Sigurno niste znali da je Rovinj rodno mjesto gianduje, odnosno "čokolade" s bademima koju najčešće povezujemo s popularnom Nutellom. E taj je recept davne 1813. godine osmislio Rovinjež Marco Antonio Bazzarini koji je prvi na svijetu objavio recepturu kako se kakao miješa s orašastim plodovima. Objavio je to u brošuri Nacionalna strategija zamjene za čokoladu. Do tog je recepta došao jer je za vrijeme Napoleonske vladavine postojala nestašica kakao, pa je eksperimentirajući s kakao i hranom iz lokalnog okruženja, a to je okolica Rovinja gdje je u to doba bilo badema u izobilju, slučajno osmislio ovaj recept koji je bio odlična zamjena za čokoladu. Ovako to stoji u njegovoj izvornoj recepturi – "šaka dobro preprženih badema, nekoliko zrna lupine gotovo pocrnile na štednjaku, pšenica i šećer. Dobro usitnite pomoću mužara." Dakle, originalno bez kakaa, ali je dodao u fusnoti zapisu da ga se može dodati. I to je bila prava prekretnica u svijetu čokolade.
Danas su tu recepturu kao i najnovije proizvode nastale na temelju Bazzarinijevih zapisa predstavili javnosti Grad Rovinj i njegova turistička zajednica zajedno s Barbarom Lipovščak, prezentatoricom čokolade u Atelieru Ecostyle koji je vlasnik branda Croatian Choco Concpet te poznatim hrvatskim chefom Denizom Zembom. Predstavljena je izvorna rovinjska čokolada, čokoladni namaz i praline te sladoled. Jer svima je želja da taj proizvod bude jedan od prepoznatljivih autohtonih proizvoda Rovinja i njegov svojevrsni suvenir.
Sve te proizvode te povijesnu priču iznjedrila je autorica projekta Rovinjska gianduja Marina Prijatelj.
- Prije godinu dana autorica je projekta Marina Prijatelj istražujući tradicionalne čokoladne recepture naišla na stranicama jednog od vodećih distributera čokolade Cacao Barryja na izuzetno otkriće. A to je da gianduja izvorno potječe iz Rovinja. O tome svjedoče tiskani materijali, pa čak i patent. To je za povijest čokolade iznimno bitan podatak jer se svaka poveznica s giandujom ranije pripisivala Caffarellu iz Torina ili Nutelli. A za to su otkriće zaslužni talijanski autori Clara i Gigi Padovani Giunti koji su istraživali povijest gianduje i objavili svoja saznanja u knjizi Gianduiotto Mania 2007. godine, kazala je Lipovščak. Zanimljivo je da Bazzarini nije bio ni čokolatijer, niti slastičar, već filolog i lingvist.
- On je napisao knjižicu s receptom, a pravo iznenađenje stoji u fusnoti gdje "leži" poanta priče, a to je da se u tijesto može dodati i trećina kakaa. Inspirirana tom pričom Marina Prijatelj dizajnirala je kolekciju čokoladnih proizvoda s nazivom Antonio Bazzarini, Rovinjska gianduja – Gianduja rovignese. Prema preporuci samog Bazzarinija umjesto brašna dodali smo 3 žlice kakaa. Također, prema njegovim uputama samu smjesu izrađujemo tradicionalnom tehnikom ručne izrade po principu končiranja pomoću dva kamena. Od namirnica koristimo vrhunsku čokoladu Q-fermentacije s minimalno 70 posto udjela kakao te domaće bademe iz Istre, ističe Lipovščak. Čokolade, praline i čokoladni namazi proizvode se u Choco laboratoriju u Matuljima, dok sladoled izrađuje Zembo u Kulinarskom razvojnim centru Amfiteatar u Puli. Zembo nam je pojasnio da se radi o sladoledu kojemu je cilj da ima čim manje kalorija, da je bezglutenski i da u njemu nema namirnica životinjskog podrijetla, ali da zadrži vrhunski okus.
- Tradicionalna receptura je bila izvor naše inspiracije i htjeli smo napraviti vegansku interpretaciju sladoleda. Nismo upotrebljavali jaja, niti vrhnje. Napravili smo moderni sladoled, a u ustvari je ta receptura iz 1813. godine. Nismo koristili ječam i pšenicu jer nam je danas dostupan kakao. A sve ostalo je kao i originalnom zapisu. Vratili smo se zapravo u prošlost, a radi se o modernim pokretima u prehrani bez glutena ili šećera. U ovom sladoledu možemo smjesu napraviti i bez šećera sa sušenim datuljama. I doslovce kreiramo "zdravi" sladoled jer je datulja kao sušena voćka ima fantastične osobine koja balansira hormonalni sustav i kod muškaraca i kod žena, ističe ovaj poznati chef. Veli da su vrhnje zamijenili vodom, a kremoznost sladoleda dobila se upotrebom kakao maslaca i kakao praha.
- Praktički smo iz ničega stvorili famozan sladoled koji kada se jednom proba, više se ne zaboravlja. Još s tostiranim bademom po vrhu je nešto posebno. Išli smo prema zdravoj varijanti. Isto, tako želja nam je postići 40 do 60 kalorija po serviranju na 100 grama, što bi bio dijetalni sladoled, ističe Zembo. Ovaj bi chef htio i da drugi chefovi nauče recepturu i način pripreme te će svoja znanja podijeliti na kulinarskim radionicama.
- Razvoj ovog ekskluzivnog suvenira predstavlja kvalitativan iskorak s nečim što je jedinstveno i što može biti prepoznato u cijelom svijetu kao proizvod koji je nastao u našem gradu, kazao je pak rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga, te je dodao da Rovinj ima nekoliko takvih proizvoda koji su simboli identiteta grada, njegove tradicije i povijesti, poput tradicionalne brodice batane kojoj je posvećen i novi koncept rovinjskog Adventa, zatim nar i jedinstvena receptura rovinjskog pelinkovca obitelji Benussi iz 1925 koji je prepoznat i izvan granica Hrvatske.
- Nadam se da ćemo ta dva prepoznatljiva proizvoda uspjeti ubuduće spojiti u gastronomskom i doživljajnom smislu. Cilj je da se ističemo po kvaliteti te da razvijamo proizvode i doživljaje kojima je teško konkurirati, odnosno po kojima možemo biti jedinstveni i prepoznatljivi u cijelome svijetu, dodao je Paliaga.
Proizvedene su čokolade u više veličina i gramaža, zatim bombonijere s 2 i 8 pralina u obliku badema, čokoladni namaz od 220 grama.
- Sve dolazi u pakiranjima ekoloških ručno rađenih kutija raznih veličina, luksuznih kaširanih kutija i kutija u obliku knjige gdje smo, Antoniu Bazzariniu u čast spojili njegove dvije ljubavi: leksikografiju i čokoladu. Vizualni identitet baziran je na liku i djelu Antonia Bazzarinia gdje su za logo korišteni autentični memorandum njegove nakladničke kuće iz 1835. godine i portret iz njegovog najpoznatijeg djela, talijanskog rječnika. Rovinjsku gianduju tako krasi osebujan dizajn s povijesnim pokrićem. Njegov portret i tipografija su elementarni detalji personaliziranog pristupa cjelokupnom projektu kakvog do sada u Hrvatskoj nije bilo, zaključila je Lipovščak.