SVIJET OKO NAS

Ova botaničarka naučit će vas sve o besplatnom ručku, ubrat ćete ga na sljedećem izletu u šumu

"Za mene nema ništa bolje nego zaputiti se u šumu s košarom i alatom za branje bilja", kaže Gabrijela

Juha od koprive i maslačka, salata s trpucem i namaz od mišjakinje bili su naš ručak tog neobično toplog jesenskog utorka. U kuhinji zagrebačkog Centra za kulturu prehrane, naime, susret smo dogovorili s Gabrijelom Vrbetić, iskusnom botaničarkom koja se posljednjih godinu i pol intenzivno posvetila radionicama, istraživanju i potrazi za samoniklim biljem.

"Po zanimanju sam agronom, botanikom se bavim već godinama, a moji se bave proizvodnjom batata pa sam praktički oduvijek s prstima u zemlji. Orijentirana sam na foraging i redovito se educiram kako bi kroz svoje radionice ljudima mogla prenijeti što više znanja", govori nam pomalo sramežljivo Gabrijela pri upoznavanju. Dodaje odmah i kako skupljanje samoniklog bilja nije jednostavan zadatak, postoji puno informacija, kojima nas kroz cijeli naš razgovor obasipa, ali i pravila.

image

Gabrijela nas kroz razgovor uvodi u svijet samoniklog bilja

Berislava Picek/Cropix

Zakonski propisi

Primjerice, objašnjava nam, postoje biljke koje se prema zakonu mogu brati u ograničenim, propisanim količinama i uz dozvole. Među njima se nalaze gospina trava, ali i iznimno popularne divlje šparoge. No, kaže, to joj je sasvim u redu jer nije ovdje da bi profitirala prodajući biljke koje joj je priroda dala, niti je uzgajivač. Ona je ovdje u službi edukatora i, moramo dodati, sjajne kuharice amaterke koja nam je od samo nekoliko sastojaka, koje je tog jutra ubrala, pripremila tri fantastična jela.

image
Berislava Picek/Cropix

S Gabrijelom smo se našli nakon što smo na stranicama Centra za kulturu prehrane vidjeli kako ovih dana održava radionicu, što nam je najprije bilo pomalo čudno, s obzirom na to da je jesen i takvo što često se odvija uglavnom u proljeće. No, Gabrijela nam je objasnila i to.

image

Nove radionice biti ce u Centru za kulturu prehrane u Nazorovoj ulici.

Berislava Picek/Cropix

"Kasna je jesen, ali je neuobičajeno toplo, nije bilo mrazeva i trenutačno možete na jednom izletu uz rub šume pronaći barem 10-ak vrsta bilja od kojih zatim možete napraviti najrazličitija jela. Bit će zdrava, ukusna, a vas neće koštati gotovo ništa. Bitno je samo upamtiti da je bilje najbolje brati uz rub šume, dalje od prometnica i, još važnije, educirati se i biti umjeren, poštovati prirodu i brati samo manje količine", dodaje dok s drvenog tanjura uzima zeleni list i ubacuje ga u usta, zatvara oči i usne razvlači u osmijeh.

image

Gabrijela Vrbetić je zaljubljena u posao koji radi

Berislava Picek/Cropix

Zaljubljena u posao koji radi, Gabrijela nas kroz razgovor uvodi u svijet samoniklog bilja, otkrivajući nam svake sekunde novu informaciju, staje, smije se i shvaća da vjerojatno pola od onog što je rekla nećemo upamtiti, ali svejedno nastavlja.

Strastvena je, živi u skladu s prirodom i razgovor s njom teče lagano i postaje sve ugodniji. Posebice kada nam pruža zdjelicu juhe u koju je ubacila maslačak, koprivu i trputac. Tu nas potpuno osvaja, juha je fantastična i u 10-ak minuta razgovora već grabimo novu porciju.

image

Prelijepo samoniklo bilje koje će uskoro postati naš ručak

Berislava Picek/Cropix
image
Berislava Picek/Cropix

"Svježe bilje puno je hranjivih tvari, a ono koje raste u prirodi jače je i nije toliko podložno bolestima kao ono iz uzgoja pa se tako i mi osjećamo puno bolje i dobivamo neku novu energiju kada pojedemo nešto što smo sami ubrali u šumi", objašnjava nam i, dok uživamo u juhi, dodaje: "Trputac joj daje blagu aromu koja podsjeća na vrganje, a inače od njega na svojim radionicama radim i bombone. Kopriva je sjajna i sušena, primjerice nedavno sam za Halloween radila od nje zelenu focacciu, a maslačak je blag, zdrav, a lako dostupan."

Savijače, rudarska greblica, juhe, namazi, pite i tartevi, sve su to jela u koja vrlo lako možete ukomponirati bilje koje toga jutra uberete u vlastitom dvorištu i upravo sve to Gabrijela polaznike uči na svojim radionicama. Molimo je da nam pobliže objasni kako cijela stvar funkcionira i tko se uopće može prijaviti.

"Radionica u Centru za kulturu prehrane podijeljena je na tri dijela. Najprije imamo kratko predavanje i upoznavanje s biljem i cijelim konceptom, zatim odlazimo u prirodu i beremo bilje, a onda je na redu kuhanje. S druge strane, radionice kod mene u Jastrebarskom sastoje se od upoznavanja, kada s polaznicima sjedim u šumi i razgovaramo kako bismo najprije osjetili energiju grupe, zatim se upoznajemo s biljkama na primjeru ili putem fotografija, a onda odlazimo nešto pojesti.

