Gastronomija kao idealan partner kulture
Deset godina Brod kulture ljeti plovi Jadranom. U novo desetljeće ovoga srpnja isplovljava kao Brod kulture i gastronomije. Promijenjen je i brod. Radi se o impozantnoj 42 metra dugačkoj jahti Amalia, majstorskom uratku naših brodograditelja.
Scenografija luksuzne jahte u dalmatinskom okružju stvorila je logičnu nadgradnju koncepta: prezentaciju vrhunske hrvatske gastronomije na način koji će uz pozornost domaće javnosti privući strane turiste i internacionalne medije. Nacionalna kulinarika podignuta na razinu superlativa, to je jedna od zadaća koju su si organizatori postavili.
Jeffrey Vella dovodi vrhunsku gastronomiju na ulicu
Neobičan je krug koji je malteška kuharska zvijezda Jeffrey Vella zatvorio u Hrvatskoj. Došao je u Esplanadu da vrati sjaj najboljeg hotelskog restorana u Hrvatskoj. Uspio je, a na tom je putu uz njega izrastala Ana Grgić u vrhunsku profesionalku, njegovu nasljednicu. Potom se Jeffrey uputio na jug u najprestižnije dubrovačke restorane. Sada ga možemo svako jutro vidjeti na Dolcu, potom se spušta stotinjak metara niz Ilicu u Oranž. Je li to znak da se taj bistro nadomak Cvjetnog placa kani prometnuti u luksuzni restoran iako u njegovom podnaslovu sada stoji i “Streets”, dakle hrana za uličnu potrošnju. Prelistao sam s Jeffreyjem jelovnik i ugodno se iznenadio.
Cijena jela počinje sa 30 kuna, najskuplja, sporo kuhana janjetina stoji 85 kuna, između ta dva cjenovna pola su omiljena Jeffreyjeva jela, krvavice i juneći obrazi. Slastice stoje 20 kuna. Pretpostavio sam kako se radi o dobrom marketinškom potezu kojim Oranž kani privući pozornost foodieja i medija: Jeffrey će kuhati mjesec dana, a zatim krenuti u nove kulinarske pustolovine. U Nici na elitnom Boulevard Anglais s pogledom na plažu Azurne obale otvara se novi restoran koji je Jeffrey osmislio. “Upravo dovršavam novu, proljetnu kartu za Oranž”, kaže Jeffrey i odmah otklanja sve dvojbe: “Cjenovna politika ostaje ista”. Uz to ne samo što u Zagrebu nije u prolazu nego je ušao u partnerske veze s našim ugostiteljskim poduzetnicima. Najveći profesionalni izazovi za Jeffreyja sada su u Zagrebu.
Kamenice u dizajnerskim rukama
Obožavanje kamenice i jednostavnost posluživanja ima svoj kontrapunkt. Ogleda se u dizajniranim tanjurima za posluživanje. U 19. stoljeću profinjenost porculana za kamenice dosegla je vrhunac, a danas majstore nasljeđuju novi naraštaji dizajnera poput berlinske zvijezde Stephanie Hering. Unikatni tanjuri ove velike umjetnice koja živi i radi u Berlinu danas dosižu najviše cijene. Stephani, pak, uživa u našoj kuhinji, uljima i vinima i zna prepoznati osobitosti i razlikovati stonske od limskih kamenica.
Znanost u potrazi za savršenom palačinkom
U Velikoj Britaniji, kao i u drugim zemljama, mijenja se svake godine dan na koji pada Uskrs. No u toj se zemlji svake godine mijenja i datum tradicijskog kulinarskog blagdana zvanog Pancake Day, dakle dana palačinki. On se upriličuje prije korizme, kako bi se izjelice potkožile.
Palačinke od dva satojka
Ovogodišnji Pancake Day pao je na sam kraj veljače, 28. Britanci ovom prazniku pristupaju između ostalog i znanstveno. Preciznim matematičkim izračunima ustanovili su savršene omjere količine tijesta, promjera tave, temperature i načina okretanja palačinke.
Food Expo u službi spasitelja turizma
Sredinom ožujka (od 18. do 20.) Grci će u Ateni prirediti veliki gastronomsku manifestaciju Food Expo. Oko 1200 izlagača i najave brojnih medijskih profesionalaca pretvorili su Food Expo u samo nekoliko godina u najznačajniju gastronomsku prezentaciju jugoistočne Europe. Ona je dio grčkih nastojanja da preokrenu negativne turističke trendove koji su s ekonomskim potresima stvorili začarani krug gospodarskog nazadovanja. Gastronomija je univerzalni jezik koji svi razumiju, jasan je kredo grčkih turističkih promotora.
Najbolja hrvatska vina 20. stoljeća na aukciji
Aukcijsku filatelističku i numizmatičku tvrtku u Zagrebu utemeljili su Berislav Pervan i Borna Barač. Njihove su prostorije smještene u neposrednom susjedstvu popularne vinske scene Cheese bara. Aktivnosti su spojene u novi projekt, aukciju arhivskih vina. Radni naslov aukcije je Najbolja hrvatska vina 20. stoljeća.
Nadmetanje će se održati u svibnju ove godine. Prema posljednjim podacima, najstarije butelje koje su primjereno čuvane i redovito pričepljavane su graševine berbe 1946. kutjevačke arhive. Na nedavnom kušanju arhivskih vina te kuće vinoljupci su mogli kušati nekoliko kutjevačkih vina iz šezdesetih godina prošloga stoljeća i sva su odreda bila u izvrsnoj formi.
Kako gastronomi slave Svetoga Josipa
Ožujak je vrhunac užitaka u kamenicama. Posebno posveta kamenicama obilježava se 19. ožujka na dan Svetog Josipa, osobito u Stonu gdje su i naša najveća uzgajališta. Naša tradicija gotovo isključivo uvažava kult svježe kamenice koja ne traži nikakve dodatke, a par kapi limuna i maslinova ulja dozvoljeni su iako ne nužni.
Jasno je kako je taj minimalizam potpuno opravdan iako mislim da se nakon uživanja u svježim svježe otvorenim kamenicama isplati iskušati i poneki iskorak. Na primjer rižoto koji se podlijeva jednostavnim temeljcem: meso kamenica se odvoji, a školjke se kratko kuhaju u malo vode i koromača. Kamenice se nekoliko sekundi preprže na vrelom maslinovom ulju i preliju po riži zajedno s uljem.
Domaće sorte osvajaju svijet
Priča o hrvatskim vinima polako se širi svijetom. Najugledniji svjetski eksperti kušali su vina male zemlje velike raznolikosti i čak oko 130 autohtonih vinskih sorti. Veza zinfandela i plavca, odnosno tribidraga i dobričića znanstveno je dokazana i podrobno dokumentirana. Krajem travnja u Splitu se na tu temu održava veliki skup s najzvučnijim imenima poput Jancis Robinson i Carol Meredith.
Turizam nam pomaže da “izvozimo” vina a da butelje ni ne pređu granicu. No čak napreduje i uobičajeni izvoz iako ne sustavno. Uglavnom se svaki vinar sam snalazi. Ivici Matoševiću je prodor u daleke zemlje postala opsesija. Upravo me izvijestio kako je dosegao cilj koji si je davno zacrtao: njegova se vina sada uvrštena u vinske karte restorana na svih pet kontinenata.