Dok u Europi rutinski naručujemo svoj jutarnji espresso, globalno tržište kave upravo proživljava jedan od onih događaja koji bi mogli redefinirati cijenu te navike u nadolazećim mjesecima. Prema najnovijim izvješćima agencije Reuters i vijetnamskih službi za upravljanje katastrofama, središnji Vijetnam pogođen je katastrofalnim poplavama koje su, osim tragičnog gubitka ljudskih života, nanijele nemjerljivu štetu poljoprivrednom sektoru.
Podaci su alarmantni. Vijetnamska agencija za katastrofe izvještava o gotovo 200.000 hektara uništenih ili oštećenih poljoprivrednih površina, uključujući desetke tisuća hektara trajnih nasada u koje spada i kava. Za zemlju koja drži poziciju drugog najvećeg svjetskog izvoznika kave i neprikosnovenog lidera u proizvodnji robuste, koja npr. čini čak do 90 posto mješavina za instant kavu, ovo nije samo lokalna nepogoda, već globalni tržišni šok.
Problem, međutim, nije samo u goloj statistici poplavljenih hektara nego u kobnom trenutku ove nepogode. Studeni u vijetnamskom agronomskom kalendaru nije bilo koji mjesec; to je početak i ujedno najkritičniji dio sezone berbe kave. U normalnim okolnostima, ovo je period suhog vremena koji omogućuje nesmetano branje i, ključno, procesiranje zrna. No, trenutne bujice koje su pogodile regiju Središnjeg visočja (Central Highlands) – srce vijetnamske proizvodnje kave – izazivaju dvostruki udar na opskrbni lanac.
Prvi je onaj očitiji: fizička nemogućnost berbe. Zrele trešnje kave ne mogu čekati povlačenje vode. One koje ostanu neobrane, prezrijevaju, otpadaju i propadaju u blatu. Drugi udar, onaj koji je manje vidljiv, ali koji tržište itekako osjeti, tiče se obrade. Vijetnamska kava se dominantno suši na suncu. Bez sunčanih dana i suhog tla, zrno ne može proći proces sušenja, što ga čini podložnim truljenju i drastičnom padu kvalitete. Govorimo, dakle, o scenariju u kojem značajan dio ovogodišnjeg uroda neće biti samo količinski manji, već kvalitativno neupotrebljiv za izvoz.
Laički rečeno, šteta koju ovaj potop trenutno nanosi gotovo je nemjerljiva. Da bismo je stavili u kontekst, Vijetnam prosječno godišnje izvozi više od 1,5 milijuna tona kave, čime doslovce napaja dobar dio svjetske populacije kofeinom. Sada, u trenutku kada bi ti milijuni tona trebali krenuti prema lukama, oni su ili pod vodom ili zarobljeni na nepristupačnim plantažama. Ne govorimo ovdje o malom poremećaju; govorimo o brisanju ogromnog dijela planirane svjetske zalihe, scenariju u kojem globalna potražnja ostaje ista, a ponuda jednostavno nestaje u bujicama središnjeg Vijetnama.
Ova prirodna katastrofa na brutalan način osvještava koliko je zapravo krhak sustav koji nam svakog jutra servira omiljeni napitak. Situacije poput ove moraju nas podsjetiti da kavu prečesto uzimamo zdravo za gotovo, kao da je riječ o neiscrpnom industrijskom resursu. No, iza svake vrećice kave stoji osjetljiv poljoprivredni ciklus i, što je najvažnije, stvarni ljudi. U ovim poplavama, prema zadnjim podacima, život je izgubilo više od 90 osoba, a stotine tisuća ljudi ostalo je bez domova i izvora prihoda. Cijena koju ćemo možda platiti više u kafiću samo je vrh ledenog brijega; pravu cijenu upravo plaćaju oni koji tu kavu uzgajaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....