NOVI ŽIVOT KVARNERA

Nude više od vrhunske žlahtine! Ovo su najperspektivnije i posjeta vrijedne kvarnerske vinarije

 Biljana Gaurina/Cropix
Najperspektivnije kvarnerske vinarije ulažu u nasade, kušaonice i podrume, a time i u kvalitetu svoga vina

Kvarner je domovina žlahtine. Sorte koja daje nježna i lagana vina. Zavodljivih suptilnih aroma blagog cvijeća, citrusa i sočnih ljetnih jabuka. Vina koja osvježavaju lakoćom, a ne visokom kiselinom, koja osvajaju šarmom, a ne snagom. Vina koja su krhke strukture i vitkog tijela, stvorena za ispijanje, a ne filozofiranje. Za afirmaciju žlahtine svakako je najzaslužnija poljoprivredna zadruga iz Vrbnika, jedan od rijetkih primjera uspješnog zadrugarstva domaće vinske industrije. Uzrok njihova uspjeha leži u pouzdanosti i standardnoj kvaliteti. Naime, Zlatna vrbnička žlahtina nikad ne razočara banalnim manama poput oksidacije ili nečistoće. Jednostavna je, lagana i nezahtjevna, ali uvijek fina i čista. Takav obrazac slijedi i većina drugih vinara s Krka i iz obližnjeg Novog Vinodolskog, a povremeno se nađe i neka etiketa s malo ambicioznijim pristupom, poput Katunarove Santa Lucije, Šipun žlahtine ili žlahtina vinarija Gospoja i Ivana Katunara.

image
Tea Cimas/Cropix

Ipak, Kvarner nije samo žlahtina. Nekoć, prije industrijalizacije širega riječkog okruženja, Kvarner je bila jedna od važnijih vinskih regija i pionir pri uvođenju pjenušavih vina u Hrvatsku, koja su u to doba, početkom prošlog stoljeća, nosila naziv vodice.

Uzgajale su se na Kvarneru i brojne druge sorte, od kojih se neke danas ponovno oživljavaju. Crna sorta sansigot (sušćan) je druga po zastupljenosti poslije žlahtine, od autohtonih kvarnerskih sorti, a onda su tu još trojišćina koja daje lijepa živahna ružičasta vina, pa brajdica, gegić, jarbola i tako dalje. U Kastavštini se proizvodi bijelo vino Belica, dobiveno miješanjem više lokalnih sorti poput mejskog, divjaka, jarbole, verdića i malvazije, poznato po lakoći i nižim alkoholima. Zahvaljujući razvoju turizma, kvarnerske vinarije danas prosperiraju, redovno investiraju u nasade, kušaonice i podrume te ulažu u kvalitetu. One najperspektivnije i vrijedne posjeta slijede u nastavku.

image
Matija Djanjesic/Cropix

VINARIJA PAVLOMIR, NOVI VINODOLSKI

U Novom Vinodolskom je vinarija Pavlomir obnovila stare vinograde žlahtine, zasadila i brojne nove s internacionalnim sortama poput chardonnaya i cabernet sauvignona te na neki način u taj povijesno vinski kraj vratila vinogradarstvo kao važan dio lokalne ekonomije. Osim po odličnim sortnim vinima, vinarija Pavlomir je poznata po pjenušcu Pavlomir 1822, osvajaču nagrade za najbolji pjenušac na Salonu pjenušavih vina u Zagrebu. Sagrađeni su i ozbiljni kapaciteti za prijem manjih i većih grupa turista i posjetitelja u vidu restorana u sklopu vinarije koja se nalazi neposredno uz vinograde.

VINARIJA IVAN KATUNAR, VRBNIK

Već dugo su prisutni na lokalnoj vinskoj sceni i kvalitetom vina su stalno na njezinu vrhu. Osim žive sortne žlahtine koja odiše svježinom i koja je perjanica vinarije, jako dobar posao rade i s drugim sortama. Prije svega, s lokalnim sansigotom koji ima svježinu dobrog terana, voćnost finih pinota i, ono najvažnije, u Ivana Katunara uvijek savršeno uravnoteženu kiselinu, što je najveći izazov kod ove sorte sklone visokim kiselinama. Rade također mirisni i slatkasti muškat žuti te svoju verziju lokalnog pjenušca naziva Biser žlahtine, dobivenog charmat metodom.

image
Tea Cimas/Cropix

VINARIJA NADA, VRBNIK

Nalazi se u mjestu Vrbnik i zapravo je slavnija po svojoj ugostiteljskoj ponudi nego po vinima. Međutim, njihova je žlahtina jedna od pouzdanijih, često intenzivnija na nosu od prosjeka, s izvrsnim, vrckavim, osvježavajućim, britkim i intenzivnim okusom.

