Spomen rajnskog rizlinga ili rieslinga, kako ga ostatak svijeta zove, izaziva burne emocije. Voli ga se ili ne voli, obožava ili ne podnosi. Niti jedna sorta nema vjerniji klub obožavatelja od rajnskog rizlinga, koji su, iako brojčano mali u odnosu na poštovatelje drugih sorti, vrlo glasni, a ponekad i sasvim isključivi. Sommelieri su u vječnoj potrazi za savršenim primjercima, debatira se o njegovim kiselinama i mineralnosti, o specifičnim petrolejskim aromama i razvojnom potencijalu. Na ambicioznijim vinskim kartama je neizostavan, a i u privatnim arhivama je često najzastupljenije bijelo vino.
Aromatska umjerenost
S druge strane, jedna druga sorta, koja s njim dijeli identični habitus i zajedničku povijest, prolazi uglavnom nezamijećeno. Radi se o silvancu zelenom (silvanac zeleni - Hrvatska, silvaner - Njemačka, sylvaner - Francuska, sylvánské zelené - Češka, Zöldszilváni - Mađarska itd.). Isti ljudi koji se u raspravama oko rizlinga pretjerano uzbuđuju, u slučaju silvanca ostaju jednostavno hladni, nezainteresirani i podcjenjivački raspoloženi. Sasvim nezasluženo, ali zbog tog stava silvanac je postao sorta sa svakodnevna vina, s tek ponekim izletom u ambiciozne vode kompleksnijih vina za dozrijevanje.
Uzrok vjerojatno leži u aromatskoj umjerenosti silvanca, ponekad do granice neutralnosti. Nekoć je silvanac bio vodeća sorta u Njemačkoj, a danas je po zastupljenosti na petome mjestu, iza rieslinga, müller-thurgau, pinota crnog i dornfeldera. Porijeklo nije sa sigurnošću utvrđeno, većina autora ukazuje na Srednju Europu kao njegov sigurni dom, a kao mjesto rođenja se najviše spominje Austrija. Genetskim istraživanjima su sorte traminac i österreichisch weiss ustanovljene kao roditeljski par, što austrijskoj teoriji daje dodatni vjetar u leđa. Međutim, u Austriji ga ima vrlo malo jer tamo je u potpunosti istisnut od grüner veltlinera (veltlinca) i njegova istinska domovina je zapravo Njemačka. Jedino je tamo voljen i cijenjen prema zaslugama. Osobito u pokrajinama Franken i Rheinhessen gdje mu se pridaje najviše pažnje i gdje je vrlo popularan. Nalazi ga se još dosta u francuskom Alzasu, gdje se uzgaja u nižim dijelovima regije Bas-Rhin, a solidno je zastupljen još u talijanskom Alto-Adigeu, u Češkoj, Slovačkoj, donekle Mađarskoj i Sloveniji te u konačnici u Hrvatskoj.
U doba kad su se uzgajali miješani vinogradi, silvanac je bio gotovo neizostavan, često i okosnica blenda. Međutim, uvođenjem monosortnih vinograda njegov je značaj počeo jenjavati u korist graševine, rajnskog rizlinga, moslavca i kraljevine u nas, a u drugim zemljama uglavnom u korist rajnskog rizlinga ili drugih lokalnih sorti poput veltlinca ili furminta. Silvanac daje nježna i živahna vina, s umjerenim alkoholima, umjerenim ili blago povišenim kiselinama, umjereno intenzivnim aromama i ta je umjerenost vjerojatni razlog njegova silaska s pijedestala. Nekoć, u doba kad je vino bilo neizostavni napitak uz svako jelo, umjerenost i svježina su bile na cijeni više od drugih svojstava. Danas, kada se vino konzumira samo u "prilikama", ponajviše se očekuju ekspresivnost, voćnost i aromatičnost. Stoga prosperiraju sorte kao sauvignon i pošip, a pate one kao silvanac i pinot bijeli.
