piše: mateja Domitrović
snima: Mario Kučera
Moje kuharsko i kušačko iskustvo s tikvama, bundevama iliti bučama svodilo se, do ovog editorijala, na nekoliko jela: klasičnu juhu od bundeve, varivo, bučnicu, popečke i bakinu pečenu turkinju, koja se pekla u peći na drva i bila je posebno slatka (kao valjda i sva jela koja je baka radila). Ovoga puta htjela sam probati nešto novo pa sam pohodila plac da vidim što se nudi. Butternut, hokaido, patišoni, pokoja stambolka, duge zelene tikve i hrpa onih ukrasnih koje su mi bile tako slatke da bih ih najradije proglasila jestivim bundevicama (pomislih, kupit ću koju samo za potrebe snimanja, tek toliko da se nađu negdje u kadru).
Na kraju sam na placu kupila samo jednu tikvu: butternut, jedan dio sam nabavila na štandu na sajmu “Zdrave hrane”, a većinu kod prijateljičine mame u Mošćenici. Teta Mara ih je već ubrala u vrtu, izglancala i poredala u dvorištu kao na kakvoj izložbi. E, to je bila neviđena sreća. Kad sam ih ugledala onako bucmaste, male i velike u svim nijansama narančaste, žute i zelene, već su mi se vrtjele neke ideje po glavi i jedva sam čekala da ih ubacim u lonac. Znala sam da ih je previše (mogla sam s njima nahraniti cijelu zgradu), ali nisam odbila sve ih ponijeti u Zagreb. Moj plijen je uvećan povrćem iz vrta, ukiseljenom ciklom, domaćim sokom od paradajza i kečapom, pa mom veselju nije bilo kraja. Neke su naravno iskorištene, a neke sam na kraju kuhanja podijelila.
Fenomenalna u slatkim i slanim jelima
Bundeve su vrlo zahvalna namirnica i od njih se može pripremiti hrpa slanih i slatkih jela, kao što su: juhe, variva, rižota, ravioli, njoke, salate, kruh, kolači, torte, pudinzi, marmelade, džemovi, sok, mogu se kombinirati s mesom ili poslužiti samo kao prilog ili umak. Odličan su izvor vitamina (posebno vitamina C i E, koji je čuvar mladosti) i minerala, lako su probavljive i ne debljaju, jer sadrže više od 90% vode (na 100 g ima samo 26 do 30 kalorija). A sjemenke bundeve pak imaju deset puta veću hranjivu vrijednost od njenog mesa i izvrstan su izvor bjelančevina, pa tako u šaci sjemenki ima više bjelančevina nego u prosječno velikom mesnom odresku. No, treba znati, u 100 g sjemenki ima gotovo 600 kalorija. Od njenih golica radi se i ulje, koje je specifičnog, orašastog okusa i ima ljekovito djelovanje (ja ga najviše koristim u salatama, ali ga volim preliti i po sladoledu od vanilije).
Od kore do sjemenki uz dobar nož
No, njihova iskoristivost ide dalje, koriste se zbog svoje čvrste kore kao posuđe, neke vrste imaju ulogu boca u kojima se prenosi voda i vino, neke se koriste kao lule i glazbeni instrumenti, od nekih se rade lampe, neke se koriste kao spužve i neke od njih se uzgajaju i kod nas.
Moram napomenuti da za svladavanje onih velikih trebate imati dobar nož, jer razrezati ih i oguliti im koru nije baš lak zadatak. Jela koja smo za vas skuhali nisu nimalo zahtjevna, do bundeva nije teško doći, nude se na mnogim štandovima i policama (sreća vaša ako imate mogućnost sami je odabrati i ubrati u vrtu), pa stoga uživajte dok im traje sezona.