VINARIJA GOSPOJA PZ, VRBNIK

Osnovale su je obitelji Toljanić i Brusić 1995. godine, brzo je izrasla u vrbničku i krčku vedutu, i to je ostala do danas. U međuvremenu je sagrađen atraktivni i uvijek popunjeni Vinotel Gospoja, a i prije njega im je ugostiteljska ponuda bila jedan od glavnih mamaca za posjete. Posvećeni su proizvodnji prije svega žlahtine, a poznati su još po desertnom vinu naziva Misno vino i pjenušcu Gospoja koji je osvojio zlatnu nagradu 2018. godine na veronskom Vinitalyju. Izvan Krka i Kvarnera njihova je žlahtina jedan od najpopularnijih izbora restoratera, pa je se može naći od Zagreba do Dalmacije.

GRAND VILLAGE ESTATE WINERY, SELCE

Najmlađa vinarija na ovom popisu i s obzirom na to da se nalazi kod Selca, još je jedna koja u povijesni vinarski kraj vraća vinogradarstvo na velika vrata. Bave se autohtonim kvarnerskim sortama, žlahtinom, trojišćinom i sansigotom. Imaju jako dobra vina, prilično obećavaju kao projekt i šira ih javnost tek treba otkriti.

VINARIJA PLOVANIĆ, KASTAV

Jako talentirana vinarija čiji je najjači adut malvazija. Vjerojatno prva malvazija na istočnoj strani Istre koja pokazuje kvalitetu dostojnu one elitnih vinarija s popularnijeg zapadnog dijela poluotoka. Osim malvazije, vinarija Plovanić radi lokalno bijelo vino Belica, svakodnevno vino od više lokalnih sorti, dobar pjenušac i elegantni i živahni crnjak Nera.

ESTATE WINERY KATUNAR, VRBNIK

Vinarija koja je ostavila velik trag na vinskoj sceni Hrvatske. Obilježava ih inovativnost, primjerice žlahtinu proizvode u čak četiri stilska izdanja: kao svježu žlahtinu, zatim Svetu Luciju kao zreliju i puniju, pa onda maceriranu žlahtinu obojenu bojom starog zlata, jačeg okusa, i žlahtinu iz amfore, krepko vino snažnog okusa s vidljivim taninskim stezanjem. Poznati su i po dobrim crnim vinima, prije svega Kurykti Nigri, ali i najsjevernije zasađenom plavcu malom, čiji su vinograd zasadili iznad Baške na jugoistočnom dijelu otoka Krka.

PZ VRBNIK, VRBNIK

Smješteni u vrbničkoj lučici, na nekoliko koraka od mora, najveći su proizvođač žlahtine. Većinu uroda žlahtine iz poznatog Vrbničkog polja oni otkupe i od tog grožđa rade slavnu Zlatnu vrbničku žlahtinu. Bez obzira na veličinu podruma, njihova je žlahtina jedna od najkonzistentnijih po pitanju kvalitete. Perjanica podruma je žlahtina označena kao Grand cru, a inovirali su i odležavanje pjenušaca u moru koji nazivaju Valomet. Također je od žlahtine. Imaju i nešto malo crnog vina, ali inferiornije kvalitete u odnosu na vrlo pouzdanu žlahtinu.

image
Tea Cimas/Cropix

VINARIJA ŠIPUN, VRBNIK

Vlasnik Ivica Dobrinčić je ujedno i rasadničar. Posvećen je, osim proizvodnji vina, i očuvanju starih kvarnerskih sorata. Za početak, njegova je žlahtina nijansu kompleksnija od prosjeka, slojevitijih aroma i intenzivnijeg okusa, a pritom i dalje s očekivanom elegancijom i lakoćom. Proizvodi jako dobar sansigot, živ, ugodno kiselkast, jako obojen i vrlo sočan. Od sorte trojišćina rade jedan od najljepših hrvatskih rosea, a perjanica podruma je bordeaux blend naziva Kapitul, prvo kvarnersko crno vino namijenjeno kolekcionarstvu i ozbiljnom dozrijevanju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 15:37