Zahvaljujući istraživanjima dr. sc. Maje Žulj Mihaljević sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pod mentorstvom profesora Pejića, otkriveno je da plavac mali ipak nije plod odnosa tribidraga i dobričića, kao što smo mislili proteklih desetak godina. Poznato je da znanost ne poznaje dogme i stalno preispituje stečene spoznaje. Tako smo, primjerice, do 2006. učili da je Pluton planet našeg Sunčeva sustava, kojih ima ukupno devet, pa smo se morali naviknuti da ipak nije i da planeta ima samo osam, bez Plutona koji sad spada u skupinu patuljastih planeta koje i dalje otkrivamo i čiji broj raste.
Tako je i plavac mali donedavno imao oca i majku, sorte tribidrag i dobričić, a sada smo spoznali da to više nije točno. Naime, tijekom rada na svojoj doktorskoj disertaciji Maja Žulj Mihaljević je usavršenim metodama ustanovila da tribidrag i dobričić pokazuju jedan tip kloroplasta, a plavac mali drugi tip, naslijeđen po majci. To znači da ni tribidrag, ni dobričić zasigurno nisu majka sorte plavac mali, što pobija dosadašnje uvjerenje da je plavac mali njihovo dijete. Po muškoj strani je veza potvrđena s obje sorte i odnos roditelj-potomak plavca malog i dalje postoji i s tribidragom i s dobričićem, ali zasad ne znamo u kojem je tko svojstvu. Tko je dijete, a tko roditelj.
Rad na ustanovljavanju porijekla sorte vinove loze je kompleksan jer je vinova loza hermafrodit te se može sama oprašiti, što je najčešće slučaj, a može je oprašiti i druga loza. Ako je jedan roditelj izumro, nikada se sa sigurnošću neće moći utvrditi tko je tko u odnosu roditelj - potomak preostale dvije sorte jer i kada se rodbinska veza ustanovi, ne može se znati koja je sorta starija.
Kada se radi utvrđivanje roditeljstva, kod ljudi nije problem zaključiti tko je dijete, a tko je roditelj zbog očite razlike u starosti, čak i kad nemate genome oba roditelja, nego samo jednog. Kod loze koja se već tisućljećima razmnožava klonskim dijeljenjem, to jest kalemljenjem mladice jedne loze na stablo druge, ne može se znati koja je sorta starija. Tu pomažu povijesni zapisi i stari herbariji, ali ni oni ne pružaju potpunu sigurnost. Činjenica koja se nije promijenila novim spoznajama jest da je plavac mali i dalje sorta porijeklom dalmatinskog podneblja jer je, osim s tribidragom i dobričićem, rodbinski nedvojbeno vezana i s brojnim drugim dalmatinskim sortama, poput babice, drnekuše, glavinuše i ninčuše direktno, a posredno i s babićem, grkom, plavinom i vrancem.
On i dalje ostaje kralj crnih vinskih sorti u Hrvata, najzastupljenija crna sorta Hrvatske na kojoj su generacije ljubitelja izgradile očekivanja kad su crna vina u pitanju. Tek u novije vrijeme suptilnije i nježnije sorte, poput pinota crnog ili frankovke, dobivaju zasluženu pažnju, ali plavac mali i tip vina kakav se od te sorte njeguje, punog tijela, koje odiše zrelošću i slađim voćnim aromama, u svijesti većine jest i još će dugo ostati sinonim crnog vina za posebne prilike. Danas, s obzirom na nedavnu temeljitu retrospektivu plavaca s Pelješca u magazinu Dobra hrana, donosimo preporuke tri izvanserijski dobra plavca izvan Pelješca.
Volarević, Plavac mali Syrtis Gold edition 2016.
Cijena: 140 kn
Kvaliteta: 92/100
Volarević je ime koje treba pažljivo motriti u nadolazećim godinama jer je kvaliteta svih vina koje rade, od pošipa preko roséa do plavca, na najvišoj razini već nekoliko godina zaredom. Oni na specifičnoj mikrolokaciji Komarne uspijevaju dobiti poznatu zrelost i gustoću premium plavaca, a istodobno sačuvati balans i svježinu. Od 2016. nadalje njihovi plavci stoje uz bok ponajboljim plavcima Dalmacije. Linija Gold Edition je rezervirana za perjanicu vinarije, to jest najbolje od cijelog podruma. Ovaj primjerak iz 2016. izvrsno je vino s potencijalom za dugogodišnje čuvanje. Duboke je i sasvim neprozirne tamno crvene boje s refleksom ljubičaste. Intenzivnog mirisa koji odiše koncentriranom voćnošću, s asocijacijom na šumsko voće, a zatim i na brojne začinske arome porijeklom iz drva. Okus je punog tijela, s puno svježine, bez prezrelosti, koncentracija je visoka, toplina prisutna, tanini zrnati i obilni, a trajanje je vrlo dugačko. Izvanredan predstavnik terroira Komarne kad su plavci u pitanju u jednoj od berbi desetljeća. 15% alk.
Uz hranu poput: pašticade, veprovine u umaku od brusnica i vrganja, reduciranog janjećeg gulaša.
Colnago, Mali plavac, 2017.
Cijena: 80 kn (0,5 l)
Kvaliteta: 92/100
Široj javnosti sasvim novo i nepoznato ime s Hvara oduševilo je prvim plavcem kojim se otputilo iz vinarije dalje od otoka. Naime, kako se radi o maloj vinariji smještenoj na Paklenskim otocima preko puta grada Hvara, svoje skromne kapacitete inače u cijelosti rasproda u kušaonici u sklopu OPG-a. Ovaj plavac je klasični primjerak tradicionalnog premium plavca u najboljem smislu te riječi. Visoke koncentracije, bogatog mirisa, prije svega na džem od šljive i zrelo grožđe plavca malog s nešto suhih smokava u primjesama, pa još aromama hrasta. Okus je mekan i zaobljen, odiše zrelošću, ima i dodir slatkoće, s puno džemastog voća na finišu. Tanini su vidljivi, ali dozreli i ne stežu. Trajanje je dugačko, retrookus slastan. 14,0% alk.
Uz hranu poput: pašticade, jelenjih odrezaka u aromatičnom umaku, paškog sira.
Zlatan otok, Zlatan plavac Grand select 2013.
Cijena: 220 kn
Kvaliteta: 92/100
Perjanica poznate hvarske vinarije Zlatan otok je s berbom 2013. izmijenila ime iz Zlatan plavac Grand cru u Zlatan plavac Grand select. U stilskom izričaju se ništa nije izmijenilo, kao ni po pitanju kvalitete. Grand select je kao i njegovi prethodnici, naročito onaj iz 2011. godine, jednako masivno i bogato vino punog tijela i naglašene zrelosti, ali i sjajne ravnoteže. S dovoljno svježine pa je, s obzirom na snagu, sasvim bez težine. Zrelih je i zrnatih tanina, s puno džemaste slasti na finišu. S aromama džema od šljive, zrelih borovnica, kao i s finom i umjerenom podlogom hrasta. 15% alk.
Uz hranu poput: bifteka s bukovačama u mesnom umaku, složenca od junetine, mrkve i krumpira, pašticade i sličnog.