Strah od mraza
Jedno vrlo praktično vinogradarsko svojstvo rajnskog rizlinga bi također mogao biti dodatni razlog zašto je baš on glavni konkurent silvancu. Rizling je znatno otporniji na smrzavanje i generalno daje pouzdaniji rod, što vinogradare lišava jedne od važnijih briga. Silvanac aromatski prosperira u hladnijim podnebljima gdje i rizling, poput Bregovite Hrvatske, jer tu daje prekrasna blaga vina koja odišu svježinom, aromama poput zelene jabuke, citrusa i herbalnih nota, ali su u tom podneblju strahovi od mraza veći i potencijalni gubici značajni.
Silvanac zeleni je savršen odabir tijekom toplijih godišnjih doba, osobito uz ručak, jer je nježan i nenapadan i alkoholi mu se kreću uglavnom od 11 do 12,5 posto. Primjerci iz Bregovite Hrvatske podsjećaju na one lepršave iz njemačkog Frankena, dok slavonski silvanci više sliče mekšim i težim alzaškim sylvanerima.
Kerman, Silvanac zeleni 2019., Međimurje
Cijena: 22,50 kn
Kvaliteta: 85/100
Jako lijepo svakodnevno vino, finog herbalnog mirisa s nešto voćnih primjesa jabuke, zatim s puno svježine u ustima, s nekom hrskavom herbalnosti i atraktivnom voćnom slasti na finišu. Kvalitetom daleko iznad svoga cjenovnog razreda. 11,6% alk.
Kurtalj, Zeleni silvanac 2018., Plešivica
Cijena: 40 kn
Kvaliteta: 85/100
Ugodno vino osvježavajućeg karaktera. S aromama na vinogradarsku breskvu i jabuku granny smith. Lagano i živahno u ustima, s ugodno naglašenim kiselinama, vitkog tijela, suho i osvježavajuće na finišu. 12,2% alk. Uz jela: iskošteni batak s roštilja, ražnjići od vratine, rižoto s povrćem.
Belović, Silvanac zeleni 2019., Međimurje
Cijena: 50 kn
Kvaliteta: 87/100
Sjajno vino. Nježnog mirisa na ljetne sorte jabuka diskretnijih aroma. Laganog i osvježavajućeg okusa, vitkog tijela, dugačkog trajanja, s efektnom voćnom svježinom na retrookusu. 12,0% alk. Uz jela: lešo bijela riba s krupnom soli i maslinovim uljem. Pureći odresci na žaru.
Sirovica, Silvanac zeleni 2019., Plešivica
Cijena: 43,75 kn
Kvaliteta: 84/100
Ugodnog mirisa, diskretnih herbalnih aroma s nešto zelene jabuke u pozadini. Istodobno živog i blagog ikusa, osvježavajućeg karaktera ugodno naglašene kiselosti. Lagano vino nižeg alkohola za svakodnevno uživanje uz gablece, marende i ručkove. Uz jela: tjestenina pesto genovese, rižoto s plodovima mora, piletina na žaru.
Lovrec, Sylvaner 2019., Međimurje
Cijena: 50 kn
Kvaliteta: 86/100
Lijepo vino osvježavajućeg karaktera, diskretnog mirisa i živog okusa. Odiše svježinom, aromama jabuke, koštunjičavog voća s citrusnim primjesama. U ustima je vino živo i lagano, ugodno naglašenih kiselina, solidnog trajanja. 12,5% alk. Uz jela: lagana rižota s povrćem, ljetni roštilj s piletinom i ražnjićima od svinjske vratine.
Preiner, Silvanac zeleni 2019., Međimurje
Cijena: na upit
Kvaliteta: 83/100
Vrlo svijetle i sasvim providne zelenkaste boje, gotovo bezbojne. Privlačnog i čistog mirisa prije svega na jabuke, pa s nešto cvjetnih primjesa u pozadini. U ustima je blago, elegantnog, osvježavajućeg, kraćeg i aromatski gotovo neutralnog okusa. Uz jela: pržene lignje, panirani oslići i drugi morski plodovi neutralnijeg okusa. Piletina na žaru, pureći medaljoni.