Taj dio radionice obavljamo, primjerice, na Japetiću ili kod mene na selu, na obiteljskom OPG-u. Nakon toga odlazimo na obližnje livade i beremo ono što je aktualno. Ima tu još elemenata, ali svaka radionica je nadopunjena nečim drugim i uzbudljiva na svoj način. U suradnju s Centrom za kulturu prehrane ušla sam upravo zato što nema svatko mogućnosti doći na radionicu u Jastrebarsko, a primijetila sam da sve više ljudi iz grada zanima ova tematika", ističe.

Spremni za istraživanje

"Vole doći na takve radionice pa onda idući put kad, primjerice, idu na Sljeme mogu ubrati bilje, putem naučiti ponešto i ekipu oko sebe, a uz to se opuštati i biti u prirodi", objašnjava nam i dodaje kako u posljednje vrijeme primjećuje da se sve veći broj muškaraca počeo zanimati za njezine radionice, ali i da ljudi općenito postaju sve otvoreniji za takav tip edukacije, što ju neizmjerno veseli.

Osim radionica, Gabrijela je dosad surađivala i s poznatim imenima domaće gastroscene i, kako kaže, puno toga i sama putem naučila. Kuhala je i s ekipom FOMO Show iz Nizozemske, čiji videi na YouTubeu broje i do milijun pregleda, ali na kraju dana, najviše je ipak veseli podijeliti znanje s grupom ljudi koji su za to stvarno otvoreni. Smatra kako su njezine radionice itekako dobra podloga za kasnije samostalno istraživanje, ali kako se nekih osnovnih stvari uvijek treba držati, bez obzira na iskustvo i znanje.

"Pripazite na količine. Ako je čovjek zdrav i umjeren, može konzumirati sve.

Ponekad se čak i ja sama teško zaustavim pa mami koja priprema bilje za kokoši kažem da im ne daje, da ću ja pojesti. Samoniklo bilje često i otvara apetit pa poslije poželimo pojesti, primjerice, porciju ćevapa", govori kroz smijeh, a zatim ozbiljno nastavlja: "A kako znati je li biljka za konzumaciju dobra? Ona će vas sama upozoriti. Ako je gorkasto, govori vam da je pojedete. Priroda sve odradi sama", zaključuje dobro raspoložena Gabrijela na kraju. Više o Gabrijelinim radionicama i radu možete saznati nanjezinu Instagram profilu @itisgabysgarden.

Salata od samoniklog bilja

2 kriške kruha

2 jaja

1 šaka samoniklog bilja (maslačak, mišjakinja, dragoljub...)

2 žlice kapara

maslinovo ulje

limunov sok

Jaja skuhajte, a kruh narežite na kockice. Stavite na tavu u kojoj ste zagrijali maslinovo ulje i pecite dok kruh ne poprimi boju. U posudu stavite bilje, dodajte jaja, hrskavi kruh i kapare. Začinite maslinovim uljem i limunovim sokom i poslužite.

image

Salata sa samoniklim biljem

Berislava Picek/Cropix

Namaz od graha sa samoniklim biljem

1⁄2 kg domaćeg graha

2 glavice luka

2-3 češnja češnjaka

2 mrkve/batat

15 dag maslaca

1 šaka samoniklog bilja (maslačak, mišjakinja...)

ulje, sol, papar

Dan ranije namočite grah i drugi dan ga prvo skuhajte. Na ulju prodinstajte luk i ostalo nasjeckano povrće. Kad povrće omekša spojiti ga s grahom. Dodati maslac, sol i papar pa dobro i dugo izmiksati štapnim mikserom. Namaz je gotov kad je lijepe, ujednačene konzistencije. Spremiti ga u staklenu posudu i staviti u frižider na hlađenje.

Savjet: Namaz možete napraviti i od graha iz konzerve, a dodati možete i druge začine po želji.

image

Namaz koji je doista prejednostavan za pripremu

Berislava Picek/Cropix

Juha od koprive, maslačka i trputca

2-3 šake vrhova koprive (ona koja peče)

1/2 šake listova trputca

10-ak mladih listova maslačka

0,5 kg krumpira ili batata, tikvica, graha, leće ili patlidžana za bazu i gustoću juhe

1 luk

3 češnja češnjaka

maslac

sol i papar

U lonac stavite ulje i prodinstajte luk. Dodajte vode koliko želite dobiti juhe (više vode rjeđa juha i obrnuto) i povrće za bazu. Kad se povrće skuha, smanjite vatru i dodajte usitnjeno divlje bilje. Neka se malo opusti u vrućoj vodi (bez da kipi). Dodajte maslac, sol, papar i začine po želji i smiksajte štapnim mikserom. Juha je ukusna i hladna drugi dan.

Savjet: Isto to bilje možete pripremiti s voćem i začinima kao smoothie. Primjerice, banana, jabuka, naranča, med, cimet i bilje (mlada kopriva, kiselica..). Okus koprive se uopće tako ne osjeti, a zapravo je jedete svježu kako je i došla iz prirode.

image

Juha od koprive

Berislava Picek/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2022 13:29