image
Tomislav Krišto/Cropix

PAPRENJACI

image
Tomislav Krišto/Cropix


Ova priča objavljena je u novom broju magazina Dobra hrana u kojem možete pronaći još recepata za slastice sa salom i svinjskom masti kao i sa sušenim voćem. Ne propustite!

image

Dobra hrana, zima 2023.

Fotografija: Berislava Picek, Art Direkcija: Vesna Veselić
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. lipanj 2024 22:46