Desetljećima već kruži mit da meso sadrži isključivo bjelančevine, dok je kruh izvor jedino ugljikohidrata. To uvjerenje je pogrešno, ističu na Institutu za nutricionistiku u Ljubljani.
Većina namirnica, piše N1, u pravilu sadži različite makronutrijente i to u različitim omjerima. Za kruh, recimo, često čujemo da sadrži samo ugljikohidrate, što nije točno. Dr. Živa Lavriša s ljubljanskog Instituta za nutricionistiku kaže: “Ugljikohidrata u kruhu je oko polovine, osim njih kruh sadrži i oko 10 posto bjelančevina te između 2 i 10 posto prehrambenih vlakana. Sastav kruha, naravno, najviše ovisi o vrsti brašna. Punozrnato brašno sadrži više bjelančevina i prehrambenih vlakana što značajno utječe i na sastav kruha.”
Kruh je, dakle, ne samo dobar izvor ugljikohidrata već i bjelančevina, a količina masti najviše ovisi o načinu pripreme.
S druge strane, meso je ne samo dobar izvor bjelančevina, već može sadržavati i dosta masti, što, naravno, ovisi o vrsti mesa.
Čest je stereotip da meso sadrži samo bjelančevine, što nije točno. “Ogoljeno meso u stvarnosti sadrži približno 25 posto bjelančevine, što je u usporedbi s drugim namirnicama dosta visoka vrijednost. Zato o mesu govorimo kao o proteinskoj namirnici”, ističe Lavriša. “Ostale dijelove mase mesa čini većinom voda te - ovisno o vrsti mesa - veći ili manji udio masti. Manji dio mase mesa predstavljaju i mikronutrijenti, kao što su vitamin B12 i željezo.”
Ugljikohidrati, bjelančevine (proteini) i masti su tri glavne skupine namirnica koje su nužne za funkcioniranje našeg tijela i to u većim količinama. U pojedinim skupinama namirnica određeni nutrijent može prevladavati zbog čega ih katkad označavamo kao “proteinska”, “ugljikohidratna” ili “masna”. To nikako ne znači da namirnica ne sadrži i druge nutrijente. S druge strane, vitamine i minerale uvrštavamo u mikronutrijente jer su nam potrebni u bitno manjim količinama, ističe N1.